Pravila nisu za sve ista

Kako komentirate nedavnu naslovnicu “Novosti” “Obadva su pala” i reakcije javnosti na nju? Imaju li nacionalne manjine u Hrvatskoj slobodu javnog izražavanja zajamčenu Ustavom?

– Naslovnicu “Obadva su pala” doživio sam kao satiru, ništa manje i ništa više. No, da je to bila snažna satira, pokazali su nam događaji koji su uslijedili. Da je naslovnicu objavio neki hrvatski tjednik, reakcije bi, vjerujem, bile eventualno zgražanje u nekim vojnim i braniteljskim krugovima, a sve bi potrajalo do dva dana. Cijeli slučaj još jednom pokazuje da pravila nisu ista za sve i da je borbu za građansko društvo besmisleno voditi praveći se da to nije tako, pod sloganom “Svi smo mi isti”. Nismo, i zato trebamo još niz mjera pozitivne diskriminacije, kako bismo tu nejednakost mogli postupno eliminirati. Sve drugo je samo test za dokazivanje uvijek iste istine, koja glasi “I kada se mi ne osjećamo manjinom, drugi će nas na to podsjećati”, kao i da se građansko društvo postiže negiranjem te činjenice.

Kakav je, po vama, položaj nacionalnih manjina u medijima i kakav je odnos medija prema nacionalnim manjinama?

– Položaj nacionalnih manjina u medijima je u svakom pogledu specifičan i tome se ne treba čuditi. Mi smo, na ovim područjima, “ostatak povijesti”, i ja se najviše veselim kada nas nacionalisti na to podsjećaju. To mi daje svijest da nisam dio naroda u izumiranju. Naravno, ako smatramo da je polazna točka građanskog društva to da smo svi jednaki, takav moj osjećaj je pogrešan, ali svejedno smatram da jednakost nije polazna točka nego cilj građanskog društva, koji se postiže nizom malih koraka. Mediji nam u tome pomažu jer nas svakodnevno podsjećaju da je tome tako, da smo različiti, posebni, a neki put i antipatični i iritantni. Drugim riječima, da smo živi i da trebamo raditi na tome da takvi i ostanemo.

Kakav je vaš stav prema manjinskim medijima? Kako djeluju listovi talijanske nacionalne manjine?

– Moj je stav da manjinski mediji moraju izvještavati o svemu, ali se najviše moraju baviti pitanjima manjinske zajednice koju predstavljaju, i to kritički i bez rukavica. Naš list “La voce del popolo” i naš dvotjednik “Panorama” imaju dugu tradiciju i u nekim su razdobljima bili kritičniji, u nekima manje, ali uvijek na dostojanstven način. Talijanska unija bavi se samo materijalnim pitanjima naših medija, nikada redakcijskim i to je vrlo dobro. U kritičnim trenucima, naravno, zastupamo stav naše redakcije.

Kako komentirate povratak Ive Sanadera u Sabor?

– Ne znam zašto je Sanader otišao niti znam zašto se vratio. Smatram da je sve pogrešno po pitanju tog slučaja: ne pitati se ozbiljno zašto se sve ovo dogodilo, ali i pritom cipelariti Sanadera. Kada se vratio u Sabor, čitao sam novine, i to “La voce del popolo”, a sve ostalo mi je bilo mučno. Onda mi se i sam Sanader obratio, jer je privremeno sjedio iza mene, a ja sam mu rekao da sjedi na mjestu Šemse Tankovića. Nastavili smo u takvom tonu, praveći se da je situacija normalna.

Kako vidite vladajuću koaliciju? Smatrate li da je potrebno da ostane još godinu dana ili mislite da bi prijevremeni zbori dobro došli?

– Ovdje imam izdvojeno mišljenje: ne mogu prevladati činjenicu da se do prijevremenih izbora pokušava doći putem starog izbornog zakona. Ja sam manjinski zastupnik koji se dvije decenije borio za pozitivnu diskriminaciju u glasovanju i kroz takvu prizmu gledam na sljedeće izbore u ovo vrijeme kada je izmijenjen Ustavni zakon, ali ne i onaj izborni. Možda to nije građanski, možda je građanski kada nas zastupnik Željko Jovanović podsjeća na to da smo mi manjine, a oni hrvatske stranke. No, ja zastupam one koji su me izabrali, a ne SDP ili HDZ: zato najprije izborni zakon, a tek onda eventualna rasprava o izborima.

Što mislite o nedavnom huliganizmu srpskih navijača u Italiji i neredima na beogradskim ulicama tijekom Gay pridea?

– Ne mogu se oteti dojmu da iza takvih huliganizama stoji ona srpska politika koja želi blatiti Srbiju u svijetu i spriječiti njenu demokratizaciju. Ništa lakše nego izmanipulirati kretene, posebno one nasilne.

Kako vidite budućnost Hrvatske i izlazak iz ekonomske krize?

– Nažalost, nakon sistematske pljačke naroda i države, danas možemo samo stezati remen. Ulazak u Europsku uniju ponešto će poboljšati situaciju jer će biti će više ulaganja. No, građani će to osjetiti tek nekoliko godina kasnije i to ne svi. Primjerice, položaj umirovljenika se neće bitno poboljšati i to je prava tragedija: platit će oni koji i inače nemaju druge načine da prežive. Mi se u Talijanskoj uniji pripremamo pomoći starijim ljudima koji su sami i koji se teško mogu brinuti o sebi.