HDZ vodi svoju najtežu bitku

Vladajuća stranka našla se u posljednjih deset dana pod žestokom paljbom ulice, pri čemu mora da je osobito neugodan bio pohod tisuća prosvjednika na stranačke prostorije, a potom i njihov dolazak pod prozore predsjednice Vlade i HDZ-a Jadranke Kosor.

Prije same eskalacije građanskih prosvjeda, stigle su loše vijesti o daljnjem padu BDP-a i porastu nezaposlenosti, dok su istraživanja javnog mnijenja tijekom prosvjeda pokazala najniži rejting stranke i Vlade od početka mjerenja. Osim toga, izvještaj Europske komisije, u kojem je zabilježen daljnji napredak Hrvatske u pregovorima, nije ni po čemu osigurao njihovo zaključenje u lipnju, što je jedan od javno postavljenih Vladinih ciljeva. Posljednji udarac vladajućima zadao je predsjednik Ivo Josipović pozvavši čelnike parlamentarnih stranaka na konzultacije i izjavivši da bi Vlada, suprotno premijerkinom stavu, radi rasterećenja situacije trebala objaviti datum parlamentarnih izbora i održati ih prije referenduma o pristupanju Uniji. Predsjednikov potez prinudio je Jadranku Kosor da i sama pozove opoziciju na pregovore, nakon čega je tek dobila pravu pljusku – odbili su je i SDP i HNS.

S lošeg na gore

Uz otvoreni prezir, pa čak i izrugivanje premijerki na braniteljskim prosvjedima, takav razvoj događaja najednom je pokazao kako vladajuća stranka trenutačno prolazi kroz najteže razdoblje otkako joj je na čelu Jadranka Kosor, čak i teže od onog početkom prošle godine, kada se obračunavala sa svojim bivšim predsjednikom Ivom Sanaderom. Koliko god je taj trenutak bio prijeloman za učvršćenje njene pozicije, Jadranka Kosor za taj je obračun imala presudnu podršku javnosti i bio je to potez pozdravljen najvišim rejtingom koji je ikada imala. No sada su prilike neusporedivo lošije, naprosto zato što nezadovoljstvo građana Vladom i premijerkom osobno, koje već prelazi u omraženost, dolazi nakon što je ona već pokazala sve što zna i može.

Hajka na Sanadera, koja je godinu dana elektrizirala javnost, završila je njegovim pritvaranjem u Salzburgu, a pokazalo se da je tim činom otprilike iscrpljen sav pozitivni naboj koji je stranci donosila antikorupcijska kampanja. Također, Vladin program gospodarskog oporavka, kojim je HDZ prošle godine uspio probuditi stanovita očekivanja, nije zaustavio ni pad BDP-a u posljednjem kvartalu 2010. godine niti porast nezaposlenosti, koji je početkom ove godine dostigao rekordne brojke. Treći potez u koji su se uzdali HDZ-ovci, božićna djelomična rekonstrukcija Vlade s odbacivanjem potrošenih i dovođenjem novih lica, brzo je zaboravljen kao još jedan od kozmetičkih, a ne bitnih zahvata.

Kada se njenih godinu i pol dana vladavine sumira, Jadranka Kosor dobila je priliku i dovoljno vremena da pokuša nešto učiniti. Ona je i pokušala, ali joj ništa, ni antikorupcijska kampanja, ni gospodarski program, ni rekonstrukcija Vlade, nije upalilo. Situacija u kojoj se našla ozbiljna je upravo zbog toga što je već ispucala sve svoje najbolje poteze, a neka od za nju opasnih iskušenja, poput skorašnje presude Anti Gotovini i drugim generalima, koja bi mogla probuditi novi val braniteljsko-desničarskog nezadovoljstva, tek dolaze.

– Mislim da se u HDZ-u ne snalaze dobro, a tu ne govorim samo o prosvjedima nego i o ekonomskoj situaciji i krizi povjerenja zbog procesuiranja mnogih članova HDZ-a. Postali su više usmjereni na protivničke političke snage i na to što oporba o njima misli, a sve manje se obraćaju građanima. Veliki problemi nastali su i zbog gubitka tradicionalnih pobornika, u prvom redu braniteljske populacije, ali i nekih drugih važnih točaka u njihovom izbornom tijelu, kao što su ruralna područja, istočna Slavonija i područja koja su bila zahvaćena ratom – kaže za “Novosti” politički analitičar Ivan Rimac, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, dodajući da je situacija i realno teška za HDZ, kao političku skupinu koja nije navikla na sustavan rad i oslanjanje na intelektualne kapacitete izvan same stranke.

