Pokrajine

Nova knjiga Đure Maričića

Aforizme bilježi četrdeset godina

Maričić ističe da je jedini pjesnik s prostora bivše Jugoslavije koji je surađivao u svim časopisima za djecu koji su izlazili ili izlaze u Hrvatskoj, BiH i Srbiji

Najnovija knjiga sisačkog dječjeg pisca Đure Maričića, koji je prošle godine obilježio 75 godina života i 55 godina književnog rada, nosi naslov “Kapi hladnog srca”. Domaćoj publici predstavio se ponovno, nakon dugih 20 godina, na književnoj večeri u Gradskoj knjižnici i čitaonici, u organizaciji pododbora SKD “Prosvjete” Sisak. U svojoj 11. knjizi predstavio je aforizme koje je bilježio tokom posljednjih 40 godina života i rada. Podijelio ih je u 66 cjelina, a recenziju mu je napisao banjalučki književnik Ranko Pavlović.

– Interesira me ono svevremeno, što će generacije ponijeti kao kulturno nasljeđe. Žao mi je što u knjigu nije stigao ući i najnoviji aforizam “Pamet je roba koja se najteže prodaje”, koji potvrđuje da nastavljam rad na aforizmima – rekao je Maričić. Lani je završio i dva kratka romana, o ratu 1991-1995. i o događajima iz Drugog svjetskog rata. No, njihovu sudbinu odredit će nalaženje sponzora za štampanje.

Iako je Maričić za knjigu pjesama za djecu “Kako rastu djeca” dobio pozitivne recenzije pjesnika Tita Bilopavlovića i Luke Paljetka, one mu nisu pomogle da dobije potporu Ministarstva kulture. No, usprkos kočnicama pri izdavanju knjiga, Maričić je ponosno istakao kako je “jedini pjesnik s prostora bivše Jugoslavije koji je surađivao u svim časopisima za djecu koji su izlazili ili izlaze u Hrvatskoj, BiH i Srbiji”, a u kojima mu je objavljeno 240 pjesama.

– Publika je uvijek sjajno prihvaćala moje pjesme. Bilo je slučajeva da sam nastupao pred svim učenicima dviju škola, u Sisku pred hiljadu, a u Glini pred 1.200 đaka. I odrasli vole moje pjesme za djecu. Pisanje je moj hobi prema kojem se odnosim potpuno profesionalno. Mislim da je bolje ne pisati ako nisi u mogućnosti ostaviti nekakav trag u književnosti – rekao je pjesnik, koji je svoja djela predstavio i na internetu, na adresi: pjesmezadjecu-djuro-maricic.iz.hr

Dosad je objavio osam knjiga pjesama za djecu: “Teta bez autoriteta”, “Zbogom Esma”, “Balada od 7 prijatelja”, “Lov u Sahari”, “10 ludih dječaka”, “Raslo u jajetu pile”, “Plavi drum” i “Izabrane pjesme i priče”, za odrasle knjigu pjesama “Žena pored rijeke”, dok je knjigu proze “Priče o životinjama” namijenio djeci i odraslima. Ove godine nada se izlasku svoje knjige kritika književnosti za djecu “Slovo u knjizi” u Beogradu, dok u Rijeci namjerava objaviti knjigu “Šah i stih”, u suautorstvu s Dragišom Laptoševićem.

Pisati je Đuro Maričić počeo u petom razredu i otada nije stao. Kao srednjoškolac u Zagrebu je dobio prvu nagradu za esej o Prvom srpskom ustanku, a na natječaju “Džepnog magazina” drugu nagradu za kratku priču “Vukovi”. Uz svoje mališane počeo je pratiti časopise za djecu, a 1972. objavljene su mu prve dvije pjesme, “Mala Dara” i “Dječak i zec”. Tad je započeo suradnju s dječjim časopisima na prostoru biše Jugoslavije, koja traje i danas.

