Manjine taoci dijaspore, zastupnici taoci Crkve
Pregovori vlasti i opozicije oko ustavnih promjena, koji traju nekoliko mjeseci, doveli su do iznenađujućeg stava koji je ovih dana izrekao potpredsjednik Sabora iz SDP-a Neven Mimica.
– Politički je neprimjereno ići na reduciranje biračkog prava hrvatske dijaspore i istovremeno ekspanziju tog prava za nacionalne manjine. Daje se manja zastupljenost dijaspori, a manjinama veća. To je ozbiljno pitanje i moramo voditi računa o ravnoteži – rekao je Mimica.
Da podsjetimo, sadašnjim ustavnim i zakonskim rješenjima manjine, kojih je u Hrvatskoj po popisu iz 2001. oko 7,5 posto, na biračkom mjestu mogu izabrati žele li iskoristiti svoje građansko ili manjinsko pravo. S druge strane, birači iz dijaspore, kojih je 406 hiljada, mogu glasati za kandidate za predsjednika, parlament i lokalne organe vlasti i u zemljama gdje žive i u Hrvatskoj, čime često značajno utječu na rezultate tih izbora.
Zbog svega toga jasna je žučna reakcija zastupnika Talijana Furija Radina koji, kako je rekao, želi vjerovati da je Mimičina izjava proizvod “nekog nesporazuma, jer bi u suprotnom značilo da je SDP svoj stav izmijenio za 180 stupnjeva”. Ističući da hrvatska dijaspora treba dobiti što veća prava i da on kao Talijan ima dopisno pravo glasa na svim izborima za talijanski parlament, Radin upozorava da se manjinama mora dati ono što im je zagarantirano Ustavom, a što se u praksi ne ispunjava. Naime, iako je SDP prije izbora 2000. obećao dodatno pravo glasa manjinama, za vrijeme koalicijske vlasti odustali su od toga, a pojedini rukovodioci, recimo Mato Arlović ili Željka Antunović, u sprezi s HDZ-om, nastojali su da Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina bude što rigidniji.
Možda se najnovija rasprava o ustavnim promjenama našla u ćorsokaku i zbog nedavnog istupa komisija “Iustitia et pax” iz Hrvatske i BiH. Naime, biskupi tih dviju zemalja naglasili su, povodom donošenja novog Zakona o prebivalištu i boravištu građana, da su njegove izmjene diskriminirajuće i da će dovesti do novog egzodusa Hrvata iz BiH. Biskupi su se odmah sjetili i navodnih 100 hiljada srpskih izbjeglica kojima se neće dirati prebivališta i koji su, kako smatraju, u tom smislu jednakiji od Hrvata iz BiH.
Po pitanju ustavnih promjena oglasio se i novi predsjednik Ivo Josipović, kazavši da rješenje glasanja pripadnika dijaspore, prije svega iz BiH, treba biti pravedno.
– Sadašnje rješenje stvara antagonizam prema Hrvatima u inozemstvu, posebno onima koji žive u BiH. Novi model glasanja dijaspore treba osigurati dvije stvari. Prvo, transparentnost da se izbjegnu prevare i drugo, sprečavanje odlučujućeg utjecaja tih glasova na ishod izbora i sudbinu ljudi koji žive u Hrvatskoj i plaćaju poreze – rekao je Josipović.
Podsjetimo, vladajući i opozicija bili su se složili oko modela da pripadnici nacionalnih manjina čiji je udjel u stanovništvu manji od 1,5 posto imaju pravo i na dodatni glas kako se ne bi događalo da neki zastupnik bude izabran sa 200 ili 300 glasova, dok je istovremeno norma za izbor zastupnika oko 20 do 25 hiljada glasova. Srbi, kojih je službeno 4,54 posto, ne bi imali pravo na dva listića, ali bi stranke srpskog predznaka na stranačkoj listi imale sniženi cenzus, pa bi uz tri garantirana zastupnika, u zavisnosti od izbornih rezultata, mogle imati i više. Osim toga, uvođenje dodatnog prava glasa bilo bi riješeno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i izbornim zakonom.