Propalo pospremanje

Takva situacija stranačkoj je predsjednici drastično suzila manevarski prostor, zaustavivši je otprilike na pola puta u poslu unutarstranačkog pospremanja, kojim je namjeravala do kraja učvrstiti svoju poziciju i osnažiti stranku novim, nekompromitiranim kadrovima. Započeti proces promoviranja novih ljudi uz istovremeno uklanjanje što većeg broja šefičinih konkurenata, trebalo je, prema zamislima Jadranke Kosor, biti okrunjeno legitimiranjem novog vodstva na unutarstranačkim izborima, koji su prema idealnom scenariju trebali biti provedeni prije parlamentarnih izbora, a nakon dovršetka pristupnih pregovora u lipnju.

Kako različite HDZ-ove struje u medije puštaju različite informacije o tome, još uvijek nije jasno je li predsjednica stranke definitivno odustala od tog plana, no politički analitičar Davor Gjenero uvjeren je da je za njegovo provođene sada već kasno.

– S jedne strane, problem je nedostatak vremena, jer su za pripremu takvih izbora potrebna barem tri mjeseca, s druge strane, sadašnja situacija je jako hektična, a s treće, svaka politička stranka će pod ovakvim pritiskom nastojati prema van ostaviti dojam monolita. U takvim okolnostima unutarstranački izbori, u kojima se raščišćavaju neki odnosi između stranačkih krila, po logici stvari slabe stranku – kaže Gjenero.

Potvrda na stranačkom saboru trebala je predsjednicu Jadranku Kosor konačno osloboditi primjedbi da ju je na tu poziciju oktroirao ozloglašeni prethodnik, a novoizabranom stranačkom vodstvu, premda ona ne bi mogla računati da će predsjedništvo HDZ-a do kraja popuniti svojim ljudima, olakšati da kroji liste u izbornim jedinicama prema vlastitom ukusu. I najvažnije, potvrda stranačkog sabora donijela bi joj četverogodišnji mandat na čelu stranke, čime bi se osigurala nakon prelaska HDZ-a u opoziciju, koji je toliko izvjestan da je u ovom trenutku nemoguće procijeniti jedino koliko će izborni poraz biti težak. No strahovit pad popularnosti premijerke u javnosti, kojom se do sada služila kako bi vršila pritisak na stranačke protivnike, praktički joj je vezao ruke.

– Teško da Jadranka Kosor općenito može sada upravljati situacijom i izborom kadrova, a mislim da unutar stranke ionako ima još jakih igrača koji definiraju te odnose. Ona nije jedina, a na kraju krajeva, i izbor tih drugih važnih članova, u prvom redu mislim na ljude poput Vladimira Šeksa i Andrije Hebranga, izuzetno je važan za strukturiranje predsjedništva stranke pa i za položaj same Jadranke Kosor – smatra Rimac, koji se slaže s Gjenerom u ocjeni da će HDZ sada u prvom redu pokazivati monolitnost.

Udar zdesna

– Svi oni imaju zajednički cilj i bez obzira na frakcije vrlo se brzo mogu dogovoriti kada su u pitanju ozbiljni pritisci izvana. Što se tiče unutarstranačkih previranja, mislim da će to doći na red na prvom saboru stranke nakon izbora, a onda će, sukladno izbornom rezultatu, postojati tendencija biranja novog rukovodstva ili ostajanja pri starim rješenjima. U slučaju HDZ-a, to obično nikada nije išlo tako brzo i taj je proces trajao puno duže od nekoliko mjeseci nakon izbora – dodaje Rimac.

Upravo zbog tih postizbornih previranja, politički analitičar Davor Gjenero upozorava da bi izrazito loša situacija u kojoj se našao HDZ trebala zabrinuti sve one koji pripadaju demokratskim političkim opcijama u Hrvatskoj.

– HDZ se u posljednjih nekoliko godina profilirao iz nacionalističko-populističkog pokreta u normalnu konzervativnu proeuropsku političku stranku. Doduše, ona je za Sanadera bila izrazito korumpirana proeuropska stranka, no borba protiv korupcije postala je jedna od važnih vrijednosti na kojima aktualna predsjednica gradi svoju poziciju. Takav HDZ sada se našao pod udarom građana zbog nezadovoljstva ekonomskim učincima Vlade, ali, s druge strane, i pod jednako snažnim udarom desnice, odnosno nacionalističko-populističkog tijela koje u političkoj areni želi ponovno zadobiti snažnu, ako ne i dominantnu poziciju – kaže Gjenero.

Bez obzira na to što znatan dio prosvjednika spada u lijevo političko tijelo, Gjenero ističe da su prosvjede, čije su poruke izrazito protueuropske, inicirali desni radikali.

