Bacanje para za račun gospodara

Sudeći prema financijskom izvješću Slobodne Dalmacije za 2009. godinu, koje će u ponedjeljak biti usvojeno na glavnoj skupštini te tvrtke, splitski je dnevni list ukupno platio ulazak u vlasničku strukturu turoperatera Adriatica.net po gotovo trostruko višoj cijeni od one koje su početkom ove godine platile ostale tvrtke uključene u spašavanje te posrnule agencije. Voljom svojeg većinskog vlasnika Europapress holdinga (EPH), Slobodna je dvaput platila stjecanje vlasničkih udjela u Adriatici.net. Prvi put, koncem 2008. godine, platila je 10 milijuna eura, a drugi put, početkom ove godine, još pet milijuna eura. Čini se da je prije ovogodišnje dokapitalizacije uspjela povratiti dva milijuna eura, no za preostalih 13 milijuna eura dobila je u Adriatici.net jednak vlasnički udio kakav su dobili i novi investitori, koji su u tu agenciju uložili samo pet milijuna eura.

Prezadužena Adriatica.net do početka ove godine bila je vlasništvu tvrtki Emporion Marka Vojkovića (50 posto), EPH (25 posto) i Slobodna Dalmacija (25 posto). No tada je sanirana dokapitalizacijom u kojoj su novi ulagači na čelu s Agrokorom Ivice Todorića unijeli u nju ukupno 29 milijuna eura svježeg novca. Nakon toga novi su vlasnici agencije postali Agrokor (20,27 posto udjela za uloženih šest milijuna eura), AWT zemljišta, Croatia osiguranje i Slobodna Dalmacija (po 16,9 posto za uloženih po pet milijuna eura), HUP Zagreb (10,13 posto za tri milijuna eura), te Jolly-projekti i Saponia Osijek (po 8,45 posto udjela za uložena po 2,5 milijuna eura).

Za razliku od Slobodne, koja je, kao i novi investitori, stekla novi udio u Adriaitci.net uplatom u novcu, dotadašnji većinski vlasnici Emporion i EPH nisu sudjelovali u dokapitalizaciji i stoga su spali na simboličke udjele od po jedan posto.

Sumnjiva vrijednost udjela

Činjenica da su novi ulagači postali i novi vlasnici agencije, a da su udjeli starih vlasnika posve minimizirani, dovoljno govori o tome da je najveća domaća turistička agencija prije dokapitalizacije postala gotovo bezvrijedna, pa su je stari vlasnici praktički morali prepustiti novim investitorima. Utjecaj EPH, koji je većinski vlasnik Slobodne, istopio se s nekadašnjih 50 posto na sadašnjih jedan plus 16,9 posto, plaćenih novcem splitskog lista.

Kako su svi novi vlasnici dobili udjele razmjerne svojim ulaganjima, takva je vlasnička struktura agencije posve logična. Međutim, sada se postavlja pitanje gdje je isparilo onih 10 milijuna eura, odnosno 73 milijuna kuna, kojima je Slobodna Dalmacija koncem 2008., dakle, samo godinu dana prije navedene dokapitalizacije, platila stjecanje 25 posto udjela u Adriatici.net.

Ta 73 milijuna kuna, prošle su godine već postala predmet sudskog spora kojeg jedan od malih dioničara Slobodne vodi protiv te tvrtke, ali i predmet istrage koju je Državno odvjetništvo pokrenulo povodom kaznenih prijava malih dioničara i sindikalista Ozrena Matijaševića.

Naime, Slobodna Dalmacija je četvrtinu Adriatice.net kupila u rujnu 2008. godine od svojeg većinskog vlasnika EPH, koji je do tog trenutka bio 50-postotni vlasnik agencije. U prosincu iste godine EPH je odlučio znatno povećati svoj vlasnički udio u Slobodnoj Dalmaciji, gdje je držao 72,02 posto dionica, s ciljem da u konačnici postane stopostotni vlasnik lista. Stoga je dokapitalizirao Slobodnu pretvorivši svoja potraživanja teška 264 milijuna kuna, među kojima se nalazilo i potraživanje za četvrtinu Adriatice.net, u nove dionice, čime se domogao ukupno 91,73 posto dionica Slobodne.