Inače, Maričić je inženjer, koji je radni vijek proveo u sisačkoj Rafineriji, kao odgovorna osoba za automatski rad postrojenja. Otkad je 1992. godine otišao u mirovinu pisati je počeo još intenzivnije. No, to nisu jedini njegovi interesi. Osnovao je Šahovski klub “INA” i Šahovski savez za Baniju, Kordun i Liku. Kao međunarodni šahovski sudac sudio je i na Olimpijadi u Solunu, a uređivao je i mnoge šahovske biltene. U BiH je 1975. godine pokrenuo književnu manifestaciju “Stazama Ćopićevog djetinjstva”, koja i danas traje. M. Jasić

  •  

Daruvarska “Zavičajna razglednica”

Preskupa manjinska radijska emisija

Radio Daruvar tamošnjem VSNM-u naplaćuje pet tisuća kuna mjesečno za 15-minutnu dvotjednu emisiju

Suradnja s lokalnom vlašću još nije zadovoljavajuća, ali je komunikacija dobra – rekao je predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Daruvara Branko Kovačić na sjednici od 29. ožujka.

– Naime, nakon lanjskih izbora nova vlast pokazuje puno razumijevanje za našu manjinsku zajednicu. Nažalost, to ne prati odgovarajuća financijska podrška, pa i dalje teško provodimo svoje aktivnosti – smatra Kovačić. Ipak, Vijeće je lanjski program rada realiziralo u cijelosti, a najznačajnije akcije bile su manifestacije Svetosavska akademija i Dan Vijeća, Spasovska nedjelja, organizirane u suradnji s ogrankom SKD “Prosvjete”. Nastavljen je i program pravne pomoći povratnicima u suradnji sa SDF-om, kao i dobri odnosi Vijeća sa srpskim vijećima u susjedstvu i s vijećima drugih nacionalnih manjina i civilnim udrugama općenito. Za sve aktivnosti Vijeće je imalo na raspolaganju samo 23.800 kuna.

Značajnim iskorakom za manjinsku zajednicu Vijeće smatra lanjske dopunske izbore na kojima je izabran dožupan iz redova srpske manjine, tim više što je izabran Daruvarčanin Saša Lukić. Nakon šest godina bezuspješnih pokušaja, početkom godine napokon je počelo emitiranje emisije “Zavičajna razglednica” u programu Radio Daruvara, što je samo po sebi razlog za zadovoljstvo, ali je otvorilo i široku raspravu o formi emisije. Naime, Radio Daruvar za 15-minutnu emisiju koja ide dva puta mjesečno Vijeću naplaćuje pet tisuća kuna mjesečno plus PDV, a emisiju pripremaju novinari tog radija, dakle na hrvatskom jeziku i ne dopuštaju da se u emisiji emitiraju srpske pjesme. Ta cijena je deseterostruko veća od cijene drugih emisija, pa je Vijeće zatražilo da se ugovor s Radio Daruvarom revidira. Osim toga, novac kojim se emisija plaća, dobiven namjenski od Savjeta za nacionalne manjine, bit će uz tu cijenu potrošen do kolovoza, pa valja razmišljati o novom izvoru financiranja. M. P.

  •  

Novi broj “Preobraženja”

Iz štampe je izašao 17. broj časopisa Eparhije osečkopoljske i baranjske koji nosi naziv “Preobraženje”. Uz zanimljive teme vezane uz proslavu velikog praznika Vaskrsenja Hristovog, novi broj donosi razne zanimljivosti i vesti iz života eparhije. Časopis je štampan u koloru, na 34 stranice kvalitetnog papira.

Na prvim stranicama nalazi se vaskršnja poslanica preosveštenog episkopa osečkopoljskog i baranjskog G. Lukijana. Objavljeno je nekoliko članaka o društvenim pitanjima sa sledećim naslovima: “Selo kao lek”, “Političar-vernik”, te aktuelna tema pod nazivom “Srbi i Vatikan” koja govori o najnovijim događajima vezanim uz pokušaj osnivanja Hrvatske pravoslavne crkve. Časopis se distribuira u svim hramovima Eparhije osečkopoljske i baranjske te kancelarijama parohijskih sveštenika na njenom području. (Info-služba Eparhije OSPiB)

  •  

Energetski certifikati za zgrade

Od prvog aprila sve zgrade za koje se traži dozvola za gradnju moraju imati energetski certifikat, a investitor nove zgrade dužan ga je osigurati prije početka upotrebe zgrade. Za zgrade čija bruto površina nije veća od 400 četvornih metara i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija površina nije veća od 600 četvornih metara, investitor je dužan energetski certifikat dostaviti uredu koji je izdao rješenje o uvjetima građenja, dok se za ostale zgrade energetski certifikat prilaže zahtjevu za izdavanje upotrebne dozvole.

