Pokrajine

Molitveno slavlje u crkvi Svetog oca Nikolaja

Episkop Lukijan u Pačetinu

U mestu Pačetinu, u zelenilu starih oraha i raznovrsnih voćaka, stoji crkva Svetog oca Nikolaja, stara 250 godina. O dubokim korenima govore i stećci u porti crkve, koji su, kažu, još iz 15. veka, kada se na tom prostoru nalazio i pravoslavni manastir Svetog Duha. U ovoj crkvi pre šest godina desilo se i čudno pojavljivanje milosti Božije. Naime, 13. maja 2004. na ikoni svetog Nikolaja čudotvorca pojavile su se suze mironosice, koje su neprekidno 17 dana suzile iz očiju svetitelja.

A vredno je pomenuti da su ova crkva i parohija sačuvale i lepu tradiciju i molitvenu uspomenu zavetnog dana apostola Karpa. Ove godine je episkop Eparhije osečkopoljske i baranjske, g. Lukijan, posetio ovo mesto i učestvovao u molitvenom slavlju na zavetni dan. Episkop je služio svetu arhijerejsku liturgiju uz sasluženje protojereja Predraga Azapa, paroha vinkovačkog, protonamesnika Ljubenka Jovića, paroha bršadinskog, i jereja Vladimira Nedeljkovića, paroha gaboškog, te protođakona Dragana Serdara.

Preosvećeni vladika je govorio o svetom apostolu Karpu, poučio vernike kako da upravimo naš život ovde na zemlji. Posebno se osvrnuo na tekuće probleme u Crkvi, pogotovu radi oživljene priče o stvaranju HPC-a, te rekao da se po cenu života ne odričemo svoga identiteta.

– Čuvajmo svoju veru, jezik i srpsko pismo, jer nas je vera održala i sačuvala kroz protekle vekove, rekao je Lukijan.

Posle zaamovne molitve, prerezan je slavski kolač i blagoslovljeno slavsko žito. Ovogodišnji kumovi slave i zavetnog dana bili su članovi Sportskog društva “Sloga” iz Pačetina. Liturgiji je prisustvovao i načelnik Opštine Trpinja Miroslav Palić sa saradnicima. (Info-služba Eparhije OPiB/P. A.)

Predstavljen deseti broj riječkog časopisa “Artefakti”

Povijest ljudi koji su gradili Rijeku

Časopis “Artefakti” ima veliku težinu za povijest srpske pravoslavne zajednice u Rijeci. On potiče i na istraživanja o povijesti Rijeke i njenoj urbanoj arhitekturi

U Gradskoj vijećnici Rijeke predstavljen je deseti broj časopisa “Artefakti”, u izdanju riječkog pododbora Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”. Ovaj sedmi svezak priloga za povijest Srba u Hrvatskoj, nastao 2009. godine, nosi naziv “Knjiga vjenčanih parohije svetog oca Nikolaja u Rijeci 1865-1907”.

Znanstveno vrijedne dokumente, sadržane u tom časopisu, a koji svjedoče o povijesti Srba u Hrvatskoj i pravoslavlju u gradu Rijeci, ukratko su predstavili gosti, recenzent dr Drago Roksandić, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr Ljubinka Toševa-Karpović, autorica uvodnog članka o vjenčanima, mr. Nenad Labus, prevoditelj dokumenata sa stare na novu ćirilicu, koji je izvršio transliteraciju i transkripciju, te Čedomir Višnjić, predsjednik SKD “Prosvjete”.

Glavni urednik Miodrag Milošević opisao je okolnosti nastanak časopisa 1994. i predstavio teme svih deset brojeva, koji su dosad izašli u sedam svezaka, a nose nazive: “Matica vjenčanih parohije svetog oca Nikolaja u Rijeci 1782-1860” (prvi tom), “Knjiga krštenih 1781-1860”, “Knjiga umrlih 1782-1860”, “Gradnja hrama svetog oca Nikolaja u Rijeci”, te “Inventar hrama svetog oca Nikole u Rijeci”.

– Riječ je o još jednom vrijednom izdanju časopisa “Artefakti” koji ima veliku težinu za povijest srpske pravoslavne zajednice u Rijeci. Ovo je važan doprinos povijesti srpske ćirilice, te općenito kulturnoj i vjerskoj povijesti, ali i historijskoj demografiji, rekao je Roksandić. Naveo je i kako su slična izdanja još uvijek rijetka i u srpskoj i u hrvatskoj kulturi, ali su zahvaljujući suradnji s crkvenim arhivom te Državnim arhivom grada Rijeke, poprimila dublju, istraživačku dimenziju.

U “Artefaktima” je realizirano humaniziranje historijske znanosti time što je predstavljen život Riječana koji su stvarali ovaj grad. Navedeno je kako je interkulturalna komunikacija i nekoć postojala, jer je Rijeka surađivala s velikim područjima, Ugarskom, Bosnom i Srbijom. Takva je komunikacija prisutna i unutar crkvene općine, jer su parohiju svetog oca Nikolaja u Rijeci gradili, osim Primoraca, i Talijani.  

Ljubinka Toševa-Karpović napomenula je da još uvijek nisu završena prikupljanja svih dokumenata tako da se očekuje još novih, zanimljivih brojeva časopisa.

– Časopis potiče na istraživanja o habsburškoj povijesti na ovim područjima, o povijesti Rijeke i njenoj urbanoj arhitekturi, ali i na istraživanje pravnih propisa, zaključila je.

Promocija je završila Roksandićevim prijedlogom o potrebi suradnje s riječkim sveučilištima i knjižnicama, ne bi li se istraživanja zbirki dokumenata još produbila.

Maja Jasić