Kako pada vlada

Na pitanje “Novosti” smiju li zastupnici nacionalnih manjina sudjelovati u rušenju vlade, na što ih ovih dana poziva predsjednik SDP-a Zoran Milanović, politički analitičar Davor Gjenero kazao nam je da se takva odluka ne bi ni načelno smjela prebacivati na manjinske zastupnike i ustvrdio da je pritisak koji na njih vrši Milanović sramotan. Politolog Damir Grubiša kaže, pak, kako je SDP-ov pritisak sasvim legitiman, a da bi zastupnici manjina, unatoč tome što je to za njih nezgodna pozicija, vladu trebali rušiti ukoliko smatraju da je to potrebno.

Kao što je i najavio, Milanović je u srijedu Saboru podnio zahtjev za glasanje o nepovjerenju vladi Jadranke Kosor. Iako je istoga dana u saborske klupe primljen natrag bivši premijer Ivo Sanader, zbog čega je HDZ ostao bez jednog zastupnika, parlamentarna većina i dalje je dovoljno čvrsta zahvaljujući HDZ-ovim koalicijskim partnerima, HSS-u i manjinama. Po svemu sudeći, SDP ne može očekivati da će sljedećih tjedana, kada njegov zahtjev dođe na saborski dnevni red, uspjeti srušiti HDZ-ovu vladu. No ovaj put Milanović je odlučio puno snažnije nego prije naglasiti da daljnja vladavina HDZ-a, koji je teško kompromitiran korupcijskim aferama i neuspješnom borbom protiv recesije, ovisi o njegovim koalicijskim partnerima, koje je izravno prozvao kazavši da su HSS i predstavnici manjina ti “koji preuzimaju ili ne preuzimaju odgovornost za stanje u Hrvatskoj”.

 Gjenero: Sramotan pritisak Milanovića

Predstavnici manjina su prilikom formiranja vlade 2007. godine stajali po strani i ukrcali se u koaliciju tek kada je Sanader na drugi način osigurao većinu, no sada su se osipanjem parlamentarne podrške vladi našli u nezahvalnoj situaciji da njen daljnji opstanak o njima izravno ovisi.

– Hrvatska je od 2000. godine uspostavila tip političkog standarda po kojem stvarno i legitimno nije moguće stvoriti parlamentarnu većinu u kojoj ne bi sudjelovali zastupnici manjina, što ima i svojih mana, ali to je jedan relativno visoki demokratski standard ispod kojeg se ne smije pasti. U tim okolnostima uspostavljati diskurs u kojem se na zastupnike manjina svaljuje odgovornost bilo za sastavljanje bilo za rušenje vlade, jednostavno je nečuveno. Oni ne mogu preuzimati taj tip političke odgovornosti jer bi to bila situacija u kojoj bi nacionalnoj većini određivali tko može a tko ne može biti politička većina, a taj tip odnosa jednostavno nije dobar. Kada se taj tip diskursa kombinira s retorikom koja ima prizvuk nasilja u obitelji, to postaje izrazito opasan i neugodan politički signal – kaže Davor Gjenero.

Prema njegovim riječima, manjinskim zastupnicima raspuštanje Sabora u ovom trenutku ne odgovara ni zbog toga što još nisu zakonski primijenjene izmjene izbornog modela koji, po novom Ustavnom zakonu o pravima manjina, daje manjinama dopunsko pravo glasa, a srpskoj manjini mogućnost da osvoji i četiri zastupnička mandata. Za to treba najprije donijeti novi izborni zakon, pa iz pozicije kontinuiteta manjinske zaštite, tvrdi Gjenero, prije proljeća ne bi bilo vrijeme za izbore. No, dodaje Gjenero, manjine ni tada iz načelnih razloga ne bi trebale sudjelovati u rušenju vlade.

– Takva se odluka na njih jednostavno ne smije prebacivati. One načelno ne smiju biti dovedene u situaciju da bilo koji idiot počne vikati da su Srbi srušili vladu i slično. To iz pozicije Zagreba ne znači ništa, ali znači jako puno za poziciju manjinskih zajednica u najnerazvijenijim lokalnim sredinama – kaže Gjenero, dodajući da je, zbog činjenice da bi pad vlade mogao biti povezan s ulogom Sanadera, Milanovićev pritisak na manjinske zastupnike, a posebno na SDSS, “dodatno sramotan”.

Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Damir Grubiša ne slaže se s većinom ovih teza.

– Naravno da su manjine u nezgodnoj poziciji jer ih se čini odgovornima za opstanak ili za pad vlade. Jedna oporbena stranka forsira tempo da na valu općeg nezadovoljstva korupcijom stvori povoljnu atmosferu za vlastiti politički program i to što vrši pritisak na vladine koalicijske partnere legitiman je politički postupak. Vlada je moralo diskreditirana u javnosti i efekt te akcije leži u mobilizaciji javnog mijenja, a taj bi val trebao nagnati vladu da sama u jednom trenutku odstupi. Milanović je sada počeo i proces provjere legitimiteta vlade u samom Saboru, čemu je cilj da vladini partneri promisle o svojoj poziciji, možda ne sada, ali uskoro, kada brojne afere budu dovedene do pravosudnih procesa – kaže Grubiša.

Napominjući da je pred svima koji podupiru vladu sada velika dilema, u kojoj to više nije pitanje taktiziranja već postavljanja prema korupcijskoj metastazi društva, on dodaje da će se i manjine na koncu morati opredijeliti oko vitalnih problema.

Grubiša: Kod nas stalno morate hodati po jajima

– Društvo je doživjelo koruptivni raspad i zatvarati pred time oči bilo bi nerealno. Manjine će na kraju morati reći da je ta metastaza dosegla takav stupanj da u njoj više ne mogu sudjelovati. Legitimna je i pozicija manjina po kojoj one ne žele presuđivati, no to je zato što je još uvijek živ onaj virus nacionalizma zbog kojeg se manjine boje da ne budu stigmatizirane u javnosti – kaže Damir Grubiša

– No ne slažem se s tezom da manjine načelno ne bi trebale sudjelovati u rušenju vlade. Švedska manjina u Finskoj je djelovala na pad finskih vlada, a kod nas su još uvijek živi ti stereotipi i ovdje će nacionalni ekstremisti odmah prigovoriti srpskoj manjini kada bi srušila vladu. Kod nas stalno morate hodati po jajima da vas ne proglase “komunjarama” ili “nasljednicima Miloševića” i tako vas onemogućuju u djelovanju. Ja bih volio da se manjine u Hrvatskoj ponašaju kao švedska manjina u Finskoj i da ruše vladu kada misle da to treba. U Finskoj zbog toga nitko neće švedskoj manjini reći da se želi pripojiti Švedskoj – zaključuje Grubiša.