Postojeće zgrade koje se prodaju ili iznajmljuju moraju također imati energetski certifikat i dati ga kupcu ili najmoprimcu na uvid, a najkasnije danom stupanja Hrvatske u Evropsku uniju. Sektor zgradarstva veliki je potrošač energije i u ukupnoj energiji sudjeluje sa 40 posto sa tendencijom stalnog rasta zbog povećanja općeg životnog standarda. Od ukupne potrošnje energije u zgradarstvu najveći dio čine grijanje i klimatizacija zraka, 57 posto. Za pripremu tople vode troši se 11 posto, za rasvjetu i uređaje 25 posto i za kuhanje sedam posto. Investicijom u izolaciju svih dijelova objekta mogu se postići značajne uštede. U Zagrebu ušteda za kuću od 143 četvorna metra iznosi 72 posto za potrebe grijanja ako je kuća izolirana. U Splitu takva ušteda iznosi 63 posto. Godišnje po četvornom metru u Zagrebu to znači smanjenje sa 182 na 50 kilovatsati, u Splitu sa 121 na 45 kilovatsati. Suglasnost za izdavanje energetskih certifikata u Hrvatskoj trenutno ima osam javnih naučnih i stručnih institucija. M. C.

Povrat prava osobama izbačenim iz mirovinskog osiguranja

Konvalidacija poljoprivrednog staža za ratne godine

Na području Vukovarsko-srijemske županije od otprilike pet hiljada podnijetih zahtjeva četiri hiljade je pozitivno riješeno

Pravilnik o konvalidaciji za predratne poljoprivredne osiguranike, donijet na inicijativu SDSS-a 17. maja 2008, otvorio je nove mogućnosti ostvarivanja staža za osobe, uglavnom sa područja od posebne državne skrbi, koje su 1991. jednostrano izbačene iz sustava mirovinskog osiguranja. S obzirom na uvođenje obaveznog poljoprivrednog osiguranja 1980. godine, osobe koje su sa osnova bavljenja poljoprivredom kao jedinim i osnovnim zanimanjem bile nosioci ili članovi navedenog osiguranja do 1991. godine, mogu predati zahtjev za priznavanje staža za preostale četiri godine, odnosno u periodu od 9. oktobra 1991. do 5. avgusta 1995. godine, odnosno do kraja 1997. godine za područje mirne reintegracije.

Međutim, tek prošle godine građani su počeli masovnije ostvarivati svoje mirovinsko pravo i upućivati zahtjeve područnim službama HZMO-a. Do sada je predano 20 hiljada zahtjeva za konvalidaciju poljoprivrednog staža za ratne godine sa području cijele Hrvatske. Riješeno je dvije trećine zahtjeva, od čega 60 posto sa pozitivnim ishodom. Najveći broj zahtjeva upućen je na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, a slijede Sisačko-moslavačka i Šibensko-kninska županija.

– Na području Vukovarsko-srijemske županije, od otprilike pet hiljada podnijetih zahtjeva četiri hiljade je pozitivno riješeno. U početku građani nisu bili dobro obaviješteni. Proces konvalidiranja poljoprivrednog staža ide uzlaznom putanjom i zadovoljni smo provedbom navedenog pravilnika – ističe ravnatelj Uprave za mirovinsko osiguranje Milenko Popović i poziva sve građane koji još nisu podnijeli zahtjev da to učine.

