Naftna mrlja prijeti delti Misisipija
Golema naftna mrlja, izazvana eksplozijom naftne platforme “Dipvoter horizon”, smještene 80 kilometara od američke savezne države Lujzijane, koja se dogodila 20. travnja, narasla je u tjedan dana na devet tisuća kvadratnih kilometara i dosegla njezine obale. Prema procjenama stručnjaka, trebat će najmanje tri mjeseca da se zapečati izvor curenja nafte. U eksploziji je poginulo 11 radnika, a vlasnicima platforme, multinacionalnoj naftnoj kompaniji Britiš petroleum (BP) i samoj američkoj vladi trebalo je pet dana da priznaju da se dnevno u more izlijeva pet tisuća barela nafte. BP je, tvrdi se, nekoliko dana zataškavao podatke i tvrdio da je curenje dovoljno sporo i da neće doći do kopna, a relevantna ministarstva za to su vrijeme prebacivala odgovornost s jednih na druge.
Mrlja se širi prema obalama Misisipija, Alabame i Floride, a uskoro se očekuje i visoka plima koja bi je mogla pogurati dublje u delikatna močvarna područja u delti Misisipija. U toj se državi nalazi 40 posto ukupnih močvarnih područja u Americi i u njima žive stotine životinjskih vrsta. Ekonomske posljedice nesreće još će se neko vrijeme zbrajati, no sigurno je da su, baš kao i ekološke, potencijalno ogromne. Procjenjuje se da godišnja ekonomska aktivnost povezana s močvarnim područjima pogođenima nesrećom doseže 1,6 milijardi dolara. Osim katastrofalnih posljedica za ribarstvo i turizam, moguće je i zatvaranje teretne luke u Nju Orlinzu. U američkoj se javnosti stoga diskutira i o tome tko je odgovoran za kompenzaciju nastale štete.
Prema Zakonu o naftnom zagađenju iz 1990, kompanije koje upravljaju platformama odgovorne su za pokrivanje troškova čišćenja, ali najviša propisana kompenzacija za ostale štete iznosi samo 75 milijuna dolara. Zbog toga je grupa demokratskih senatora pokrenula inicijativu za uvođenje zakona kojim bi se taj iznos retroaktivno povisio na deset milijardi dolara. U međuvremenu, američki predsjednik Barak Obama i sam je na meti žestokih kritika ne samo zbog prespore reakcije na nesreću, već zbog, kako kažu, pretjeranog utjecaja koji na njega imaju naftne kompanije. Zamjera mu se i kompromis oko pojačanog bušenja nafte na američkoj istočnoj obali, koji je s republikancima sklopio kako bi oni zauzvrat podržali njegov paket zakona o zaštiti klime.