Pamet u glavu, knjigu u torbu
Međunarodni sajam knjiga u Beogradu, 55. po redu. Mnoštvo je izlagača prodavalo knjige, predstavljalo autore, vodilo razgovore, ćaskaonice, promocije… Posjetioci su obilazili ogromne hale koje su se prostirale na više od 31 hiljade četvornih metara. Trudili su se utuviti “Pamet u glavu”, što je bio i slogan ovogodišnjeg sajma, najvećeg u regionu, na kojem se predstavilo više od 800 izdavača iz Srbije, Grčke, Japana, Rusije, Njemačke, Italije, Austrije, Španjolske, Portugala, Izraela, Brazila, Irana, Angole, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Crne Gore, Slovačke i Holandije, uz Švedsku kao počasnog gosta.
– Od prvog dana sajam je veseo susret starih prijatelja, obnavljaju se stara poznanstva i dani prolaze u pravom veselju – kaže Zvonimir Maštrović, direktor nakladničke kuće “Nova stvarnost” iz Zagreba, koja se u Beogradu predstavila na štandu Zajednice nakladnika i knjižara. Kao bibliofil, koji sebe smatra dobrim “ambasadorom Hrvatske”, Maštrović na ovaj sajam dolazi već desetljećima.
– Ljudi uglavnom znaju što žele, pa nam dođu s već pripremljenim popisom knjiga. Traže stručnu literaturu koja još nije izašla u Srbiji, posebno onu o poljoprivredi i tehnici, te rječnike. Traže i hitove, iako još nisu pročitali ni djela starih, poznatih autora – kaže Maštrović.
Prosvjetino “malo egzotično izdanje”
No, da nije svim knjigama tako dobra prođa potvrdili su nam izdavači stručne literature. Među njima je Narodna biblioteka Srbije. Novinar i pisac Zoran Ilić, načelnik Odeljenja za izdavaštvo NBS-a, kaže:
– Godišnje izdamo deset knjiga, uglavnom o bibliotekarskim standardima i njihovoj primeni, a imamo i dva stručna časopisa. Sve u svemu, prodaja je triput gora nego lani, uprkos popustima i do 40 odsto.
Ponovno se u Beogradu predstavilo i Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” iz Zagreba, na čelu s predsjednikom Čedomirom Višnjićem. Čitalaca njihovog “malog egzotičnog izdanja”, kažu, bilo je više nego lani.
– Najprodavanija nam je knjiga “Bukovica – narodni život i običaji” Vladimira Ardalića, koja je prvi put objavljena prije više od 100 godina. Zapažena je i knjiga Miloša Okuke “‘Salo debeloga jera libo azbukoprotres’ Save Mrkalja u starom i novom ruhu”. Ljudi vole izdanja koja imaju regionalnu odrednicu, tako čuvaju vezu sa zavičajem – kaže Višnjić.
U beogradskoj “Profil knjizi” Aleksandra Šošo kaže kako prate dinamiku prosječnog čitaoca, pa su u godinu i pol postojanja objavili više od 40 naslova. Među hitovima predstavili su i prvi roman Nebojše Romčevića “Letnji dan popodne”.
Na sajmu se od 1999. predstavlja i Trgovinsko-knjižarsko društvo “Šahinpašić”, čija je godišnja produkcija stotinu knjiga.
– Dok smo prije rata bili specijalizirani za uvoz i distribuciju knjiga, posljednjih 15 godina sami ih izdajemo. Na ovogodišnji sajam došli smo sa 400 svojih naslova. Kupci su nam najviše tražili poznate pisce poput Miljenka Jergovića, Gordane Kuić, Veselina Gatala i Abdulaha Sidrana – kaže direktor Ajdin Šahinpašić.
Tokom trajanja sajma, u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Birčaninovoj ulici održan je i alternativni sajam. U jednoj večeri, na tom trećem međunarodnom sajmu “Biblioteke XX vek”, nakon tradicionalne tombole, osim starih izdanja, posjetioci su nabavljali knjige Ranka Bugarskog, Teofila Pančića, Svanibora Petana, Mitje Velikonje…
Gostovanje “Pričigina”
No, sajmovi nisu bili jedini događaji u Beogradu krajem oktobra i početkom novembra. Tako je program pod nazivom “Ča delaš, bre?”, u organizaciji hrvatske Zajednice nakladnika i knjižara, održan u Kulturnom klubu “Grad” kod Brankovog mosta, a okrugli stol o sociolingvistici animiranih filmova, nazvan “Tatek se vratio”, organiziran je povodom najnovije knjige Ive Žanića “Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci?”. Osim autora, na njemu su diskutirali i etnolog Ivan Čolović i Nikola Petković, a uz moderaciju Krune Lokotara, “Algoritmovog” urednika koji je vodio i festival pričanja priča “Pričigin”.
Bilo je to prvo “Pričiginovo” gostovanje van nacionalnih granica. Okupili su se sudionici iz Splita, Šibenika, Rijeke i Zagreba: pisci Emir Imamović Pirke, Slavoljub Stanković, Ante Tomić i Tanja Mravak, te glumac Aljoša Vučković. Veselje, koje u ovom gradu nikada ne prestaje, nastavilo se do kasno u noć u klubovima “Šipražje” u Golsvortijevoj ulici i u “Idiotu” u Dalmatinskoj…