Doneseni pravilnik nije ograničen kao prethodna uredba, po kojoj je za podnošenje zahtjeva bio propisan rok od samo godinu dana, koji je istekao još 19. aprila 1999. Tada je većina poljoprivrednih osiguranika tek bila u procesu povratka, a svi zahtjevi koji su tada odbijeni nisu se mogli obnoviti. Posljednjim pravilnikom, osobe koje su bile nosioci tog osiguranja potrebno je samo da svom zahtjevu prilože uvjerenje iz katastra iz čega je vidljivo da su u ratnom periodu bile vlasnici poljoprivrednog zemljišta, te izjavu da u tom periodu nisu bile u sastavu paravojnih formacija.

Zahtjevi se podnose prema prebivalištu u ispostavama, odnosno u područnim službama HZMO-a. P. Arbutina

  •  

Kriv zato što je predložen za nagradu 

Građanski postao nepoželjan građanin

Nikada nisam držao oružje u rukama. Da je mene itko išta pitao, u Vukovaru ne bi stradao niti jedan crijep s krova – kaže pjesnik Branimir Bane Građanski

U Vukovaru zaista ne treba puno za javni linč. Najnovija žrtva harange je vukovarski akademski slikar i pjesnik Branimir Bane Građanski. Tog pravog Vukovarca vijećnici SDSS-a predložili su za nagradu za životno djelo. Možda bi to prošlo, da sa druge strane za istu nagradu nije bila nominovana direktorica vukovarske bolnice Vesna Bosanac.

Na samoj sjednici potpredsjednik gradskog vijeća iz redova HSP-a napada Građanskog, lansirajući ničim dokazane tvrdnje da je dočekivao u Vukovaru Arkana, Šešelja, Radića i Mrkšića. Na stranu što Građanski nije bio vojnički angažovan, on je u ratu predstavljao i izlagao svoje pjesme i slike i na taj način barem na trenutak pažnju javnosti odvraćao od trauma, dok je rat proveo radeći kao novinar i urednik “Vukovarskih novina”.

Građanski kaže da je u jesen 1991. otišao iz Vukovara zbog bolesti majke sa kojom je boravio u Beogradu do februara 1992. Slijedom toga u ratnim zbivanjima nije mogao učestvovati.

– Nikada nisam držao oružje u rukama. Da je mene itko išta pitao, u Vukovaru ne bi stradao niti jedan crijep s krova – kaže Građanski.
– U ratu sam izgubio kolekciju od 450 slika i volio bih znati gdje su. Godišnje postavljam do dvije izložbe, pišem jednu ili dvije knjige poezije, a nikada nisam imao priliku niti jednu svoju pjesmu pročitati na vukovarskoj špici. Mediji ne prate moj rad i zato mi je iznimno drago da su ljudi iz SDSS-a prepoznali moj rad, jer ovo je grad u kojem sam rođen, u kojem stvaram i u kojem živim – dodaje Građanski, tvrdeći da je imao problema s dijelom ovdašnjih Srba po povratku jer nije sudjelovao u ratu, a sada ima problema s nekim Hrvatima. Do sada je postavio 48 izložbi i izdao 22 knjige poezije.
Linč je nastavljen na županijskoj skupštini koja nema nikakve ingerencije nad dodjelom priznanja Grada Vukovara. Jedan vijećnik HDSSB-a napad na njega završio je riječima: “Ali gospodo, u hrvatskoj slobodnoj državi nikada se više Branimir neće moći zvati Bane.” Na takav ton, koji graniči s govorom mržnje a time i kaznenim djelom, odmah su reagovali vijećnici SDSS-a u skupštini.

I na kraju, Bane Građanski neće dobiti nagradu za životno djelo. Nominacija je preimenovana u Medalju grada Vukovara. Za “Novosti” kaže da je već imao dogovorene izložbe i promociju zbirke poezije u Slatini i Slavonskom Brodu, no organizatori su mu ljubazno zahvalili. B. Rkman

  •  

Uskrs u Borovu

Deca, bake i deke ukrašavali jaja

U Borovu je održana manifestacija “U susret Vaskrsu” koja je okupila brojne posetioce, najviše decu. Nakon vaskršnje liturgije u hramu Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, u dvorištu Parohijskog doma postavljena je izložba uskršnjih jaja koja su bojali i ukrašavali mališani iz Dečjeg vrtića Zlatokosa i borovske Osnovne škole te je održano takmičenje za najtvrđe kokošje jaje.

