Politika pomirenja prerasta u politiku povjerenja

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović bio je 18. i 19. jula u službenoj posjeti Srbiji. Osim boravka u Beogradu, zajedno sa svojim domaćinom, predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, posjetio je Suboticu gdje su uveličali svečano obilježavanje dvadesete godišnjice osnivanja Demokratske zajednice Hrvata Vojvodine.

Mir i stabilnost u regiji zajednički je cilj dviju zemalja, a u međusobnim odnosima postoji atmosfera pomirenja, zaključili su hrvatski i srbijanski predsjednik nakon sastanka u Beogradu. Predsjednici su istaknuli kako je za budućnost dobrih odnosa Hrvatske i Srbije važno procesuiranje krivaca za ratne zločine, pronalaženje nestalih, povratak izbjeglih te nastavak politike mira i saradnje.

– Između naših zemalja postoje otvorena pitanja, važno je da se s njima suočavamo i da ih rješavamo – izjavio je Josipović i izrazio uvjerenje da će se za izvjesno vrijeme obje zemlje naći u Evropskoj uniji. Dodao je kako su on i njegov kolega Tadić jednoglasni u tome da Bosna i Hercegovina mora ostati jedinstvena država. 

Susret s izbjegličkim porodicama

Predsjednik Tadić rekao je da Srbija želi najbolje moguće odnose s Hrvatskom i ocijenio da mogućnost saradnje postoji na mnogim područjima. Dodao je kako Srbija iskreno i otvoreno podržava što brži ulazak Hrvatske u EU.

U prilično zgusnutom kalendaru posjete, Josipović se susreo i s premijerom Srbije Mirkom Cvetkovićem, predstavnicima hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji, predstavnicima nevladinog sektora i s osam izbjegličkih porodica koje se pripremaju za povratak u Hrvatsku. Susretu s izbjegličkim porodicama iz Hrvatske prisustvovao je i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac. Josipović je ohrabrio povratničke porodice u njihovoj odluci i naglasio da će povratak svih koji to žele krenuti bržim tempom, a kao jedinu prepreku označio je ekonomsku nerazvijenost i teškoće oko zapošljavanja.

U razgovorima s premijerom Cvetkovićem bilo je riječi oko unapređenja položaja manjina, kako srpske u Hrvatskoj tako i hrvatske u Srbiji. Cvetković i Josipović složili su se da je veoma važno i dalje unapređivati ekonomsku saradnju, prije svega kroz povećanje obima trgovinske razmjene, ali i u domenu stvaranja uslova za realizaciju investicija. Istaknuto je da mogućnosti za saradnju postoje i u sprovođenju regionalnih infrastrukturnih i energetskih projekata.

Srdačan sastanak predstavnika nevladinog sektora i predsjednika Hrvatske, koji je i sam prije nego što je ušao u politiku bio dio istog društva, počeo je Josipovićevim obećanjem da će pokušati da doprinese procesu pomirenja u regionu. Na sastanku se razgovaralo o suočavanju s prošlošću, slobodi medija, pravima marginalizovanih grupa i povratku izbjeglica.

Predsjednik Hrvatske zadovoljan je svojom prvom zvaničnom posjetom Srbiji, gostoprimstvom i razgovorima tokom kojih su načete konkretne teme. Ukupna atmosfera koja je pratila njegov boravak u Srbiji bila je veoma dobra. Beograd je bio okićen zastavama Srbije i Hrvatske, što se ne može često vidjeti. Komentari posjeta su bili povoljni kao rijetko kada.

Na kraju dvodnevne posjete, koja je završila u restoranu “Kalemegdanska terasa”, Josipović i Tadić prošetali su Knez Mihailovom ulicom, gdje je bilo i aplauza od strane prolaznika. Svratili su u knjižaru “Plato” i razmijenili knjige kao poklon. Čini se da dolazi neko novo, bolje i konstruktivnije vrijeme u srpsko-hrvatskim odnosima.

Građani rasterećeni ratnog bremena

S tom se ocjenom slaže i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, koji je bio član hrvatske delegacije u Srbiji.

– Svi su razgovori bili otvoreni, a sva pitanja u međudržavnim odnosima stavljena na stol, bez guranja pod tepih – rekao je Pupovac po povratku u Zagreb.

– Posjeta je protekla u izvanredno dobroj atmosferi, i što se tiče dvojice predsjednika i članova njihovih delegacija, i što se tiče načina na koji su Beograđani, Subotičani i općenito građani Srbije primili poruke tog susreta. Bilo je dirljivo vidjeti na koji su način Hrvati u Subotici pozdravili obojicu predsjednika ili kako su im prilazili ljudi u Beogradu – dodao je Pupovac.

Također je rekao da je to bila posjeta za koju su građani očekivali da ih rastereti emocionalnog i političkog bremena iz ratnog i poratnog vremena:

– Ljudi očekuju da posjeta otvori perspektivu u novim okvirima, ne više postjugoslavenskim i postkonfliktnim, nego u kontekstu da su te dvije zemlje jamac evropeizacije jugoistoka Evrope.

Pupovac je dodao da je očito da se s deklarativnog političkog približavanja prešlo ne samo na politiku pomirenja između Hrvatske i Srbije, Hrvata i Srba, nego i na politiku povjerenja.

– Predsjednici su izgradili međusobno povjerenje i sada rade na stvaranju povjerenja između svojih vlada, zato što se na osnovu tog povjerenja može stvarati povjerenje među građanima. Dogovorene su stvari koje će dodatno unaprijediti odnose i otkloniti nesporazume te omogućiti da se na različitim područjima počne razvijati saradnja. To će biti ozbiljan posao za predstavnike vlada i vladinih institucija, iako ne treba imati iluzija da taj posao neće proći bez teškoća – rekao je Pupovac.

Povratnici će moći otkupiti stanove

Tema razgovora bili su i bivši nosioci stanarskog prava.

– Što je prije moguće, trebalo bi riješiti problem reguliranja stanarskog prava izbjeglih Srba i u narednom periodu otvoriti novi rok za one koji žele ući u program stambenog zbrinjavanja, što je neka vrsta zamjene za prijašnje stanarsko pravo. Povratnici koji ne budu mogli ostvariti povrat starog stanarskog prava, dobit će nove stanove koje će kasnije moći otkupiti, a Vlada i predstavnici srpske zajednice već vode pregovore o otkupnoj cijeni tih stanova. Inzistiramo na tome da cijena stambenog kvadrata bude približna onoj cijeni koja je bila aktualna od 1992. do 1996. godine – rekao je Pupovac i dodao da je formiranje te cijene razlog dugom trajanju pregovora.

– Pregovori će biti uspješni ako izbjegli Srbi budu u prilici da otkupe ponuđene stambene objekte – dodao je Pupovac.

Postoji i potreba da se, u suradnji s međunarodnom zajednicom, formira fond koji bi omogućio bilo integraciju izbjeglica u Srbiji, bilo stvaranje uslova održivosti za one koji su se vratili ili se žele vratiti u Hrvatsku. N. J.