Vijesti

Krivična prijava protiv Tanje Belobrajdić zbog mučenja ratnih zarobljenika u Lori

O okrutnostima osumnjičene svjedoče bivši logoraši

Dalmatinski komitet za ljudska prava iz Splita krajem oktobra podnio je krivičnu prijavu splitskom županijskom državnom odvjetništvu protiv Tanje Belobrajdić, bivše žene Tomislava Duića, nekadašnjeg zapovjednika Vojnog zatvora Lora koji je kao prvooptuženi u procesu “Lora 1” dobio osam godina zatvora, a trenutno se nalazi u bijegu. Prijava je podnesena zbog sumnje da je Tanja Belobrajdić, koja sada živi u Vukovaru, od aprila do augusta 1992. godine u logoru Lora nad ratnim zarobljenicima srpske nacionalnosti počinila kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Prijava je napravljena na temelju iskaza 24 svjedoka s područja Bosne i Hercegovine i Srbije. Postupcima prema zatvorenicima, koje svjedoci detaljno opisuju, osumnjičena je teško povrijedila Ženevsku konvenciju o postupanju s ratnim zarobljenicima i počinila ratni zločin protiv istih prema krivičnom zakonu RH, stoji u prijavi. U njoj je navedeno i kako je uporno, sistematski i svakodnevno Tanja Belobrajdić sudjelovala u mučenjima i ponižavanju gotovo svih zatvorenika, obučena ponekad i u maskirnu vojnu odoru, te im teškim fizičkim i psihičkim zlostavljanjem narušila zdravlje. Navodno se predstavljala kao zamjenica zapovjednika logora, Duića, koji je u to vrijeme bio njen suprug, te je mučenja osobno inicirala, a što su zatvorski čuvari bespogovorno izvršavali, mada su po nekim svjedocima istodobno i zazirali od nje. Brojni svjedoci naveli su kako i danas prepoznaju njen lik, “njen oblik lica koje se nije promijenjeno, za razliku od dužine i boje kose; njen sokolski pogled; njena tanka usta” ostali su im zauvijek u sjećanju. Naveli su i kako je te 1992. godine bila plavuša.

Dok se svjedok N. P. Iz Trebinja prisjetio kako mu je patnje prouzročila ubacivanjem suzavca u ćeliju, njegov sugrađanin M. Č. sjetio se da je osobno po ćelijama birala koga će mučiti, dok se M. B. podsjetio kako su se zatvorenici morali skidati do gola, pa su ih stražari gađali vatrogasnim mlazom vode, što ih je bacalo po dvorištu, dok je osumnjičena osmišljavala nastavak mučenja. Prema njihovim iskazima, naredila bi zatvorenicima da hlače pobacaju na bodljikavu žicu i da skaču kako bi ih dohvatili, a ona ih je za to vrijeme gađala po nogama komadima cigle i drvima. Jedna od metoda mučenja bila je i višestruko puzanje po vrućem asfaltu, a druga pucanje pored glava zatvorenika u dvorištu, što je preživio V. K. iz Trebinja, dok je njegovog sumještanina V. D.-a osumnjičena navodno tukla i gasila mu cigarete na rukama. M. M. iz Beograda u svom iskazu danom prije no što je umro, posvjedočio je kako ga je zapovjednik logora Toma mučio prikopčavši ga na struju, dok je njegova žena Tanja za to vrijeme žrtvu šamarala i udarala šakama. V. B.-a iz Žabljaka prisiljavala je pak da pjeva ustaške pjesme i pozdravlja ustaškim pozdravom i zastrašivala ga riječima kako “ni on, ali ni jedan drugi četnik neće iz Lore izvući živu glavu”. Posvjedočio je i kako su zatvorenike zajedno tukli Tomo i njegova žena, pritom bi ona nosila pendrek, a on bejzbol palicu. Žrtvu J. L. iz Banja Luke, kao i druge iz zloglasnog bloka C, prema njihovom svjedočenju, Tanja Belobrajdić odvodila je u druge prostorije i mučila. Sam posjeduje opsežnu medicinsku dokumentaciju koja potvrđuje njegove navode da ga je tukla dugim gumenim crijevom, koje ostavlja trajne ožiljke kad se od siline udarca obavije oko žrtve. Također, ispričao je kako je nekima, udarajući ih nogama, zarila metalnu petu štikle duboko u meso. Svjedok V. H. A. iz Gackog prisjetio se kako je naređivala zatvorenicima da se skinu do gola, nakon čega ih je vrijeđala i pitala žele li s njom spolno općiti, a pritom ih je tukla pendrekom po nogama, leđima, stomaku i spolnim organima. Naveo je u svom iskazu i kako je jednom povela neke mlade djevojke, “još djecu, uplašenu i izmučenu”, te ih je nudila logorašima, da s njima imaju spolni odnos.

