Đorđe ne može postati Georg, ali može Đuro
Odabrati djetetu ime nije laka zadaća za roditelje, jer ono ga prati cijeli život. Smisliti nešto u skladu s tradicijom nije problem, ali nadobudni roditelji često žele jedinstvenim imenom nazvati svog potomka. Povedeni ambicijama i različitim ličnostima iz svijeta glazbe, filma i politike, ostavljaju znamen na djetetu, zbog čega ono često tokom odrastanja bude nesretno.
Kako smo doznali u matičnim uredima širom Hrvatske, imena djece uglavnom su ostala tradicionalna, no ima i onih neuobičajenih koja djeci uglavnom daju stranci. No, i hrvatski državljani djeci daju “svjetska” imena.
Lani je na području Zagreba rođeno 13.401 dijete, a neka su zaista ponijela nesvakidašnja imena: Hentomi, Iker, Ilan, Gentijan, Gentrit, Fin, Endrit, Eol, Eliot, Elion, Elias, Egon, Eldar, Elija Klarian, Dvir Izvor, Legolas…
Brendon iz Like
U matičnim uredima u Splitsko-dalmatinskoj županiji također su roditelji djeci davali razna imena, poput muških Aris, Gent, Bleron, Boko, Deni, Pablo, Dare, Elon, i ženskih Tia, Elba, Čiljeta, Dea Ema, Anmar, Nola…
U Varaždinskoj županiji davana su u posljednje dvije godine imena netipična za taj kraj, poput ženskih Dalia, Melisa, Amadea, Analena, Antea, Edina, Elina, Enea i Keli, te muških Diego, Ian Gale, Ilan, Iravan, Lel, Maruan, Moris Dido, Noel, Abi, Dilan, Erin, Karel, Oleh, Tian…
– Neobičnija imena roditelji daju djeci rođenoj u inozemstvu. To su, na primjer, muška imena Gavin Konor, Nikolas, Đulijano, te ženska Lejla Klaris ili Alija – kaže Dubravka Huljina-Rundek, voditeljica Odsjeka za opću upravu u Karlovcu.
Neuobičajenih novih imena ima u malom postotku na području Ličko-senjske županije, a ona su Berenis, Belkisa, Anabela, Ajten, Altion, Daniel Andreas, Brendon. I u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji roditelji su davali imena netipična za to područje poput Arben, Diego, Joakim, Keni, Mauricio, Alegra, Analena.
Naspram neobičnih stranih imena, prošlih godina najčešća imena za djecu u Hrvatskoj bila su Luka i Lana, a popularna su i Leon, Ivan, Marko, David, Karlo, Roko, Filip, Petar, Ivan, Marko, Matej, Mihael, Mateo, te Lucija, Ana, Mia i Ivana.
Na našim prostorima, sukladno nekadašnjim tekovinama, poslijeratna djeca bila su nazivana Jugoslavija, Traktorka, Mašinka, Staljinka, Lenjinka, Petoljetka, Nesvrstanka.
Stručnjaci savjetuju roditeljima da prije svega razmisle da bi se izbjeglo da ime djeteta bude predmet poruge, da ime i na stranom jeziku ne znači ništa uvredljivo, da bude u skladu s pravopisom te da imena djeci daju u skladu s prezimenom.
No, djeca hirovitost svojih roditelja kasnije mogu promijeniti postupkom određenim Zakonom o osobnom imenu. Godišnje se na području Zagreba podnese 900 do hiljadu takvih zahtjeva. Uglavnom se mijenjaju prezimena, nakon razvoda ili to čine građani koji žive u inozemstvu gdje se već koriste drugim imenom, ili pak mijenjaju prezimena kako ne bi završavalo na -ić.
Imena mijenjaju i zbog numeroloških razloga, jer vjeruju da broj slova određuje sreću u životu, a promjene se traže i zbog prelaska na drugu vjeru, najčešće sljedbenici Hare Krišne.
Mirsad postao Miro
– Nismo do sada imali zahtjeva za promjenom radi nacionalne pripadnosti – tvrdi Dragica Kovačić, pomoćnica pročelnika zagrebačkog Gradskog ureda za opću upravu. No, odmah zatim navodi podatak kako je bilo slučajeva da su Mirsadi mijenjali ime u Miro, Lejla bi odlučila postati Lela, Snežana bi se preimenovala u Snježanu, Zvezdana u Zvjezdana, dok bi Azra postala Anita. Te promjene imena u Gradskom uredu obrazlažu time što novo ime “više odgovara običajima sredine u kojoj dotična osoba živi”.
Također, bilo je i promjena zbog jednog slova, pa je Marija poželjela postala Maria, Marijo se odlučio za Mario, Dejan za Dean, a Kate ili Katice postale bi Katarine.
Promjena imena ili prezimena može se odobriti tek u slučaju utvrđene opravdanosti da se osobno ime ne protivi društvenim običajima sredine u kojoj osoba živi, zahtjev mora sadržavati razloge radi kojih se promjena traži, a novo ime mora ukazivati na opravdanost zahtjeva.
– Uglavnom, prije podnošenja zahtjeva stranke upozoravamo da, na primjer, ne bismo odobrili promjenu imena Đorđe u Georg, jer to nije uobičajeno ime u našoj sredini, osim ukoliko isti ne dokaže da živi u inozemstvu gdje je to ime uobičajeno – kaže Dragica Kovačić.