Oprezno sa podacima o izlasku iz recesije

Fleš procena Republičkog zavoda za statistiku Srbije da je BDP za prva tri meseca ove godine veći za jedan posto negoli je bio u prva tri meseca 2009, koliko god zvučala ohrabrujuće, navodi na oprez. Razlog za oprez je poslovični populizam srpskih političara i njihova više puta izražena sklonost da šire iluzije. Tako smo imali priliku više puta čuti da Srbiji kriza ne može puno naškoditi, već da je to njena šansa. Krajem prošle godine od ministra ekonomije Mlađana Dinkića čuli da je Srbija izašla iz recesije, a dogodilo se da je BDP u četvrtom kvartalu 2009, izraženo u stalnim cenama, bio manji nego u trećem kvartalu. Čak je i odlazeći guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić pre nekoliko meseci u Beču, ničim izazvan, ustvrdio kako je Srbija savladala krizu. Premijer Mirko Cvetković davao je slične izjave, ali nikakve promene na bolje nisu viđene.

Da se prošle godine neprekidno padalo priznao je direktor Zavoda za statistiku Dragan Vukmirović, posebno ističući da je simbolični rast BDP-a od jedan posto u prvom kvartalu ove godine prvi rast nakon uzastopnog pada u četiri prošlogodišnja kvartala.

Manjkavi podaci

Da bi se doneo valjan i nepreuranjen zaključak na tu temu, bilo bi nužno da je BDP u prvom kvartalu ove godine bio veći nego u četvrtom kvartalu prošle godine i da on u drugom kvartalu tekuće godine bude veći no što je bio u prvom. Tada bismo mogli pouzdano reći da je Srbija izašla iz recesije. No, podatke o tome imat ćemo tek krajem avgusta ili početkom septembra, kada će Zavod za statistiku objaviti detalje o BDP-u za drugi kvartal.

Sumnju prema tvrdnji da je Srbija izašla iz recesije pojačava činjenica da je u prva tri meseca ove godine otpušteno skoro 50 hiljada radnika. Ekonomski zvaničnici, ministarstva i agencije, glasno obznanjuju ohrabrujuće podatke o robnom izvozu u prva dva meseca ove godine, kažu da je on povećan za 12 procenata. Istovremeno prećutkuju da je izvoz usluga pao za pet procenata. Isto tako, potpuno se zaobilazi važna činjenica da je izvoz roba i usluga u prva dva meseca prošle godine bio na ekstremno niskom nivou, pa onda ni saopšteni podatak nema potrebnu verodostojnost.

Za razliku od vladinih zvaničnika, ekonomski analitičari govore o neprijatnim pokazateljima iz sfere ekonomsko-finansijskih odnosa sa inostranstvom za prva dva meseca u odnosu na isti period prošle godine. Naglašavaju da je pozitivan saldo tekućih transfera bio za 14 posto manji, doznake su smanjene za preko 24 posto, uvoz opreme manji je za čak 32,7 posto, broj stranih gostiju u Srbiji bio je manji za oko deset posto, a broj njihovih noćenja smanjen je za oko osam posto. Nadalje, direktne strane investicije iznosile su samo 152 miliona evra, tj. bile su 3,3 puta manje nego u istom periodu prethodne godine.

Ako se svemu tome doda da je jesenja setva obavljena tako da ne garantuje neke posebne rezultate, a da je prolećna na sličnom nivou, te da bi poljoprivreda ove godine mogla podbaciti, stvar postaje još depresivnija.

MMF “deli optimizam”

Na osnovu ovih podataka vidljivo je da kriza doprinosi padu izvoza, padu stranih direktnih investicija, smanjenju spoljnih doznaka koje su važna stavka u srpskim bilancama i sve većim teškoćama preduzeća da se pod normalnim uslovima zadužuju u inostranstvu. No, kako svako zlo nije za potpuno zlo, recimo da je kriza donela smanjene cene energenata, niza sirovina i reprodukcionog materijala.

MMF donekle deli optimizam srpskih zvaničnika. Doduše, to su radili i u zemljama u kojima je stanje bilo gore nego što je danas u Srbiji. Njihove procene gode ušima srpskih političara i služe im kao dobar politički alat za domaću upotrebu, pa ne bi možda bilo krivo pomisliti da je podatak o rastu u prva tri meseca smišljen kako bi se išlo u susret tom optimizmu. Eksperti MMF-a procenjuju u ovoj godini rast srpske ekonomije za dva procenta. To je manje od prognoziranog rasta za region centralne i istočne Evrope. Naredne, 2011. godine očekuju rast od tri procenta. Što se Srbije tiče, svaki rast koji je manji od šest posto nije vidljiv u životu običnih ljudi, a njega bi prema MMF-u srpska ekonomija mogla dohvatiti tek tamo iza 2015. godine. Očito, statistika i realni život ponekad se ne prepoznaju.