Kako je “legenda o krvnicima” ostala i nakon njihovog odlaska iz Lore 1992. prisjetio se I. O. iz Bileće.

– Supružnici Dujić “pobjegli” su prije mog dolaska u Loru, no o njima sam se naslušao mnogih priča i od zatvorenika i od stražara, koji su mi Tanju opisali kao osobu koja je bila gora od muža i bilo kojeg čuvara, te da je sama obavljala mučenja. “Samo njoj palicu daj i ne sekiraj se”, govorili su mi stražari. Također, opisali su mi je kao osobu bez ikakvih osjećaja koja je zatvorenike tukla do besvijesti – kaže bivši logoraš I. O.

Redakcija “Novosti” posjeduje sve transkripte s izjavama svjedoka koji su pristali da svjedoče pred hrvatskim sudom o proživljenim mučenjima. Njihova svjedočanstva dio su krivične prijave protiv Tanje Belobrajdić koju je podnio Dalmatinski komitet za ljudska prava u Splitu. M. J.

Kako parirati recesiji i želji mobilnih operatera za što većim profitom

Jedan poziv mijenja sve

Kada zovemo brojeve 099 i 098, ako se pozvana osoba odmah ne javi, nakon trećeg ili četvrtog zvona uključuje se automat i kaže “Dobili ste pretinac govorne pošte” ili “Osoba koju ste zvali ne odgovara na poziv”. S računa vam je time već skinuta skoro jedna kuna. Tako T-Mobile ostvaruje prihod dvostruko: jednom tako što skine sa računa onome koji je zvao, a nije razgovarao sa pozvanom osobom, a drugi put kada zvana osoba uzvraća poziv. Pored toga, T-Mobileu je obračunska jedinica do sada bila 15 sekundi, a sada je cijela minuta, što je de facto poskupljenje od četiri puta ili 400 posto, pa se naplaćuje minuta bez obzira na to koliko se razgovaralo. Nakon prve minute razgovori se naplaćuju po sekundi. Dakle, informaciju od nekoliko sekundi o tome da osoba koju ste zvali ne odgovara na vaš poziv ili da ste dobili pretinac govorne pošte, naplaćuju kao punu minutu razgovora. Odgovor smo potražili u T-Mobileu.

– Usluga govorne pošte omogućuje ostavljanje govorne poruke kada pozvana osoba nije u mogućnosti prihvatiti poziv. Ukoliko korisnik ne želi ovu uslugu, može je isključiti unosom koda #70# te odabirom tipke za pozivanje. Korisnik može i sam izabrati u kojim slučajevima želi koristiti ovu uslugu. Na primjer, kada je isključen, kada se ne javlja, kada je zauzet i slično. Sve informacije vezane uz aktivaciju i deaktivaciju te prilagođavanje ove usluge nalaze se na internetskoj stranici T-Mobilea ili se mogu saznati u službi za korisnike. Poziv prema korisniku koji ima aktiviranu uslugu govorne pošte se naplaćuje jer je pružena usluga ostavljanja govorne poruke, a cijena je jednaka cijeni poziva prema T-Mobile HR mreži koja je definirana za pojedini tarifni model. Ukoliko se ova usluga ne bi naplaćivala, korisnici bi uvijek međusobno mogli besplatno komunicirati ostavljanjem poruke u govornoj pošti – kažu u T-Mobileu.

