Neznatno olakšanje za iscijeđene kreditima

Nedavna medijska zvijezda bio je neimenovani Splićanin kome je rata kredita, podignutog u švicarskim francima, za tri godine porasla za 3.000 kuna. Kad je prvog jula 2007. uzeo kredit od 150.000 “švicaraca”, kamata mu je bila 4,99 posto, a mjesečna rata 6.300 kuna. Godinu dana poslije, kamata mu je porasla na 5,99 posto, danas je 6,30 posto, a rata iznosi vrtoglavih 9.230 kuna. Kredit će ga u 15 godina stajati 450.000 eura, dakle triput više nego što je dobio.

Činjenica je da za jedan franak treba platiti 5,639 kuna ili 15 posto više nego početkom ove godine, kada se kurs kretao oko 4,9 kuna. U godinu dana kurs je porastao za 16,7 posto, a čak je 26,7 posto viši od onoga koji je važio u isto vrijeme 2007. godine.

Snizili kamatnu stopu

S obzirom na to da banke sa svojom politikom prema komitentima nisu najpopularnije među širokim narodnim masama opterećenim kreditima, jasna je bila potreba njihovog brzog reagiranja u smislu da sniženjem kamata i najavom mogućnosti produženja roka otplate olakšaju položaj građana.

U Zagrebačkoj banci snizit će kamatnu stopu na stambene kredite u švicarskim francima za svoje klijente koji imaju redovno primanje na tekućem računu u Zagrebačkoj banci. Kamatna stopa bit će niža za 0,55 postotnih poena, tako da će za mlade iznositi 5,5 posto, a za standardne stambene kredite šest posto, ističu iz službe odnosa s javnošću. Banka primjenu novih kamatnih stopa najavljuje od 1. novembra ove godine, a s konkretnim promjenama klijenti će biti pismeno obaviješteni početkom oktobra.

Na temelju prosječnog stambenog kredita vezanog uz tečaj švicarskog franka u vrijednosti od 111.000 CHF i uz rok otplate od 20 godina, prosječni mjesečni anuitet bit će niži za oko 160 kuna, što bi donijelo oko 2.000 kuna godišnje uštede.

U banci ističu da je odluka donesena kako bi se olakšala otplata kredita klijentima kojima je mjesečni anuitet značajno porastao zbog rasta kursa CHF, na što banka nema nikakav utjecaj.

– Zagrebačka banka zadnja je na hrvatskom tržištu uvela u svoju ponudu kredite vezane uz švicarski franak, a svoju ponudu obogaćivala je drugim prednostima, izbjegavajući pritom favoriziranje valute koja nije prirodni izbor za građane Hrvatske – podsjećaju iz službe za odnose s javnošću.

Klijentima kojima će anuitet i nakon sniženja kamatne stope predstavljati preveliko mjesečno opterećenje u odnosu na prihode, Zagrebačka banka omogućit će produženje roka otplate kredita uz prethodnu procjenu mogućnosti reprograma za svakog konkretnog korisnika kredita uz naknadu od 300 kuna. 

Erste i Steiermaerkische bank za stambene kredite u “švicarcima” imaju raspon kamata od 5,20 do 6,90 posto, dok se za one u eurima kreće od 6,35 do 7,20 posto. Za svoje korisnike stambenih kredita uz valutnu klauzulu u švicarskom franku (CHF) najavljuju model koji će se primjenjivati od 1. oktobra na anuitete koji dospijevaju 1. novembra.

– Model se sastoji od tri mjere od kojih je glavna automatsko smanjenje kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, s time da nova kamatna stopa ne može biti niža od pet posto. Banka omogućava produženje krajnjeg roka dospijeća stambenih kredita do najviše deset godina, uz uslov da ukupni rok dospijeća ne može biti duži od 30 godina.

Posebni paketi 

Klijentima je omogućeno ugovaranje ili povećanje već ugovorenog iznosa ostatka vrijednosti na postojeće stambene kredite do maksimalno 40 posto ugovorene glavnice kredita. Za one koji bi kredit konvertirali tako da bude vezan uz euro, iako su kamate i sada veće od onih za “švicarce”, banka i dalje nudi mogućnost konverzije kredita vezanih valutnom klauzulom, uz plaćanje naknade od 0,1 posto.

U Privrednoj banci Zagreb ističu da su i nakon prestanka ponude kredita u švicarskim francima pripremili paket posebnih mjera za olakšanje otplate kredita u toj valuti i to bez naknade za prijevremenu otplatu postojećeg stambenog kredita, bez naknade za obradu kredita i bez naknade za refinanciranje kredita u eure.

– Uglavnom je do sada zabilježen mali broj zahtjeva klijenata za refinanciranje kredita iz  švicarskih franaka u eure. Odluka o tome hoće li klijent refinancirati kredit u eure je osobna odluka klijenta – kažu u PBZ-u. Napominju i da su klijentima omogućili i različite instrumente u svrhu olakšanja otplate kredita u “švicarcima” kao što je program počeka ili smanjenja mjesečnog opterećenja produženjem roka otplate kredita ili prilagođavanjem otplatnog plana.

Raiffeisenbank je od avgusta za takve stambene kredite kamate od 5,20 do 6,95 posto spustila na pet posto.

Možda će neki korisnici stambenih kredita poći stopama glumice Leone Paraminski, koja je nedavno prodala stan za koji je mjesečna otplata rate iznosila 7.000 kuna. Iako su neki mediji pisali da je to učinila jer više nije mogla smoći novac, ona je to vrlo brzo demantirala, ustanovivši da je to učinila jer “ne želi biti robinja bankama”.