Iznad Kotor Varoši vjetar riče, daj nam struju naučniče

Mora da je riječ o dobroj stvari kad je projektirana u Bosni, izrađuju je Slovenci, a Nijemci su financirali njezin razvoj. Tim riječima, samo napola se šaleći, svoj proizvod predstavlja Miroslav Tešić iz poduzeća Turbina IPD iz Kotor Varoši (Republika Srpska, BiH). Riječ je o vjetrenjači koja proizvodi struju, ali tako da nadilazi minuse koje imaju dosadašnji tipovi vjetrogeneratora. Vjetrenjačin osnovni oblik konstruirao je Miroslavov otac Nenad, a potom su je, kao stručnjaci za elektrotehniku, zajedno testirali i poboljšavali do razine komercijalne upotrebe.

Za svaku kuću

Za razliku od velikih vjetrenjača s elisama na vodoravnoj osi – kakve se mogu vidjeti iznad Šibenika ili u okolici Beča – njihova turbina ima okomitu os, a oko nje se okreću ploče koje hvataju vjetar. Sa strane to izgleda kao kutija na postolju. Zato nije opasna za ptice koje je u letu na vrijeme mogu izbjeći. Time je riješen čest prigovor zagovornicima vjetroenergije – od Tešićeve vjetrenjače ptice ne ginu.

Još je važnije što njihova naprava proizvodi struju već pri vjetru od 1,5 metara u sekundi, bez obzira odakle puše. Slomiti je ne može ni oluja. Isprobana je i na divljem Vlašiću, na 1.900 metara nadmorske visine. Tajna je u konstrukciji od okomitih ploča koje se pokreću već pri malim brzinama, a opet dovoljno propusnih da im ništa ne može ni snažno strujanje zraka. Konstrukcija je već dobila patent u Europskoj uniji. 

Turbina ne smeta pticama, a ni ljudima. Radi tiho i bez ikakvih vibracija pa se može postaviti među kuće ili čak na krovovima. O tome svjedoči primjer obitelji Ratka Dubajića iz Petrovca, kojima je na kuću montiran prototip od 300 vata. Vjetar na krovu uvijek malo struji i Dubajići tako imaju besplatnu struju za rasvjetu, za praćenje televizije i radija, grijanje vode…

Cijena instalacije je prihvatljiva, prosječno 2.500 eura po kilovatu, a masovna proizvodnja vjerojatno bi je mogla i smanjiti. Nedostatak turbine je, zasad, samo snaga: dosad su razvijeni modeli snage do pet kilovata. No i to je dovoljno za pokretanje, primjerice, repetitora za mobilnu telefoniju na mjestima gdje nema nikakvog izvora električne energije. Na takav se energetski stup mogu montirati i solarni paneli za dodatni izvor čiste energije. Time se može održavati signalizacija na autoputevima, pokretati mehanizam za navodnjavanje, osvjetljavati udaljene vikendice i kuće na otocima…

Od Kredarice do Indije

Tešićevi razvijaju modele od deset i 20 kilovata, a grupiranjem turbina moći će se sagraditi i elektrane od megavata.

Slovenski Mobitel uskoro će jedan Tešićev energetski samostalni stup postaviti na Kredarici. S Vodafonom se pregovara o instalaciji čak deset tisuća stupova u udaljenim krajevima Indije. Ekološki učinak može biti ogroman: sada u svijetu ima oko milijun takvih samostalnih stupova za mobitele, ali koje pokreću dizelski generatori. Teško je i izračunati koliko bi se smanjile emisije stakleničkih plinova kad bi svi ti dizelaši bili zamijenjeni Tešićevom turbinom.

– Kad čovjek ima svoju ideju i vjeruje u nju, nije mu teško da savlada ni najteže prepreke. Ovo je dokaz da se i u Republici Srpskoj može ostvariti dobra ideja i biti ravnopravan konkurent najmoćnijim svjetskim kompanijama – kaže Miroslav Tešić.

U Davosu zadivio svjetske čelnike

Nedavno je Miroslav Tešić u Zagrebu potencijalnim poslovnim partnerima i investitorima predstavio svoju turbinu. Odmah su mu pritrčali predstavnici zagrebačkog “Dok-inga”, tvorci prvog hrvatskog električnog automobila. Oni bi uz ceste stavili punjače na energiju iz vjetra. Javili su se i iz tvrtke koja održava stanove, a koja bi praktički besplatnom strujom osvjetljavala stubišta i garaže višekatnica. Tešićev proizvod već su primijetili i ulagači iz Njemačke i za razvijanje prvih prototipova dali 500 tisuća eura. Stigla je potom nagrada Svjetske banke za najinovativniji proizvod na Balkanu, pa ulazak u najuži izbor svjetske nagrade za najbolji proizvod iz sektora čiste, obnovljive energije.

Miroslav Tešić kao neki novi, bosansko-hercegovački Tesla, pozvan je u Davos da svjetskim čelnicima opiše prednosti svog izuma. Svjetski ekonomski forum je Turbinu IPD i njezin multinacionalni tim od osam suradnika svrstao među “Pionire tehnologije”, u društvo Gugla i sličnih modernih tehnoloških kompanija.