Od Hrvatske traže izvinjenje i novčanu naknadu
Udruženje bivših logoraša Drugog svjetskog rata iz Republike Srpske, iz Banja Luke, tužilo je Republiku Hrvatsku Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Tužbu je za sve članove podnijelo udruženje, Hrvatska je dobila pola godine za očitovanje i poslala svoj odgovor. Bilo je to prije tri godine. U udruženju se nadaju da bi konačna odluka Evropskog suda za ljudska prava mogla stići u prvoj polovici sljedeće godine.
Radi se o ljudima starije dobi, koji su kao djeca, sa roditeljima ili bez njih, bili zatočeni u ustaškim logorima. U svom zahtjevu Evropskom sudu oni su tražili da im se današnja Republika Hrvatska izvini za zločine počinjene u ustaškim logorima, da zatraži oprost od njih i da im dade materijalno obeštećenje od oko 360 miliona eura. Udruženje broji oko devet hiljada članova, pa bi svaki bivši logoraš u prosjeku dobio 40 hiljada eura.
Odgovor Državnog odvjetništva
Prije nekih četiri-pet godina udruženje je također podnijelo zahtjev Republici Hrvatskoj za izvinjenje i obeštećenje. Obratili su se predsjedniku Stjepanu Mesiću i tadašnjim predsjednicima Sabora i Vlade. Nitko nije odgovorio, osim Državnog odvjetništva. Ono ne negira zločine koje je počinio ustaški režim, ali kaže da “današnja Republika Hrvatska nije pravna slijednica Pavelićeve NDH, već je nastala na temelju odluka ZAVNOH-a, AVNOJ-a i drugih odluka partizanskih vlasti, pa shodno tome ne može snositi odgovornost za zločine počinjene u NDH”.
U udruženju i ne tvrde da je današnja Hrvatska pravni sljednik NDH, ali tvrde da mora priznati “ono što je bilo u kontinuitetu, a to je neki oblik državnosti i države bez obzira na sve”. Predsjednik banjalučkog Udruženja bivših logoraša Gojko Knežević podsjeća da su odštete platile sve zemlje, na primjer Japan Kini, Italija Albaniji i Crnoj Gori, Mađarska Vojvodini, Bugarska Srbiji, Njemačka i Austrija također. Njemačka i danas plaća Židovima odštetu, a nije pravna sljednica Hitlerovog Trećeg Reicha.
– Radi se naprosto o nekom obliku i kontinuitetu države u to vrijeme na tom području, a taj kontinuitet Njemačka priznaje i plaća odštetu. Zemlje koje su ušle u EU također su morale riješiti slične probleme i pitanja, kao Mađarska i Bugarska – kaže Knežević te pretpostavlja da bi to moglo čekati i Hrvatsku. Tvrdi da slične odredbe postoje u Kopenhaškim kriterijima za ulazak, ali se o tome u javnosti malo zna.
– Štoviše, zemlje koje su pretrpjele nacističke zločine, a nakon oslobođenja oduzele Nijemcima imovinu, kao Češka (Beneševi dekreti), morat će im nadoknaditi štetu. Za vrijeme Jugoslavije svi smo bili u istoj državi, pa nismo mogli tužiti sami sebe, ali sada je sasvim druga realnost – kaže Knežević. On smatra da bi to doprinijelo konačnom pomirenju ljudi i naroda na prostorima bivše SFRJ.
U Udruženju bivših logoraša kažu da ovom tužbom ne žele ocrniti današnju Hrvatsku ni hrvatski narod u cjelini zbog postojanja NDH i zločinačkog ustaškog režima, ali nedopustivim smatraju to da zbog ustaških zločina nema tko odgovarati. Zato govore o kontinuitetu, a ne o pravnom sljedništvu.
Haag je logičnija adresa
Pravnici tumače da se radi se o vrlo ozbiljnom i teškom pitanju, ne samo pravnom nego i političkom. Stoga nije lako na brzinu dati odgovor i predvidjeti kako bi sve moglo završiti.
– U samom obrazloženju tužbe to sa kontinuitetom ima neke logike – smatra zagrebačka odvjetnica Milka Savić.
– Sud u Strasbourgu zaprimi svaki zahtjev i traži očitovanje suprotne strane, međutim to ne znači automatski da će o tome odlučivati. Treba znati da je međunarodno pravo uvijek jače od domaćeg, a RH je potpisnica brojnih međunarodnih pravnih konvencija. Udruženje se moglo obratiti i državnoj komisiji koja je nadoknađivala štetu domobranima, političkim zatvorenicima i onima koji su bili u zatvoru zbog verbalnog delikta. Ne isključujem ni Međunarodni sud pravde u Haagu – dodaje Milka Savić.
Odvjetnik Slobodan Budak misli da Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu nije prava adresa za ovu tužbu.
– Taj je sud korektiv domaćem zakonodavstvu. Brine me i vremenski aspekt, jer država odgovara po pravilima suda od dana pristupa toj konvenciji. I sam sud je osnovan mnogo kasnije od događaja iz tužbe. Smatram da bi to pitanje među sobom trebale riješiti same države – kaže Budak, kojem se čini da je logičnije da se tužba podnese Međunarodnom sudu pravde u Haagu.
Milan Cimeša