Kaznena prijava zbog koje je pokrenuta istraga, bazira se na činjenici da EPH Adriaticu.net u svojim poslovnim knjigama vodi po peterostruko nižoj cijeni od one za koju ju je prodao Slobodnoj. Ta se razlika pojavljuje i u knjigama Adriatice.net, gdje se 25-postotni udio Slobodne vodio kao ulaganje od 15 milijuna kuna, dok se u knjigama Slobodne vodio kao ulaganje od 73 milijuna kuna.

No bez obzira na tu knjigovodstvenu zavrzlamu, koju raspetljavaju istražitelji, danas, nakon što je početkom ove godine provedena dokapitalizacija same Adriatice.net, postalo je upitno je li taj udio, u trenutku kada ga je Slobodna stekla, uopće imao ikakvu vrijednost.

Također, postavlja se pitanje zašto su čelni ljudi EPH Ninoslav Pavić i Stjepan Orešković Slobodnoj Dalmaciji skupo naplatili četvrtinu Adriatice.net, kada su već tada znali da njihovoj agenciji  prijeti propast.

 Ulaganje u “pravom” trenutku

Splitska je tvrtka tim udjelom bila dokapitalizirana u prosincu 2008. godine, kada je poslovanje Adriatice.net već zapalo u ozbiljne probleme, pa se i u tadašnjem izvješću same Slobodne Dalmacije navodi da agencija u tom trenutku bilježi 24 milijuna kuna gubitka. Ona je i godinu dana ranije zabilježila čak 29 milijuna kuna gubitaka, štoviše, od osnutka je stalno poslovala s gubicima. Tijekom 2008. to je stanje postalo neodrživo. Stoga su već u revizorskom izvješću Adriatice.net za tu godinu ovlašteni revizori upozoravali vlasnike da je prezaduženoj agenciji ugrožen nastavak poslovanja. Adriatica.net tada je bila dužna oko 850 milijuna kuna bankama, hotelima, dobavljačima, državi i radnicima, a te obaveze više nije bila u stanju podmirivati.

Cijelu 2009. godinu tvrtka je tražila način da se spasi, što joj je uspjelo tek početkom ove godine, zahvaljujući i otvorenoj podršci Vlade RH, pa čak i njenoj direktnoj pomoći preko državne tvrtke Croatia osiguranje, koja joj je u kritičnom trenutku dala zajam od 30 milijuna kuna. No Adriatica.net i ove sezone isplaćuje hotelijere kompenzacijama, odnosno Janom, Likvijem i drugom robom svojih novih vlasnika, poput Agrokora i Saponije. Dokapitalizacija od 29 milijuna eura omogućila je tek otplaćivanje dijela nagomilanih dugova, ali će za potpuno restrukturiranje tvrtke biti potrebna još jedna dokapitalizacija, koja je najavljena do kraja ove godine.

Za četvrtinu takve tvrtke je, dakle, koncem 2008. godine Slobodna platila 73 milijuna kuna, po čemu bi Adriatica.net ukupno trebala vrijediti 292 milijuna kuna ili 40 milijuna eura. No pokazalo se da je, upravo suprotno, u tu agenciju bilo potrebno usuti čak 29 milijuna eura samo da je se pokrpa. Ne samo da novi investitori nisu starim vlasnicima platili 40 milijuna eura za agenciju, nego su je praktički preuzeli za badava.