Privatnim pretplatnicima i Simpa korisnicima pretinac govorne pošte automatski se deaktivira ukoliko nije korišten tokom 30 dana ili ako u tom roku nije bilo ostavljenih govornih poruka ili preslušavanja. Zbog još uvijek aktivnog preusmjeravanja, tada se na neaktivni pretinac pozivatelju neće javiti poruka “Dobili ste pretinac govorne pošte”, nego “Korisnik trenutno nije u mogućnosti prihvatiti poziv. Molimo pokušajte ponovno kasnije”. Takav se poziv ne naplaćuju jer ne postoji mogućnost ostavljanja govorne poruke. Poruke “Mobilni telefon je isključen” ili “Korisnik ne odgovara na poziv” također se ne naplaćuju jer u tom slučaju ne postoji preusmjeravanje na pretinac govorne pošte. Što se tiče obračunske jedinice, u Sektoru za odnose sa javnošću i interne komunikacije T-Mobilea tvrde da se ona mijenja u nekolicini tarifa i opcija te za odlazne pozive u domaćem i međunarodnom prometu iznosi 60 sekundi za prvu minutu poziva, dok nakon prve minute razgovora iznosi jednu sekundu.

Dakle, formula kako smanjiti troškove mobilne telefonije odnosno kako parirati recesiji i želji mobilnih operatera za što većim prihodom je ovdje. Provedba je na korisnicima. Savjetujemo da telefon imate uvijek pored sebe i da se odmah javite na poziv kako pozivatelju ne biste nanijeli nepotreban trošak. Razgovarajte oko minutu ili više jer ćete prvu minutu ionako platiti.

M. Cimeša

Izabrano rukovodstvo Privrednika juniora

Članovi Privrednika juniora, omladinske organizacije koja djeluje pod patronatom Srpskog privrednog društva “Privrednik”, izabrali su 31. oktobra svoje rukovodstvo: predsjednika Marka Ignjatića, potpredsjednika Predraga Krupljana i Tenu Tatalović, Milenu Savić i Mirka Sužnjevića kao članove predsjedništva. Izbornom su skupu prisustvovali i predsjednik SPD-a “Privrednik” Nikola Lunić i član Upravnog odbora “Privrednika” Dušan Lukić.

Po riječima Marka Ignjatića, Privrednik junior okuplja studente i visokoobrazovane mlade osobe iz cijele Hrvatske, do 29 godina starosti, koje se zalažu za razvoj ekonomskog, društvenog i kulturnog života mladih i očuvanja identiteta Srba u Hrvatskoj, pa je tako među 25 članova velik broj njih na studiju u Zagrebu, ali su brojni članovi i iz Knina, Karlovca, Dvora, Požege i Rijeke. Sam Ignjatić je stručni suradnik SPD-a “Privrednik”, dok je Krupljan ekonomski savjetnik Centra za razvoj i investicije SNV-a. Tena Tatalović je na diplomskim studijama Fakulteta političkih znanosti, Milena Savić na studijama matematike, dok Mirko Sužnjević pohađa doktorske studije na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

Privrednik junior ima planove za brojne aktivnosti: za organizaciju edukativnih radionica s društveno-političkim i privrednim temama, kurseve engleskog jezika i povezivanje s omladinskim i studentskim udruženjima po svijetu.

– Svakako je najzanimljiviji plan osnivanja poduzeća koje bi okupljalo mlade stručnjake, a što bi bilo u duhu tradicije nekadašnjeg “Privrednika” – kaže Ignjatić. “Privrednik” je prije Drugog svjetskog rata također imao omladinsku organizaciju, koja je osnovana 1933. godine.

