Iz stanova izbačeno oko 100.000 ljudi

U periodu od 1991. do 1996. u urbanim područjima Hrvatske, na osnovu pravosnažnih sudskih presuda, bez stanarskog prava ostalo je, prema procjenama međunarodnih organizacija, oko 24 hiljade nosilaca. Stambeno pitanje riješeno je tek za oko hiljadu oštećenika. Međutim, prema procjenama izbjegličkih udruženja, bez stanova je ostalo i do 40 hiljada bivših nosilaca stanarskog prava, od kojih 70 posto u urbanim područjima, pod kontrolom hrvatskih vlasti i u kojima nije bilo ratnih djelovanja. Računica kaže da je na taj način u Hrvatskoj iz svojih stanova istjerano i do 100 hiljada ljudi.

Bivši nosioci stanarskog prava bez stana su ostajali na dva načina: ili nasilnom deložacijom ili napuštanjem stana zbog prijetnji i pritisaka. U oba slučaja pravo na stan gubili su odlukama sudova koji su se pozivali na činjenicu da nosioci stanarskog prava duže od šest mjeseci nisu boravili u svojim stanovima.

Novi udar doživjeli su 1996. godine kad je donesen Zakon o najmu stanova kojim je ukinuto stanarsko pravo kao pravni institut, a osobama koje nisu privatizirale stanove dodijeljen je status najmoprimaca. Nakon brojnih inzistiranja da stambeno pitanje bude riješeno i toj kategoriji žrtava rata, zaključkom Vlade iz juna 2003. godine i Provedbenim planom koji je uslijedio stvoren je mehanizam za stambeno zbrinjavanje bivših nosilaca stanarskog prava izvan područja od posebne državne skrbi (PPDS) i u gradovima. Ra razliku od zahtjeva za stambenim zbrinjavanjem bivših nosilaca stanarskog prava na PPDS-u, koji su se mogli podnositi sve do danas, rok za podnošenje zahtjeva izvan PPDS-a istekao je 30. septembra 2005. godine.

– UNHCR zagovara ponovno otvaranje tog roka i mogućnost otkupa stanova izvan PPDS-a – ističu u zagrebačkom uredu UNHCR-a i daju podatke o dosad podnijetim zahtjevima.

Do februara ove godine podnijeto je 13.749 zahtjeva za stambenim zbrinjavanjem bivših nosilaca stanarskog prava u i izvan PPDS-a, od kojih je 8.871 zahtjev dobio pozitivno rješenje, a u sklopu toga ostvareno je 7.092 stambenih zbrinjavanja. Prema procjenama Vlade, 63 posto od toga su građani srpske nacionalnosti – povratnici, izbjeglice ili interno raseljene osobe.

U ovom trenutku zabilježeno je 4.600 porodičnih zahtjeva za stambenim zbrinjavanjem izvan PPDS-a, od čega je dosad pozitivno riješeno njih 1.681, a korisnicima odnosno zaštićenim najmoprimcima dodijeljeno je 1.040 stanova. Zabilježena su i 1.842 negativna prvostupanjska rješenja za zahtjeve izvan PPDS-a, a UNHCR s Vladom sudjeluje u njihovoj reviziji.

Postoje planovi Vlade iz 2006. godine da do kraja 2011. izgradi 3.600 i kupi još 400 stanova i na taj način zbrine povratnike, bivše nosioce stanarskog prava izvan PPDS-a.