“Hobotnica” i u Europskoj uniji

Kada su 1. siječnja 2007. godine Bugarska i Rumunjska ušle u Europsku uniju, Europska je komisija bila svjesna da one još nisu provele reforme kojima bi se zakonodavstvo i praksa funkcioniranja državnog aparata uskladili s onima Unije. Zato je odlučila pozorno pratiti njihov napredak u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. No, unatoč praćenju i postojanju mehanizama za pomaganje i sankcioniranje nediscipline novih članica, u praktički svakom šestomjesečnom izvještaju napisanom nakon pristupanja Bugarske i Rumunjske EU, Komisija je izražavala nezadovoljstvo neprovođenjem reformi, nepravilnostima u korištenju europskih fondova, politizaciji i neprocesuiranju slučajeva korupcije visokih dužnosnika. Rumunjska je takve izvještaje nastavila dobivati sve do danas, štoviše, prošle i ove godine uočen je njezin zastoj u provođenju reformi, dok je Bugarska 2009. prvi put dobila pozitivno intonirani izvještaj i pohvale tada novoizabranoj vladi premijera Bojka Borisova, koji je pokrenuo kampanju protiv mafije i korumpiranih dužnosnika.

Za razliku od nekih drugih postsocijalističkih država, u vrijeme tranzicije u Bugarskoj i Rumunjskoj razvila se endemska korupcija za koju se stručnjaci slažu da je direktno povezana s pretjerano glomaznom birokracijom. Unatoč nekim teorijama, prema kojima je korupcija uzrokovana “nasljeđem komunizma”, većina stručnjaka ne dvoji da su temeljni uzrok korupcije u ovim tranzicijskim zemljama vlade, odnosno “kleptokracije orijentalnog stila”, kako ih naziva američki stručnjak za korupciju Daniel Treisman, dok su neke druge bile dovoljno sretne ili mudre da izaberu relativno poštene i učinkovite vlade koje nisu kočile institucionalne reforme.

Krađa eura namijenjenih provinciji

Bugarska uz korupciju ima i u Europi praktički jedinstven problem organiziranog kriminala koji je, uz to, u direktnoj vezi s korumpiranošću državnog aparata. Organizirani kriminal procvjetao je u vrijeme ekonomskih sankcija protiv Srbije, kada su različite kriminalne skupine uspostavile švercerske kanale. Iako neki analitičari tvrde da Bugarska nije imala tradiciju mafije i da je ona “uvezena” iz Rusije, Slavi Angelov, poznati tamošnji novinski kroničar mafije, kaže da većinu organiziranog kriminala, naročito šverc, kontroliraju bivši članovi sigurnosnih službi propalog sustava, kojima su se kasnije pridružile mlađe generacije beskrupuloznih i beskompromisnih kriminalaca izrazito sklonih nasilju. U Bugarskoj je tako u posljednjih 20 godina u atentatima ubijeno oko 150 osoba iz kriminalnog, poslovnog, medijskog i političkog miljea, dok je i premijer Borisov bio meta neuspjelog atentata.

Paralelno s organiziranim kriminalom, u Bugarskoj je bujala korupcija koja se nastavila i nakon pristupanja EU, pa je ona postala i jedina članica kojoj je 2008. Komisija zamrznula 500 milijuna eura vrijedne fondove za poljoprivredu i strukturne reforme. Prije odluke o zamrzavanju, Komisija je istraživala 50-ak slučajeva zloupotrebe novca iz fondova, pri čemu je jedan od eksponiranijih bio onaj direktora cestogradnje Veselina Georgijeva, koji je milijunske ugovore direktnom pogodbom dodjeljivao firmi vlastitog brata. Unatoč upozorenjima Komisije i blokadi fondova, protiv Georgijeva nije pokrenut sudski postupak, baš kao ni protiv tadašnjeg ministra policije Rumena Petkova koji je bio prisiljen dati ostavku nakon što se saznalo da mu iz ministarstva cure informacije o tekućim kriminalističkim istragama. Europska antikorupcijska agencija OLAF vladu je tada optužila da funkcionira kao “politički kišobran za krađu milijuna eura namijenjenih nerazvijenoj provinciji”, a Europska komisija izvijestila je da je samo jedan posto novca koji je Bugarska dobila stiglo do ciljanih korisnika. Kako portal EUobserver citira navode same bugarske vlade, neregularnosti kod javnih nabava nakon pristupanja EU iznose 60 posto, a kod velikih infrastrukturnih projekata i do 100 posto.