Što se tiče priliva budućih članova, treba reći da će 20-ak učenika i studenata koji će dobiti stipendije za školovanje iz fonda “Vladimir Matijević” biti članovi Privrednika juniora, koji je otvoren i za sve obrazovane i aktivne omladince.

– S obzirom na sve veću prisutnost mladih na mnogim društvenim mrežama, Privrednik junior je kreirao svoju grupu na Facebooku. Grupa okuplja sve članove i one koji podržavaju rad omladinskog kluba, a u tu grupu, koja se može pronaći preko Facebookovog pretraživača, mogu se uključiti svi zainteresirani – kaže Ignjatić. N. Jovanović

Belomanastirski Srbi prvi put razgovarali s gradonačelnikom

Deset godina do prvog razgovora

S ciljem uspostavljanja dobrog kontakta s najodgovornijim ljudima grada, belomanastirsko VSNM je 28. oktobra organizovalo javnu tribinu pod nazivom “Razgovor s gradonačelnikom Grada Belog Manastira Ivanom Dobošem”. Ova vest sama po sebi ne bi bila neobična da se razgovor nije dogodio sa zakašnjenjem od jednog desetljeća. Naime, upravo je toliko bilo potrebno da vodeći ljudi grada nakon brojnih poziva konačno prihvate i onaj srpske zajednice.

Sadašnja garnitura na vlasti, za razliku od prethodne HDZ-a, očigledno je procenila da je trećina stanovništva društvena i politička snaga koja se, dopalo se to nekome ili ne, mora uvažavati. Prihvaćanje poziva na neki je način i vraćanje duga srpskoj zajednici, jer su njeni pripadnici na poslednjim lokalnim izborima odigrali presudnu ulogu u dovođenju na vlast gradonačelnika Doboša. Glasajući za njega belomanastirski Srbi prvenstveno su glasali za promenu prethodne vlasti, promenu ukupne društvene atmosfere i načina vođenja grada koji je srpskoj zajednici dao malo prostora da budu punopravni građani Hrvatske. Koliko je malo prethodna vlast držala do Srba najbolje ilustruju primeri u kojima je SKUD-u “Jovan Lazić” nakon nastupa na manifestaciji “Jesen u Baranji” otkazano gostoprimstvo na prethodno bukiranom letovanju u vili “Baranja” u Dramlju, ili kada isti nisu nastupali niti su pomenuti u emisiji “Lijepom našom” iz Belog Manastira.

Zanimanje za rešavanje tih i brojnih drugih primera segregacije privuklo je velik broj građana na javnu tribinu, pa je velika sala u “Lepotici” bila ispunjena gotovo do poslednjeg mesta. Tribini su prisustvovali i građani drugih etničkih zajednica i velik broj članova SDP-a, što se može opravdati činjenicom da je aktualni gradonačelnik na izborima bio na listi SDP-HDSSB. Uz gradonačelnika Doboša gosti tribine bili su njegovi zamenici Živko Jalšovec i Nikola Redžep, te načelnik policije Nikola Pajčin. Doboš je najviše vremena posvetio gradskim projektima koji su upućeni na evropske fondove, problemima oko završetka rekonstrukcije gradskog trga i planovima za naredni period, dok su se njegovi zamenici fokusirali na stečaj “Škrobare” i strategiju razvitka grada. Pajčin je građane izvestio o svim detaljima nedavnog incidenta kada je jedan mladić srpske nacionalnosti uboden nožem.

Prva javna tribina vodećih ljudi Belog Manastira s predstavnicima srpske zajednice dala je odgovore na brojna pitanja, neka su pitanja ostala nepostavljena, no svaki početak je težak. Na gradskim je ocima da sačuvaju dobar običaj odazivanja na tribine i, što je mnogo važnije, kako je rekao jedan pripadnik nemačke manjine, da oni budu ti koji će manjine zvati na razgovor, a ne obratno.

