U Krajini najmanje 5.400 žrtava rata
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, organizacija koju su prije pet godina formirali Vlada i Sabor, intenzivno radi na popisu hrvatskih građana poginulih u ratu na području Republike Srpske Krajine.
– Do 1. studenog 2010. godine, u bazu podataka o poginulima i nestalima na okupiranom području uneseni su podaci za ukupno 5.099 poginulih i nestalih osoba i 1.128 osoba umrlih prirodnom smrću – kaže Slaven Ružić iz Centra.
– Od toga je ukupno 5.651 Srba, 384 Hrvata, 60 Muslimana-Bošnjaka, 14 Mađara, po jedan Slovenac, Rom i Talijan, te 115 osoba ostalih nacionalnosti – dodaje Ružić i ističe da je to radna verzija baze podataka, da ona nije konačna i da se u izravne demografske gubitke Domovinskog rata ne računaju osobe umrle prirodnom smrću.
S obzirom na status, u bazu podataka ukupno su unesena 3.792 pripadnika JNA i srpskih paravojnih formacija, uključivši i pripadnike krajinske Teritorijalne obrane, Srpske vojske Krajine i Milicije Krajine. Civila je ukupno upisano 1.965.
– Popis poginulih građana na slobodnom području Hrvatske već postoji u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. U dogovoru s pukovnikom Ivanom Grujićem, voditeljem Ureda za zatočene i nestale, oba popisa objedinit će se da bi se saznao ukupan broj građana Hrvatske poginulih u Domovinskom ratu – kaže Ružić.
– Ipak, veoma je teško ustvrditi konačan broj osoba koje su poginule i ubijene na okupiranom području tijekom i neposredno nakon “Bljeska” i “Oluja” 1995. godine, budući da su s raspadom krajinske paradržave nestale i njezine strukture koje su trebale bilježiti spomenuta stradanja – kaže Ružić.
Centar je, posredstvom Uprave za zatočene i nestale, dobio precizne podatke o više od 400 poginulih ili ubijenih osoba, čija su tijela ekshumirana nakon provedene asanacije terena u drugoj polovini 1995. godine, pa su informacije o njima također evidentirane i unesene u bazu podataka Centra.
Ružić ukazuje i na nedostatak podataka o stradanjima boraca i civila s područja Slavonije, kao i pripadnika JNA i dobrovoljaca paravojnih postrojbi iz Srbije i Crne Gore na tom području, pogotovo za vrijeme bitke za Vukovar 1991. godine. Razlog tome je što je velik dio tog značajnog gradiva, kako vojnih tako i civilnih struktura Srba iz Podunavlja, izvučen i sklonjen na prostor ondašnje SRJ, a danas Srbije, za vrijeme procesa mirne reintegracije tog područja.