Bugarska je vlada od EU prvi pozitivan izvještaj dobila tek lani, kada je na vlast došla koalicijska vlada desnog centra kojom dominira Borisovljeva stranka Građani za europski razvoj Bugarske (GERB). Nedugo nakon dolaska na vlast, Borisov, nekadašnji gradonačelnik Sofije, glavni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova, tjelohranitelj i karatist, pokrenuo je veliku operaciju protiv mafije i korumpiranih dužnosnika nazvanu “Hobotnica”, a prošlog ljeta bugarska je vlada izvela i operaciju “Ubojice”, u kojoj je uhapšeno 20-ak osoba iz kriminalnih skupina specijaliziranih za atentate.

Rumunjska nazadovala u borbi protiv korupcije

U rujnu je tamošnji parlament prihvatio prijedlog Borisova, ministra policije Cvetana Cvetanova i glavnog državnog odvjetnika Borisa Velčeva da se osnuje specijalni sud za organizirani kriminal na kojemu bi se procesuirali slučajevi protiv kriminalaca, članova vlade, parlamenta i drugih državnih dužnosnika, odnosno djela zloupotrebe europskih fondova, korupcije, otmica, trgovine ljudima, pranja novca i organiziranog kriminala. Opozicijske stranke i vodeći odvjetnici kritizirali su ideju o osnivanju specijalnog suda s obrazloženjem da će to biti kršenje ljudskih prava i uspostava policijske države, no vladajuća koalicija uspjela je u listopadu izglasati njegovo osnivanje.

U intervjuu magazinu “Novinite” novinar Slavi Angelov ustvrdio je da je u vrijeme prethodne vlade Bugarske postojao “dogovor između vlasti i mafije o nenapadanju”, što je zabetoniralo “20-godišnje stanje bezvlađa” u zemlji, dok Borisova smatra pravim čovjekom na pravom mjestu koji “poznaje mafiju i zna kako joj se suprotstaviti”, a to, kaže Angelov, dokazuju i hapšenja nekoliko važnih pripadnika podzemlja, među kojima su i Borisovljevi nekadašnji poslovni partneri.

Za razliku od Bugarske, Rumunjska je tijekom posljednje dvije godine nazadovala u borbi protiv korupcije, a organizacija Transparency International lani je u svom izvještaju napisala da zemlju i dalje potresaju “kriza pravosuđa i klijentelizam”, istaknuvši naročito nedostatak strategije za borbu protiv korupcije i čak pet uzastopnih promjena zakona o javnim nabavama.

Belgijski stručnjak za borbu protiv korupcije Willem de Pauw u intervjuu magazinu “The Economist” prije dvije godine rekao je da je najveći problem rumunjske vlade činjenica da se “previše oslanjala na pojedince”, poput bivše ministrice pravosuđa, a sada zastupnice u Europskom parlamentu Monice Macovei, koja je smijenjena čim je Rumunjska pristupila Uniji. De Pauw tvrdi i da su “parlament i vlada brojne mjere koje su prije pristupanja prikazivane kao ključne nakon ulaska razvodnjene, a sva velika suđenja zaustavljena”, što pokazuje “intenzivan otpor čitave političke klase borbi protiv korupcije”.

Taj otpor najbolje se ogleda u kontinuiranom otupljivanju tamošnje Nacionalne agencije za integritet (ANI), kao i ustavnim i zakonskim odredbama kojima se otežava procesuiranje visokih dužnosnika, uključujući i bivšeg premijera Adriana Nastasea, kojega se sumnjiči za zloupotrebu položaja u mandatu od 2002. do 2004. godine. ANI je osnovana 2007. na sugestiju EU s ciljem provjeravanja porijekla imovine i eventualnih sukoba interesa dužnosnika. Prema ovlastima definiranima u sklopu europskog Mehanizma za suradnju i verifikaciju, Agencija je mogla prijavljivati državnom odvjetništvu diskrepancije između prijavljene i stvarne imovine i savjetovati zapljenu takve imovine. U posljednje dvije godine provjerila je preko tisuću dužnosnika, od čega stotinjak parlamentaraca, a 50 slučajeva je završilo na sudu.

