U sedlu i sendviču

Prvi vestern braće Coen, “Čovjek zvan hrabrost”, prilagodba je hvaljenog romana Charlesa Portisa iz 1968, koji je klasik Henry Hathaway adaptirao već godinu kasnije, s Johnom Wayneom u naslovnoj ulozi. Oni koji su roman čitali, kažu da su mu Coenovi vjerniji od prve verzije, jer su preuzeli romaneskni okvir sa ženskim pripovjedačem, a i njihov spoj satire i

realističnosti navodno posve odgovara tonu knjige. Također, kod njih je 14-godišnja Mattie, kao i u romanu, lik u najmanju ruku ravnopravan s onim šerifa Cogburna, dok je Hathawayjev film Cogburna nepodijeljeno postavio u središte narativa.

Vestern i Facebook

Nije nimalo nevažno i da Mattie kod Coenovih ima 14 godina kao i u romanu, i da je doista glumi 14-godišnjakinja – Hailee Steinfeld, dok je Kim Darby, koja je Mattie utjelovila u prvoj verziji, imala gotovo 22. Neki kritičari, međutim, upozoravaju da Coenovi i nisu bili baš tako vjerni romanu kao što se tvrdi. Ne samo da nisu u potpunosti slijedili siže, što je razumljivo, nego su i ubacili posve novu sekvencu – onu kad Cogburn i Mattie u šumi nabasaju na obješenog mrtvaca, potom na njih nabasa neobični Indijanac, a nakon Indijanca i osebujni dentist odjeven u medvjeđu kožu. Dramaturški gledano ta je sekvenca čisti višak, a u filmu se nalazi samo zato da bi zadobio pomaknuti koenovski touch. No na stranu usporedbe između dviju filmskih verzija i romana, što je ono po čemu je današnja inačica najzanimljivija?

Prva adaptacija iz 1969. bila je u dosluhu s velikim valom ženske emancipacije. Mlada Mattie u izvedbi (pro)androgine, no istovremeno neupitno femine slatkice Kim Darby odlučno se borila za svoje mjesto pod suncem u tradicionalno muškom svijetu vesterna, na način na koji žene u tom žanru nisu funkcionirale, osim u rijetkim iznimkama. I nije to bila samo borba za rodnu, nego i za mladogeneracijsku afirmaciju, sasvim u skladu s aktualnim šezdesetosmaškim zbivanjima. Više od četrdeset godina kasnije, nova verzija govori o nečem sličnom, ali s bitnim pomakom. Mattie svojom “dječjom” tvrdoglavošću i beskompromisnošću, ali istovremeno i zrelošću, anticipira današnje Facebook buntovnike, no ne treba zaboraviti da ona ima samo 14 godina, da je dakle nekoliko godina mlađa od najmlađih među njima, ali i da je filmski kontekst u koji je smještena de facto (kripto)erotski.

Između šerifa i rendžera

U potjeri za ubojicom svog oca, ona je zapravo u sendviču između dvojice starijih muškaraca: šerifa (Jeff Bridges) koji je zakoračio u treću životnu dob i koji joj postaje svojevrsnim zamjenskih ocem, i teksaškog rendžera (Matt Damon) koji je u mlađim srednjim godinama i koji predstavlja potencijalni erotski interes odnosno prijetnju. Naime, rendžer pri prvom susretu s Mattie spomene da bi joj ukrao poljubac, a pri drugom je kažnjava udarcima rukom po stražnjici kao neposlušno dijete, ali u kombinaciji s prvim nemoguće je izbjeći (i) erotske konotacije. Daljnji tijek filma prije svega svjedoči o tome kako jedna 14-godišnjakinja uspijeva balansirati između dvojice mnogo starijih i međusobno rivalskih muškaraca, kako uspijevajući ih pomiriti zapravo pomiruje očinsko i (pripitomljeno) erotsko.

Drugim riječima, “Čovjek zvan hrabrost” polemizira s današnjim zapadnjačkim, osobito američkim stavovima o najmlađim tinejdžerima kao umno i erotski nedorasloj djeci, razotkrivajući ih kao zablude vođene konzervativnim predrasudama. Najintrigantniji je to aspekt ovog solidnog ostvarenja koje dobrodošlo donosi dah jednog ugaslog, ali vječno svježeg žanra.