Prvo mesto za najlepše uskršnje jaje u kategoriji vrtićke dece osvojila je Ksenija Jankov, a njenim drugarima Davidu Eriću i Andreju Paviću pripalo je drugo i treće mesto. Najlepše jaje u konkurenciji osnovaca naslikala je Isidora Bogdanović, drugo mesto zauzela je Tihana Jakovljević, dok je treće mesto pripalo Ognjenu Dragiću. Najzanimljivija bila je “tucijada” u kojoj je ove godine učestvovalo 80 takmičara. Nakon nekoliko krugova takmičenja prvo mesto osvojila je Vesna Lazić, učenica šestog razreda borovske Osnovne škole. Drugo mesto zauzela je Vida Lazarević, a treće mesto pripalo je Šediju Kneževiću. Prvoplasirane takmičare sa izložbe jaja troje najboljih u “tucijadi” nagradila je Zlatara Rim vlasnika Rajka Lukića iz Borova koji svake godine sponzoriše ovu manifestaciju, dok je slatke pakete za drugo i trećeplasirane obezbedio organizator.

Program “U susret Vaskrsu” po treći put je organizovalo Udruženje “Plavi Dunav” u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvenom opštinom Borovo, Dečjim vrtićem Zlatokosa, OŠ Borovo, Kulturno-umetničkim društvom “Branislav Nušić” i Borovskim udruženjem mladih.

Povodom Uskrsa, mališani iz Dečjeg vrtića Zlatokosa bili su i gosti podružnice penzionera Borovo, kako bi zajedno sa bakama i dekama bojali i ukrašavali uskršnja jaja na tradicionalan način. Raznim travkama i listovima biljaka koje su prikupili na travnjaku ispred Doma penzionera ukrašavali su jaja i umotavali u čarape te poranjali u lukovinu. Oni malo strpljiviji šarali su jaja topljenim voskom, a zatim ih bojali crvenom bojom. Najmlađi su imali priliku da čuju i kako su se nekada, dok su bili deca, igrali njihovi bake i deke za vreme uskršnjih praznika. Jedna od zanimljivih igara bilo je “kotrškanje” nakon koje su najuspešniji nosili svojoj kući hrpe uskršnjih jaja. D. Bošnjak

  •  

Naj-jaje Zapadne Slavonije, a i šire

Četvrta po redu “Tucijada”, prigodno takmičenje u tucanju jajima održano je na uskršnji ponedjeljak, 5. aprila, u Društvenom domu u Okučanima. Takmičilo se 50 učesnika u kategorijama za “naj-jaje” Zapadne Slavonije i “naj-jaje” država okruženja, Srbije, BiH, Slovenije i Austrije. Nikola Dabić koji je pobijedio u kategoriji zemalja okruženja u završnom susretu pobijedio je Radu Turića, pobjednika Zapadne Slavonije.

Manifestacije je bila pun uspjeh, kaže Nikola Lončarević, predsjednik okučanskog pododbora “Prosvjete”. Te su večeri pred punom salom (preko 400 ljudi) nastupili i ansambli pododbora “Prosvjete” iz Okučana, Daruvara, Garešnice i Virovitice, a kao gost KUD “Tkanica” iz Okučana. Na skup su došli i brojni posjetioci iz Ljubljane, Graca, Prnjavora i drugih mjesta okolnih država, kaže Lončareći i ističe podršku Brodsko-posavske županije i Općine Okučani, čiji je načelnik Aca Vidaković prisustvovao “Tucijadi”. Bili su tu i predsjednici VSNM-a  Brodsko-posavske županije Slavko Čiča i Koprivničko-križevačke županije Veljko Mandić, te manjinski predstavnici iz Nove Gradiške, Daruvara i drugih mjesta. N. J.