Dežurni vatrogasac Agrokor

Budući da je dokapitalizacija provedena početkom ove godine, ne može se još točno utvrditi kako se poslovni neuspjeh Adriatice.net odrazio na bivše vlasnike. Novosti su kontaktirale Stjepana Oreškovića, koji je kao direktor EPH, predsjednik nadzornog odbora Slobodne i zamjenik predsjednika nadzornog odbora Adriatice.net, najpozvanija osoba za pojašnjavanje odnosa između sve tri tvrtke, no on nas je odbio kazavši da je na godišnjem odmoru. Ipak, u slučaju Slobodne, čini se da je uoči same dokapitalizacije spašena tek petina od navedenih 73 milijuna kuna, koju je pristao otkupiti Agrokor, koncern koji uskače u pomoć svaki put kada EPH zabrlja. Slobodna je s Agrokorom u studenom 2009. sklopila ugovor kojim mu za 14,6 milijuna kuna ustupa pet posto udjela u Adriatici.net, dok mu je EPH ustupio 19 posto. Time je udio Slobodne u Adriatici.net bio smanjen s 25 na 20 posto, odnosno s knjigovodstvene vrijednosti od 73 milijuna kuna, na vrijednost od 58,4 milijuna kuna. Tih preostalih osam milijuna eura više se nikako ne odražava na vlasničkoj strukturi Adriatice.net. Kao da ih nikada nije ni imala, Slobodna Dalmacija je, nakon što je uskoro provedena dokapitalizacija agencije, dobila vlasnički udio od 16,9 posto, koji odgovara novoj uplati od pet milijuna eura. Drugim riječima, popušila je osam milijuna eura.

Da je EPH bio stopostotni vlasnik Slobodne, njegovo baratanje udjelom u Adriatici.net moglo bi se okarakterizirati kao knjigovodstveno prelijevanje iz šupljeg u prazno, u kojem su vlasnici EPH, njemačka grupa WAZ i domaći medijski tajkun Ninoslav Pavić, iskoristili jednu svoju tvrtku za račun druge. No 28 posto dionica Slobodne Dalmacije u trenutku te transakcije bilo je u vlasništvu malih dioničara, pa je zapravo došlo do obezvrjeđivanja njihovih dionica za račun EPH. Kako 73 milijuna kuna, koliko je knjižena Adriatica.net, predstavljaju 20 posto temeljnog kapitala Slobodne, za toliki je postotak umanjena i vrijednost njihovih dionica.

Nezgodna istraga

Budući da je sasvim nejasno koji jbio poslovni interes splitskog dnevnika da koncem 2008. godine baci novac na ulazak u vlasničku strukturu posrnule agencije, jasno je da je cijela ta operacija zapravo poslužila EPH-u da u potpunosti preuzme splitski list, da se sa 72,02 posto dionica Slobodne Dalmacije popne do 91,73 posto dionica, te da kasnijim otkupom prikupi ukupno 95,5 posto dionica.

Prelaskom praga od 95 posto, EPH je ostvario zakonsku osnovu da provede istiskivanje preostalih malih dioničara i tako stekne stopostotno vlasništvo nad Slobodnom. Bez postotka koji mu je priskrbilo manipuliranje udjelom u Adriatici.net, ta operacija ne bi bila moguća. Odluku o istiskivanju preostalih malih dioničara EPH je donio još prije godinu dana, odmah nakon prelaska navedenog praga. Samo zbog spora za poništenje dokapitalizacije, kojeg vodi tvrtka Destilerija, EPH se ni do danas nije uspio upisati kao jedini vlasnik splitskog dnevnika.

Kako je u međuvremenu pokrenuta istraga, pitanje Adriatice.net postalo je vrlo nezgodno za EPH, pa nije čudo da su sklopljeni sporazumi s Agrokorom i da je Slobodna ponovo ulagala u Adriaticu.net, kako bi zadržala barem 16,9 posto dionica i kako bi se koliko-toliko održao dojam da je sporna transakcija iz 2008. imala nekog smisla.

No može se postaviti i pitanje o tome koji je danas poslovni interes Slobodne da ulaže u Adriaticu.net novih pet milijuna eura, a uz to joj je lani posudila i preko 10 milijuna kuna? Valja reći da se splitska tvrtka za izdvajanje tih 36,4 milijuna kuna odlučila u vrijeme kada joj prihodi rapidno padaju iz mjeseca u mjesec, pa je i sama u 2009. godini zabilježila 12,9 milijuna kuna gubitka. U prvih šest mjeseci ove godine nagomilala je još 6,8 milijuna kuna gubitka, a kako iz 2008. vuče 10,6 milijuna kuna, to je ukupno preko 30 milijuna kuna minusa.