Kult ličnosti

MARINA ABRAMOVIĆ, konceptualna umjetnica svjetskog glasa, predstavila je ovih dana predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću projekt “Marina Abramović Community Centar Obod Cetinje”. Radi se o ideji da se bivša tvornica frižidera “Obod” pretvori u međunarodni kulturni centar, koji bi bio sastavljen od objekata za stvaranje i prezentaciju različitih vrsta umjetnosti: filma, kazališta, opere, plesa, video i muzičke produkcije.

U isto vrijeme, projekt transformacije tog tvorničkog kompleksa bit će i službeni predstavnik Crne Gore na ovogodišnjem Bijenalu u Veneciji: na Lidu će biti postavljen pod nazivom “Obod i bistre vode”. Socijalna i estetska funkcija tog projekta, prema riječima Marine Abramović, glasila bi: “Nakon višestrukog stanja zamrznutosti ljudi i gradova, Cetinje Community Center Obod zamišljen je kao pokretač reanimacije, odmrzavanja i miješanja bistrih voda kulture Crne Gore.”

MAJA BAGIĆ BARIĆ, dizajnerica i Danijel Srdarev, ilustrator, dobitnici su vrijednog priznanja na području vizualnih umjetnosti. Vodeći američki časopis za dizajn “How” uvrstio je njihov plakat za Festival evropske kratke priče iz 2010. među najboljih deset plakata na svijetu. Na ovogodišnji natječaj prijavilo se više od 800 autora sa svih kontinenata. Među deset najboljih je i dvoje zagrebačkih autora, koji su već osvojili zlatnu medalju na Graphis Poster Annualu u New Yorku 2007. Uvršteni su i među 27 odabranih svjetskih umjetnika koji su sudjelovali na izložbi “Neotkriveno slovo” 2008. u američkoj galeriji za vizualne komunikacije Art Directors Club, u New Yorku.

MILENA DRAVIĆ, ANA KARIĆ i MILENA ZUPANČIČ glumit će u predstavi koju Ivica Buljan radi prema romanu Dubravke Ugrešić “Baba Jaga je snijela jaje”. To je prvi projekt u kojem će tri odlične glumice zajedno raditi, a tumačit će uloge triju žena iz romana: Bebe, Kukle i Pupe. Ovaj roman, koji je već preveden na 20 jezika, inspiriran je Babom Jagom, neuglednim i pomalo opasnim bićem iz slavenske mitologije, što opet povratno aludira na ljude s ovih prostora i na njihove autsajderske pozicije, koje zbog toga nisu lišene autentičnosti i uzbuđenja. Dramatizaciju romana “Baba Jaga je snijela jaje” napravio je Ivor Martinić, a predstava se radi u koprodukciji beogradskog Ateljea 212 i riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca. Premijera se očekuje u Rijeci 14. srpnja.

ALEŠ DEBELJAK, slovenski teoretičar kulture, upravo je objavio knjigu u izdanju Študentske založbe iz Ljubljane pod nazivom “Balkanska brv” (“Balkansko brvno”), s podnaslovom “Eseji o književnosti jugoslavenske Atlantide”.

– Zašto pišem o književnosti i piscima iz potopljene zemlje? – pita se Aleš Debeljak. – Prvo, jer sam u toj zemlji proživio većinu svog života. Drugo, jer je to bio prostor sretnog djetinjstva. Treće, jer me potiče da sumnjam u ustroj sadašnje Evrope. Četvrto, jer slovenački “ulazak u Evropu” predstavlja samo tamnu stranu “izlaska iz Balkana”. Peto, jer živim u svijetu koji me ne zanima, odan izgubljenoj stvari, koja predstavlja moj dom.

Govoreći o piscima iz raspale zemlje, knjiga dokazuje da je ta zemlja očito postojala na različite načine, od otoka Mljeta do lika Baneta Bumbara iz serije “Grlom u jagode”, pa je “Balkanska brv” i dokument o jednom prostoru i vremenu.

PAOLO MAGELLI, redatelj, u gradu Pratu u Toskani postavlja na scenu komad dramaturginje Biljane Srbljanović “Beogradska trilogija”. Nakon Beograda i Zagreba, gdje je živio proteklih 30 godina, Magelli se vratio rodni Prato i preuzeo mjesto direktora kazališta Teatro Metastasio, koje je treće po veličini u centralnoj Italiji. Magelli se u tom teatru posvetio proučavanju malih kultura, otvaranju bolnih pitanja novije prošlosti i proširivanju komunikacija među regijama.

– Današnja Evropska unija nije ništa u usporedbi s Evropom srednjovjekovne Grčke – kaže Magelli.

Inače, “Beogradska trilogija” već je treći komad Biljane Srbljanović koji Magelli režira, nakon “Supermarketa” u Liegeu i “Barbela” u zagrebačkoj “Gavelli”, za što je dobio nagradu za režiju. Premijera “Beogradske trilogije” u Pratu očekuje se 3. ožujka.

ISABELLA ROSSELLINI predsjednica je žirija Berlinalea, filmskog festivala koji se ovih dana održava u Berlinu. Član žirija je i iranski reditelj Džafar Panahi koji je u Iranu osuđen na šest godina zatvora.

– Pozvali smo Panahija znajući da ne može doći, ali na taj smo se način željeli založiti za njega i za slobodu izražavanja bez koje nema umjetnosti – rekla je Isabella Rossellini.

Inače, Berlinale je oduvijek bio angažirani festival. Tako je 1970. film “O.K.” Michaela Verhoevena, koji govori o silovanjima u američkoj vojsci, proglašen antiameričkim i jedva je spašen u programu festivala, dok je “Lovac na jelene” Michaela Cimina 1980. trebao biti  izbačen iz konkurencije, prema službenom zahtjevu Sovjetskog Saveza, pod optužbom da “vrijeđa vijetnamski narod”. Ove je godine u konkurenciji za nagrade, u najrazličitijim kategorijama, oko 400 filmova.

ANTONIO MANFREDI, direktor Muzeja suvremene umjetnosti u gradiću Casoriji nadomak Napulja, umoran od mafijaških prijetnji i nebrige države, obratio se njemačkoj kancelarki Angeli Merkel s molbom da udomi njega, njegov muzej i osoblje muzeja.

– Ja se ne šalim – pojasnio je direktor – Ako me kancelarka prihvati, smjesta pakiram svoje stvari i s preko tisuću umjetnina dolazim u Njemačku.

Nakon nekoliko izložbi posvećenih socijalnim problemima, azilantima i radu lokalnog ogranka Cammore, Manfredi je već nekoliko puta dobio “mrtvu ribu umotanu u novine”.

– Ako vlasti nisu zaštitile lokalitet Pompeja, kakve šanse onda imamo ja i moj muzej? – zdvaja Manfredi.