Problematične odluke Vrhovnog suda
U prvoj polovini ove godine ključne sudske institucije u Hrvatskoj donijele su odluke koje dugoročno mogu uticati na sudsku praksu i smanjiti efikasnost procesuiranja ratnih zločina, prije svega onih počinjenih nad Srbima, zaključeno je na predstavljanju izvještaja o praćenju suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj od januara do maja ove godine. Izvještaj su 26. jula u Zagrebu predstavili Mladen Stojanović i Veselinka Kastratović iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku, Zoran Pusić i Martina Klekar iz Građanskog odbora za ljudska prava u Zagrebu i Vesna Teršelič iz Documente.
Kao pozitivne primjere Stojanović je naveo potpisivanje sporazuma između Hrvatske i BiH koji će omogućiti izručenje počinilaca ratnih zločina, te reviziju presuda koje su hrvatski sudovi 90-ih donosili u odsustvu. Kao glavne negativnosti navedene su odluke Vrhovnog suda da obori presudu optuženima za ubistvo Srba u Marinom Selu zato što su na suđenju korištene izjave svjedoka date haškim istražiteljima. Vrhovni sud je ocijenio da je to nezakonito dobiven materijal, pozivajući se na činjenicu da Haag to suđenje nije delegirao Hrvatskoj, što bi po Vrhovnom sudu bio uslov da ti iskazi budu važeći, kao što su bili na suđenju Mirku Norcu i Rahimu Ademiju.
– Proces će krenuti ispočetka, na novom sudu u Osijeku, ali je pitanje kakva će biti svjedočanstva, jer je jedan svjedok već umro, a ostali će se sigurno manje sjećati događaja ili će manje govoriti o njemu – rekla je Veselinka Kastratović.
Pozitivno je što je DORH samoinicijativno pokrenuo neke postupke, ali nije odbacivanje krivične prijave vezane uz ubojstvo jednog Srbina iz Siska u Zagrebu, što je proglašeno ubistvom a ne ratnim zločinom, te odbacivanje prijave vezane uz nezakonite deložacije iz društvenih i vojnih stanova u Osijeku početkom 90-ih. Rad pravosuđa je i dalje opterećen rješavanjem posljedica etnički pristranih pravosudnih postupaka iz 90-ih, ali je u toku proces revidiranja pravno neutemeljenih optužnica, ističu nevladine organizacije koje su skeptične i prema procesu racionalizacije mreže sudova.