Presumpcija nevinosti pri bogaćenju

No prošlog proljeća Ustavni je sud Agenciju proglasio protuustavnom, pozivajući se na ustavnu potrebu zaštite privatnosti. Sud, čijih je nekoliko članova ANI također istraživala, ustvrdio je da ona predstavlja uspostavu “paralelnog pravosuđa”, te da krši presumpciju iz rumunjskog ustava prema kojoj je “svako bogatstvo stečeno zakonito”. Većina parlamentarnih zastupnika vlasti i opozicije tada je podržala Ustavni sud i izglasala novu, razvodnjenu verziju prema kojoj Agencija više nije smjela objavljivati prikupljene podatke. Ustavni je sud tada odlučio i da dužnosnici više nisu dužni prijavljivati imovinu prije stupanja na dužnost, dok se umjetnine i nakit vrijednosti iznad 5.000 eura uopće ne bi trebali prijavljivati jer je to “intimni” podatak. Dužnosnici uhvaćeni u lažnoj prijavi imovine više ne bi mogli biti kazneno gonjeni, a svaka istraga protiv bivšeg ili sadašnjeg dužnosnika mora biti odobrena od strane parlamenta.

Europska komisija na to je ponovno reagirala pritiscima, pa je vlada premijera Emila Boca ljetos, četiri mjeseca nakon proglašenja Agencije neustavnom, ipak progurala njezino obnavljanje kroz parlament, iako je opozicijska Socijaldemokratska stranka bojkotirala glasanje, tvrdeći da je njezino osnivanje protuustavno i iznuđeno pod pritiskom Bruxellesa. Nakon dvije modifikacije nacrta novog statuta, Agenciji su ipak vraćene neke ovlasti, pa će ona sada moći provjeravati porijeklo imovine dužnosnika, ali tek nakon što im istekne mandat. Dužnosnici će odsad morati ispunjavati imovinske kartice, dok će se lažne izjave tretirati kao kriminalno djelo.

Europska mrkva i batina

Pretpristupni ugovor s Bugarskom i Rumunjskom Europskoj je komisiji omogućio formiranje Mehanizma za suradnju i verifikaciju (CVM), aranžmana temeljenog na principu “mrkve i batine” koji joj dozvoljava pozivanje na zaštitne mjere kako bi se članice discipliniralo. To su, primjerice, zabrana izvoza hrane, zamrzavanje EU fondova i nepriznavanje odluka tamošnjih sudova, te dodatne mjere poput restrikcije kretanja radnika.

Komisija je dosad samo jednom iskoristila ova prava i 2008. Bugarskoj zamrznula 500 milijuna, a Rumunjskoj 28 milijuna eura subvencija, dok se klauzula o nepriznavanju sudskih odluka uvijek izbjegavala kako se zemlje ne bi “stigmatiziralo”, iako su neke države to tražile. Budući da je CVM mogao biti na snazi samo tri godine od pristupanja članica Uniji, Komisija je početkom ove godine ostala bez značajnijih mehanizama za vršenje pritiska na tamošnje vlade, a jedan od posljednjih koji joj je na raspolaganju odnosi se na blokiranje ulaska ovih država u šengensku zonu, što je Francuska ljetos i nagovijestila.

Bugarska “Hobotnica”

Dosad je u bugarskoj operaciji “Hobotnica” uhapšeno nekoliko visokopozicioniranih osoba, a jedan od “misterioznijih” je bivši tajni agent Aleksej Petrov, kojemu se sudi za ucjenu, reketarenje, prostituciju, trgovinu drogom, pranje novca i utaju poreza. Tereti ga se da se kao agent “bugarskog FBI-ja” infiltrirao među kriminalce i koristio svoj imunitet za bogaćenje. Petrov je samo jedan u nizu ljudi koji su premijera Borisova optužili za povezanost s mafijom, a za njega se tvrdi i da je naručitelj neuspjelog atentata na Borisova 1997., dok je ovaj vodio tvrtku za osiguranje. U atentatu je teže ozlijeđena Borisovljeva dugogodišnja partnerica Cvetelina Borislavova, inače direktorica KBC Banke, navodno teška 100 milijuna eura. U sklopu operacije optužena su i tri ministra iz prethodne vlade lijevog centra: ministrica rada Emilia Maslarova, bivši ministar poljoprivrede iz etničkog turskog Pokreta za prava i slobode Valerij Cvetanov i ministar obrane Nikolaj Conev, kao i glavni tajnik ministarstva financija Tenčo Popov i sudac iz Sofije Petar Santirov. Conev je optužen za zloupotrebu položaja kojom je oštetio državni proračun, a sudac Santirov da je od njega tražio mito kako bi ga oslobodio tih optužbi. Jedina presuda izrečena je protiv biznismena Marija Nikolova koji je osuđen na 12 godina zatvora zbog pronevjere 7,5 milijuna eura iz fonda za poljoprivredu. Suđenje je pokrenuto tek nakon što je OLAF proveo istragu, a Nikolov je u bijegu.