U Evropu bez viza

Tačno u podne, u ponedjeljak 8. novembra, ministri unutrašnjih poslova 27 zemalja članica EU, donijeli su odluku o stavljanju BIH i Albanije na bijelu šengensku listu. Holandija, koja je još krajem prošle nedjelje imala rezerve prema ovakvoj odluci, složila se da ih povuče, nakon što je Evropska komisija dala pisane garancije da će pratiti migracije iz svih zemalja zapadnoga Balkana. Odluka će 14. decembra biti objavljena u “Službenom glasniku”, a dan kasnije će stupiti na snagu.

Tako u regionu, pod viznim režimom prema zemljama EU, ostaju još samo građani Kosova, ali i za njih je najavljena Mapa puta, nakon što se vidi kako će teći pregovori sa Beogradom. Bezvizni režim važi za sve zemlje EU (osim Britanije, Irske, Rumunije i Bugarske), kao i za zemlje koje su povezane šengenskim prostorom poput Norveške, Islanda i Švajcarske.

Na snazi su ostala dva kontrolna mehanizma. Monitoring kojim će se provjeravati da li se dogovoreni i dostignuti standardi poštuju u kontinuitetu i mehanizam ranog upozoravanja u obliku stalnog dijaloga u čijem je fokusu pitanje azilanata.

Ovo je dobra vijest za cio Balkan i još jedno ispunjeno obećanje Hilari Klinton (teško da bi Holandija popustila bez njenog zalaganja), tako da cijelu stvar treba posmatrati i kao gest dobre volje upućen političkim liderima u BIH od kojih se očekuje da bolje sarađuju oko najavljivanih ustavnih promjena i transformacije BIH u funkcionalnu zajednicu sposobnu da se integriše u EU i NATO.

Izvjestiteljica Evropskog parlamenta za viznu liberilazaciju Tanja Fajon, kazala je da su vlade u Tirani i Sarajevu uložile dosta napora da informišu građane o odgovornostima koje sa sobom nosi vizna liberalizacija, ukazavši da kao prioritet u ovim državama i dalje ostaju neophodne reforme, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Bakir Dautbašić, sekretar ministarstva bezbjednosti BIH, upozorio je domaću javnost da bi pojava lažnih azilanata iz BIH, na način kako se to dogodilo nakon vizne liberalizacije za Srbiju i Makedoniju, mogla dovesti u pitanje postignuti rezultat, pa čak i opoziv vizne liberalizacije.

Istovremeno i drugi zvaničnici BIH poručuju građanima da bijela šengenska lista ne znači i radnu dozvolu u zemljama Unije. Upozoravaju ih također da se pojedine mjere, poput dvostrukog mehanizma nadzora, primjenjuju zbog rizika da se u zemljama EU, preko Balkana, poveća dolazak tražilaca azila iz zemalja izvan Evrope, naročito sa Bliskog istoka.

Navala na formulare za azil

Podsjetimo, Europska unija je trpjela kritike zbog neukidanja viza za BIH, jer se time najviše kažnjavalo većinsko bošnjačko stanovništvo, pošto pripadnici druga dva konstitutivna naroda, Srbi i Hrvati, velikim dijelom imaju dvojna državljanstva i pasoše s kojima mogu putovati bez ograničenja. Zato je u BIH ova odluka proizvela veliko oduševljenje. Vijest pozdravljaju i građani Sarajeva, koji u šali govore da se nadaju da u Europskoj uniji imaju dovoljno formulara za traženje azila. U susjednoj Srbiji trenutno se provodi edukacija građana nakon što su im poslije skoro dvadeset godina ukinute vize, pa su masovno počeli podnositi zahtjeve za azil u zemljama Unije. D. Konjikušić