Z. Popović

Bjelovarsko-bilogorska županija

Novi ogranak SDSS-a

U Batinjanima pored Daruvara nedavno je u prisustvu predsednika SDSS-a Vojislava Stanimirovića održana osnivačka skupština županijske organizacije SDSS-a Bjelovarsko-bilogorske županije. To je 13. županijski ogranak ove stranke, odnosno jubilarni 90. na nivou države. Za predsednika su se kandidirali Milan Radaković (OO SDSS-a Đulovac) i Nenad Krupljan (GO SDSS-a Garešnica), a prisutnih su javnim glasanjem i rezultatom 24:6 izabrali Milana Radakovića. Potpredsednici su Milan Komlenović (GO SDSS-a Garešnica) i Dragomir Bojčić (GO SDSS-a Daruvar). Sekretar organizacije je Milan Bobić (GO SDSS-a Grubišno Polje), a uz navedene član Izvršnog odbora je i Miodrag Zailac (OO SDSS-a Sirač), dok će jedno mesto u tom telu pripasti GO SDSS-a Bjelovar nakon dodatnih konsultacija.

– Nemate čega da se bojite jer je rat iza nas. Dosta je od ove države bilo pretnji famoznim listama ratnih zločinaca koje su samo služile za proterivanje i iseljavanje naših ljudi – rekao je predsednik stranke Stanimirović. Naglasio je da Srbi u Hrvatskoj mnogo očekuju od ulaska u Evropsku uniju jer će i njima tada biti sigurno bolje. Posebno je govorio o predstojećim dopunskim izborima, koji će biti provedeni i na području ove županije za nekoliko jedinica lokalne samouprave, uključujući i samu županiju.

– Na području vaše županije neki gradovi i opštine nisu uskladili statute čime direktno krše zakone ove države, pa će i dopunski izbori kod vas, kao i u još nekim sredinama, biti održani u dva navrata. To su neki od problema koji ne brinu druge stranke. Za dopunske izbore koji treba da osiguraju učešće Srba u izvršnoj vlasti ne brine ni SDP, ni HNS, ni HSS, ni HDZ. Te velike stranke samo uzimaju vaše glasove, a čim izbori završe zaborave i vas i vaše probleme – rekao je Stanimirović.

– Čak i u demokratskoj Istri naši ljudi teško dolaze do posla, pa je to bio razlog da se ogranci naše stranke osnuju u brojnim mestima te regije. A kada je za Srbe teško u Istri, onda je razumljivo kako je u ostalim delovima države – rekao je šef SDSS-a.

Dopunski izbori u ovoj županiji treba da budu održani u Daruvaru, Grubišnom Polju, Đulovcu, Siraču i Velikoj Pisanici za zamenika načelnika, kao i za zamenika župana.

Delegate na konstitutivnoj skupštini organizacije SDSS-a Bjelovarsko-bilogorske županije imala je i OO SDSS-a Sokolovac iz komšijske Koprivničko-križevačke županije. I Srbi Sokolovca, kao i Srbi susjedne opštine Rasinja na dopunskim izborima biraju svog zamenika načelnika. Pošto su statuti te dve opštine usklađeni, Srbi će u njima na birališta 6. decembra. Delegate skupštine pozdravili su Darko Derenj i Mladen Kulić.

Milan Radaković naglasio je da su dva osnovna prioriteta u radu organizacije: jedinstvo članstva i jačanje međusobnih veza, te dopunski izbori. Posebno je zahvalio Dragomiru Bojčiću iz Daruvara za kojeg je rekao da je doneo klicu SDSS-a na ovo područje.

– Svi smo ga tada zaobilazili, pa i ja među njima. Kod nas je postojala određena doza straha od srpske stranke. Međutim, s vremenom smo shvatili da jedino kroz svoju srpsku stranku možemo nešto više sami za sebe da uradimo – rekao je Radaković.

B. Rkman