Popisat će se svi koji se zateknu u Hrvatskoj

Popis stanovništva, koji će se provoditi od 1. do 28. aprila, u kome će učestvovati preko 17.500 ljudi i koji je “težak” 175 miliona kuna, svakako je velik zalogaj za državne ustanove koje će ga voditi, prije svega za Državni zavod za statistiku (DSZ).

– U tom poslu dobro će nam doći svaka pomoć, uključivši onu iz redova manjinskih i vjerskih zajednica – ističe pomoćnica ravnatelja DZS-a Maja Pekeč. S tim u vezi, predstavnici DZS-a na čelu s ravnateljem Ivanom Kovačem ocijenili su da je nedavni sastanak s predstavnicima Srpskog narodnog vijeća (SNV) bio izuzetno pozitivan i koristan.

Uzimajući u obzir da nitko ne može biti popisan dva puta, odnosno u dvije države, jedno od otvorenih pitanja je kako će biti uvršteni u popis izbjeglice i povratnici koji sticajem okolnosti ne žive na adresi prebivališta.

Pitanja o vjeri i narodnosti

– Međunarodne preporuke o popisima stanovništva i stanova daju definiciju ukupnog stanovništva prema principu uobičajenog mjesta stanovanja. Tu definiciju prilikom popisa koristit će i Hrvatska i Srbija – ističe Maja Pekeč i dodaje da se sve zemlje trebaju pridržavati te definicije, jer se tako neće desiti da ista osoba bude uključena u ukupno stanovništvo u dvije zemlje.

– Osoba, naime, može biti popisana dva puta, bilo u dvije zemlje bilo u dva mjesta unutar iste zemlje, ali će ući u ukupan broj stanovnika samo tamo gdje zadovoljava kriterije uobičajenog stanovnika. Tako će i određen broj studenata biti popisan u mjestu studiranja i u mjestu gdje im živi kućanstvo, a kasnije će se ta dva upitnika “upariti” i jedan od njih isključiti iz daljnje obrade.

– Popisivači ne mnogu znati je li netko fiktivno prijavljen, ima li dvojno državljanstvo, ima li status izbjeglice, budući da se popis temelji na izjavi i popisivač ne provjerava osobne dokumente građana. U Hrvatskoj će se popisati svi koji se ovdje zateknu, bilo kao stalni stanovnici bilo kao privremeno prisutne osobe. Slijedom danih odgovora, odredit će se oni koji zadovoljavaju kriterije uobičajenog stanovnika i te će osobe ući u ukupno stanovništvo određenog naselja Hrvatske. Za odsutne, podatke može dati član kućanstva koji je prisutan –  kaže Maja Pekeč.

Ona ističe i da je na sastanku sa SNV-om dogovoreno da će osobe sa statusom povratnika koje iz objektivnih razloga ne žive u svojim kućama, pa se tu ne mogu popisati, biti popisane u popisnim centrima prema mjestu prebivališta.

– No to ne znači da će te osobe automatizmom ući u ukupan broj stanovnika Hrvatske.

DZS će poštovati zaključak Vlade da pripadnici nacionalnih manjina trebaju biti ravnomjerno zastupljeni među popisivačima, sukladno njihovom udjelu u broju stanovnika određenog područja.

– Što se tiče pitanja o vjeri i narodnosti, osoba se slobodno izjašnjava i popisivač upisuje točno onakav odgovor koji mu ispitanik kaže. Napominjemo da se u popisu ne prikuplja ciljano pripadnost pojedinoj crkvi ili vjerskoj zajednici, ali osoba se na pitanje o vjeri može izjasniti i u smislu pripadnosti pojedinoj crkvi ili onako kako pripadnici pojedine crkve sebe nazivaju. Dakle, osoba koja je pripadnik Srpske pravoslavne crkve može dati odgovor “pravoslavac”, “SPC”, “Srpska pravoslavna crkva” i slično – kaže Maja Pekeč.

Slobodno izjašnjavanje

– Vjerski i manjinski aktivisti mogu pozivati svoje članove da se otvoreno i bez bojazni izjasne o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti. Interes je i DZS-a da se osobe na sva pitanja precizno izjasne kako bi kvaliteta podataka bila što veća – zaključuje naša sugovornica.

Iz SNV-a upozoravaju građane da paze kako odgovaraju na pitanja o nacionalnoj pripadnosti.

– Ako netko na to pitanje ne bi odgovorio “Hrvat”, “Srbin” ili spomenuo neku drugu nacionalnu pripadnost, već rekao, recimo, “pravoslavac”, “Jugoslaven” ili “Eskim”, bio bi uvršten u rubriku ostalih, odnosno neopredijeljenih – kaže Tatjana Vukobratović Spasojević, pravnica u SNV-u. SNV je već ranije ukazivao na velik broj neopredijeljenih i očekuje da će na ovom popisu njihov broj biti manji, čemu bi trebala doprinijeti i obuka popisivača.

U DZS-u ističu da je davanje podataka od strane susjeda zadnja opcija, dakle tek ako popisivač u nekoliko navrata kod kuće nikog ne zatekne, niti se osoba temeljem pisanog poziva koji mu je ostavio popisivač ne dođe popisati u popisni centar.

Prvi rezultati popisa – ukupan broj popisanih osoba, stanovnika, kućanstava i stanova, bit će objavljeni do 30. juna, najavljuje DZS.

Na terenu i petkom i svetkom

DZS najavljuje angažman 15.000 popisivača, 2.000 kontrolora, 180 instruktora i 45 koordinatora, te 400 osoba koje će biti angažirane na poslovima obrade podataka nakon samog popisivanja. Prijave za posao popisivača i kontrolora prikupljat će se u drugoj polovini februara, a svi prijavljeni će u prvoj polovini marta biti pozvani na ispunjavanje upitnika za prijavu popisivača i kontrolora. Slijedi selekcija potencijalnih kandidata, koji moraju imati završenu srednju školu i lijep rukopis, nakon čega se organiziraju predavanja na kojima će se upoznati s metodologijom i organizacijom popisa.

Koordinatori imaju zahtjevniji posao, prolaze višemjesečnu kontinuiranu obuku, dok obučavanje ostalih sudionika popisa počinje 20-ak dana prije popisa i traje četiri dana, ističu u DZS-u. Poduke kontrolora bit će organizirane od 21. do 24. marta, dok će poduke popisivača biti organizirane u popisnim centrima od 28. do 31. marta. Svi  moraju ispuniti završni test koji je jedinstven za cijelu državu.

Popisi se vrši od 1. do 28. aprila, pri čemu je popisivač na terenu od jutra do uveče, bilo da popisuje, bilo da s kontrolorom provjerava ispravnost materijala.

– To znači da se od popisivača očekuje puni dnevni angažman, uključujući subote i nedjelje, pa u vrijeme dok traje popis ne može paralelno raditi neki drugi posao, odnosno pohađati školu ili studij – ističu u DZS-u i dodaju da će prednost, kao i u prijašnjim popisima, imati nezaposleni građani.

Sve potrebne informacije o prijavama bit će objavljene putem Zavoda za zapošljavanje, lokalnih medija i internetske stranice DZS-a.