– Rezultati toga vide se u činjenici da je HDZ-u rejting pao za dodatnih tri posto, ali i u tome što je neznatno manje pao i rejting SDP-a. Povezivanjem različitih grupa koje su izazvale takvu socijalnu dinamiku dogodio se radikalni porast iracionalnosti u političkoj areni, dok racionalne političke opcije opadaju. Za sada još ne vidimo pravog profitera, no bojim se da postoji vrlo prepoznatljiva politička niša za formiranje nove opcije u činjenici da oko 40 posto ljudi ne podržava pristupanje Uniji. To neće spriječiti pobjedu lijeve koalicije na izborima, ali je vrlo opasno jer bi se ulaskom tako stvorenog političkog bloka u parlament radikalno promijenio karakter stranačke scene. Više nećemo imati samo tri-četiri zastupnika koji ne spadaju u ustavni look, nego će ih biti znatno više, što bi mogla biti osnova za naknadno, postizborno neprijateljsko preuzimanje HDZ-a – tvrdi Gjenero.

Retuđmanizacija stranke

Budući da je mogućnost održavanja unutarstranačkih izbora, i to takvih kojima bi Jadranka Kosor učvrstila svoj krug ljudi na čelu HDZ-a, sve manja, to znači, kaže Gjenero, da će “u slučaju gubitka izbora ona biti osoba kojoj će se ispostaviti svi računi tog političkog poraza, što otvara prostor za, uvjetno rečeno, retuđmanizaciju HDZ-a”.

– To bi značilo istiskivanje svega pozitivnog što je napravljeno u vrijeme nje i Sanadera, te prijetilo formiranjem saveza postkosoričinog HDZ-a s tim nacionalističko-populističkim blokom. To u konačnici znači uspostavljanje slične dinamike u Saboru s kakvom se kao premijer suočavao Ivica Račan, a to za iduću vladu i perspektivu Hrvatske može biti vrlo neugodno – kaže Gjenero.

Umjesto unutarstranačkih izbora, Jadranka Kosor kao jedini preostali alat za učvršćivanje svoje pozicije u postizbornom razdoblju ima stranačke liste u izbornim jedinicama, na kojima će preferirati svoje ljude, kako bi prevagnuli u zastupničkom klubu HDZ-a u sljedećem sazivu Sabora. No bez promjene u strukturi predsjedništva HDZ-a, od čijih 20 članova barem polovicu još uvijek čine snažni stranački ljudi kojima ona ne može dominirati, prostor za krojenje stranačkih lista bitno joj je sužen. Kao što se očekivalo, prema posljednjim informacijama, ona će na vrhove lista u pojedinim izbornim jedinicama gurati svoje ljude poput Gordana Jandrokovića, Martine Dalić i Branka Bačića, no neće moći utjecati na položaj ljudi poput Darka Milinovića ili Božidara Kalmete, koji trenutačno upadljivo šute, a u ključnom joj trenutku mogu okrenuti leđa. Osim toga, ona neće moći do kraja računati ni na lojalnost svojih ljudi jednom kada izborni poraz pokrene pitanje odgovornosti sadašnjeg vodstva. U svakom slučaju, bit će ovo vrlo teška godina za Jadranku Kosor.

Stanimirović: HDZ se mora konsolidirati unutar sebe

Foto: Jovica Drobnjak

Uoči konzultacija vladajućih i opozicijskih parlamentarnih stranaka kod predsjednika Ive Josipovića, predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović kazao je za “Novosti” kako je, u slučaju da Vlada promaši lipanjski rok za završetak pregovora o ulasku u EU, upitna daljnja podrška oba koalicijska partnera, i SDSS-a i HSS-a.

– I jedni i drugi smo prema Vladi zagovarali dovršetak pregovora u lipnju i najavili da ćemo, ako se to ne ostvari, morati preispitati daljnju suradnju i daljnju podršku Vladi – kaže Stanimirović. Prema njegovim riječima, cilj je sastanka kod predsjednika umiriti prosvjede i vidjeti što je prioritet, referendum o pristupanju EU-u, kako to tvrdi HDZ, ili parlamentarni izbori, kako to želi opozicija.

– Mislim da bi prvo trebalo dobiti datum završetaka pregovora, odnosno završiti pregovore, pa onda ići na referendum, a nakon toga na izbore. Međutim, ako želimo to ostvariti, onda je potrebno stići lipanjski rok i to diktira sve. U slučaju da je lipanj nedostižan, onda je moguće i da protesti građana dosta utječu na stvari i zato je bitno da se postigne neki dogovor. Bilo bi pametno da pozicija i opozicija kod predsjednika nađu zajednički jezik i dogovore se oko ovih datuma kako bismo mogli umiriti prosvjede – kaže Stanimirović.

Što se tiče situacije u kojoj se nalazi HDZ, Stanimirović nam je samo napomenuo kako u njegovoj stranci misle da se HDZ mora prvo konsolidirati unutar svojih redova, kako bi mogao djelovati prema van.