Rusija podržava Srbiju u evropskim integracijama

Odnosi Rusije i Srbije su u uzlaznoj putanji, konstatirali su u utorak, 20. listopada u Beogradu predsjednik Ruske Federacije Dmitrij Medvedev i predsjednik Srbije Boris Tadić. Bio je to prvi posjet jednog predsjednika Rusije samostalnoj Srbiji.

Medvedev se tri puta obratio srpskoj javnosti: jednom nakon jednosatnog razgovora s Tadićem, drugi put u Skupštini Srbije, gdje je govorio kao prvi strani predsjednik koji je ikad stao pred parlamentarce, treći put na svečanoj akademiji u Sava centru u Beogradu. Osim onog najvažnijeg, da će Rusija podržavati Srbiju u njenim evropskim integracijama i u njenoj teritorijalnoj cjelovitosti, dvije su stvari ostale upitne. Prva, što se dogodilo s najavljenom posudbom od milijardu eura srpskom budžetu (800 milijuna investicija i 200 za krpanje rupe u proračunu), a druga je pitanje ruske inicijative za izgradnju suvremenog sistema evropske sigurnosti.

Na Groblju oslobodilaca Beograda

Rusija je spremna za harmonizaciju odnosa sa SAD-om i drugim zapadnim partnerima, uključujući mirnu i konstruktivnu suradnju s NATO-om, kazao je Medvedev, dodajući da strateško partnerstvo Rusije i Evropske unije treba biti noseći stub nove Evrope. Govoreći u parlamentu o tom novom sporazumu o evropskoj sigurnosti, rekao je da moraju biti fiksirana jasna pravila upozorenja i mirnog reguliranja konflikata.

– Lekcije iz prošlosti upozoravaju nas da ne činimo greške i ne izmišljamo razloge za razdore, već da ujedinimo snage pred novim prijetnjama – kazao je Medvedev, uz obrazloženje da bi priprema i potpisivanje Sporazuma o evropskoj sigurnosti trebali biti početak formiranja jedinstvenog sigurnosnog polja u evroatlantskoj zoni, što bi osiguralo pouzdana i jednaka jamstva evropskim zemljama nezavisno od njihove pripadnosti vojnim savezima.

Lekcije iz prošlosti su, pak, bile centralno mjesto u sva tri istupa ruskog predsjednika koji je, simbolično, za posjet Beogradu odredio 20. listopad, dan kad su 1944. godine glavni grad konačno oslobodile zajedničke trupe partizana i Crvene armije.

– Srbima ne treba objašnjavati na čijoj strani je tada bila pravda – rekao je Medvedev, više puta govoreći o teškoj borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu, o pobjedi antifašističke alijanse i potrebi da se spriječi revizija povijesti. Srbiji je zahvalio na čuvanju istine o tim danima, a da bi ga vlast u Beogradu uvjerila da je tome tako odveli su ga i položili vijence na Groblju oslobodilaca Beograda, na kojem počivaju posmrtni ostaci 961 ruskog borca poginulog u oslobađanju Beograda (ostali su sahranjeni na grobljima u okolici Beograda i drugim gradovima). Dojam je da je Medvedev znao o čemu i zašto to govori: to oslobodilačko groblje tek je u posljednjih 20-ak dana izašlo iz stanja potpune zapuštenosti i postalo dobro održavano mjesto sjećanja, jednako kao što je uređeno i mjesto pogibije ruskih generala Vladimira Ždanova i Sergeja Birjuzova na Avali, gdje se srušio njihov avion pri dolasku na proslavu godišnjice oslobođenja 1964. godine. Danima prije toga, nakon što je ruski ambasador u Beogradu upozorio da su oslobodiocima Beograda – Ždanovu, Birjuzovu i maršalu Fjodoru Tolbuhinu – oduzete ulice u središtu grada, u javnosti se vodila polemika da li njihova imena treba vratiti tim ulicama ili ne, pa je ipak odlučeno da će u budućnosti njihova imena ponovno ponijeti neke nove ulice u glavnom gradu.

 Strateški zaokret

 U svakom slučaju, bar se nešto dogodilo na planu poštivanja toponima antifašizma u glavnom gradu, koji je 90-ih godina najprije zanemario dodjelu Oktobarske nagrade, da bi joj nakon 2000. godine promijenio ime u Aprilsku nagradu, sve izbjegavajući svađe oko toga da li je 20. listopada 1944. Beograd bio oslobođen od nacističke i kvislinške okupacije ili pak okupiran od partizana.

Analitičari sada procjenjuju značaj posjete ruskog predsjednika Srbiji, koji je danima u domaćoj javnosti najavljivan kao “povijesni”. U skorije vrijeme za Srbiju nije bilo “ni kraćeg posjeta, niti sadržajnijeg političkog i državnog događaja”, ocjena je glavnog urednika agencije Fonet Zorana Sekulića, s kojim se slažu i ostali novinari koji su pratili jednodnevni posjet predsjednika Medvedeva Beogradu. Svi analitičari ističu da su u prvom planu bile ipak ekonomske teme, ali i to da je – kao što je to rekao Milan Simurdić, nekadašnji ambasador Srbije u Hrvatskoj – ruski predsjednik iz Beograda poslao jasne poruke i Evropskoj uniji i Zapadu, najavljujući nove modalitete suradnje i smanjenje dosadašnjih sukoba.

– Radi se o velikom zaokretu koji obilježava posljednju godinu međusobne suradnje. U toj posljednjoj godini je zaista došlo do izuzetnog uspona u raznim pravcima, ne radi se samo o Kosovu, radi se o sporazumu nafta-plin i o nekim diplomatskim inicijativama – mišljenje je Boška Jakšića, komentatora beogradske “Politike”.

Predstavnici vlada Srbije i Rusije potpisali su u Beogradu, u prisustvu predsjednika dviju država, pet međudržavnih sporazuma o suradnji: u području humanitarnog reagiranja u izvanrednim situacijama, sprečavanju nepogoda tehnogenih havarija i uklanjanja njihovih posljedica, sporazum o suradnji u području unutarnjih poslova, o suradnji u području kulture, znanosti, sporta i omladinske politike za razdoblje od 2009. do 2011. godine, o parlamentarnoj suradnji, te o suradnji administracije Kurske oblasti s Ministarstvom ekonomije i regionalnog razvoja Srbije. Potpisana su i dva ugovora, o plinovodu Južni tok i o formiranju zajedničkog poduzeća za skladište plina “Banatski dvor”.

Tatjana Tagirov