Balkan prolaz

KARAĐORĐEVO 1

U pitoresknom lovištu nedaleko od Bačke Palanke, uvijek pogodnom za predsjednička okupljanja, održan je trilateralni sastanak na nivou predsjednika Srbije, Bosne i Hercegovine i Turske, koja je skup i inicirala u sklopu svojih pojačanih diplomatskih aktivnosti na Balkanu. Nakon prošlogodišnjeg samita u Istanbulu, koji je zaključen zajedničkom Deklaracijom predstavnika BiH, Srbije i Turske, te najavljen stalan politički dijalog i očuvanje multietničkih i multivjerskih osobenosti regiona, novi susret odigrao se u Karađorđevu. Sastanku su prisustvovali predsjednici Srbije i Turske, Boris Tadić i Abdulah Gul, i članovi tročlanog Predsjedništva BiH – Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Bakir Izetbegović. Na dnevnom redu radne trilaterale i svih bilateralnih kombinacija bili su “mir, stabilnost i razumijevanje”.

 

KARAĐORĐEVO 2

Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH “iz reda srpskog naroda”, koji se prethodnih dana svojski trudio da trilateralnom samitu prida što manji značaj, u Karađorđevo je otišao nevoljko, praćen osporavanjima iz SDS-a. Najjača opoziciona partija u Republici Srpskoj, spomenuti SDS, ocijenila je odlazak u Karađorđevo neprihvatljivim zato što je to nastavak puta “utabanom stazom Harisa Silajdžića i da se zajedno s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem stavlja u funkciju vanjske politike Turske koja neskriveno počiva na neootomanskim ciljevima”. Nakon sastanka sa Gulom i Tadićem, Radmanović je, pak, izjavio da optužnice za ratne zločine koje Srbija i Hrvatska podižu protiv građana BiH stvaraju političke problema u samoj BiH. Iako nisu spominjana imena, za pretpostaviti je da je Radmanović imao na umu ratnog gradonačelnika Trebinja Božidara Vučurevića, koji u Srbiji čeka izručenje ili Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini zbog ratnih zločina u Dubrovniku, odnosno Trebinju, ali i umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka, koji u Austriji već skoro dva mjeseca čeka oslobađanje ili izručenje Srbiji, po srbijanskoj potjernici za ratne zločine.

Za Radmanovića je ovo krupan korak: neposredno prije hapšenja Vučurevića imao je potpuno drugačiji stav prema hapšenju Divjaka, kao i svi članovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

 

KARAĐORĐEVO 3

Boris Tadić je u Karađorđevu također pružio politički korak. Nakon sastanka sa liderima Bosne i Hercegovine i Turske, rekao je da je budućnost regije Balkana u razbijanju predrasuda, procesu pomirenja i nemiješanju u unutrašnje stvari drugih država. “Srbija nikada neće podržati referendum koji bi vodio podjeli Bosne i Hercegovine i na bilo koji način doveo u pitanje integritet te zemlje”, rekao je predsjednik Srbije. Tadić je rekao da bi se eventualnim miješanjem u unutrašnja pitanja BiH prešla “crvena linija” i ponovile neke greške iz prošlosti. Tadić je rekao da Srbija želi da sarađuje sa svim institucijama u BiH. Ni on nije spominjao konkretna imena, ali je za pretpostaviti da je mislio na Vuka Jeremića, svog ministra vanjskih poslova, koji je otvoreno podržao odluku o referendumu o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, koju je izglasala Narodna Skupština Republike Srpske prije dvije sedmice. Tadić je ponovio da Srbija u potpunosti poštuje Dejtonski mirovni sporazum kao i teritorijalni integritet svih svojih susjeda, ali da isto očekuje i od njih po pitanju Kosova.

 

KARAĐORĐEVO 4

Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH, u Karađorđevo je ponio jasne asocijacije na notorni sporazum MiloševićTuđman, koji se na istom mjestu odigrao prije tačno dvadeset godina i jednoga mjeseca – 26. marta 1991, i na kojem je dogovorena podjela Bosne i Hercegovine. O prirodi samoga sastanka predsjednika Srbije i Hrvatske u osvit krvavoga rata nema materijalnih dokaza, ali se sva svjedočenja slažu da su i Milošević i Tuđman sa sastanka otišli zadovoljni dogovorom, čija je realizacija uslijedila vrlo brzo. Komšić je dolazak u zloglasno lovište doživio kao “priliku da se Srbija i BiH, u prisustvu Turske, na neki način obračunaju sa zlim duhovima i vampirima prošlosti”. “U tom smislu, dogovorili smo inicijativu da ovakav trilateralni sastanak bude održan između BiH, Srbije i Hrvatske o temama koje će se odnositi na ratne zločine, optužnice, te hapšenja građana tri države u inostranstvu”, rekao je Komšić nakon sastanka. Njegov bošnjački kolega, Bakir Izetbegović, ocijenio je da će Karađorđevo od simbola podjele i razaranja postati simbol novog početka u odnosima među državama.

 

KARAĐORĐEVO 5

Turskom predsjedniku Abdulahu Gulu posebno je stalo da sastanci između tri zemlje urode nekim konkretnim plodom, jer bi se sve drugo smatralo potpunim porazom turske diplomacije. Ahmet Davutoglu, turski ministar vanjskih poslova, pod kišom optužbi za vođenje neootomanske politike na Balkanu, od 2009. ne odustaje od zalaganja na unapređenju suradnje između tri zemlje, naročito na ekonomskom planu. Turskom predsjedniku Gulu je stalo i da pokaže Bruxellesu da je Turska sposobna posredovati u raspetljavanju balkanskog čvora, te naročito doprinijeti poboljšanju odnosa između BiH i Srbije. Sav ozaren, nakon samita je izjavio da Balkan nije na periferiji Evrope već je njeno srce, naglašavajući potrebu da se “cijela regija okupi pod većim kišobranom EU-a i NATO-a”. Gul je naglasio da je želja sve tri države da se pojača suradnja u smjeru rješavanja gorućih problema, uz poštivanje principa očuvanja suvereniteta i integriteta i nemiješanja u unutrašnja pitanja drugih država.

 

REKOM

Simbolično, u pet do 12, ispred sarajevske Katedrale, kao i u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani, Prištini, Skoplju, Banjoj Luci, Tuzli i Podgorici, počela je dosad najveća regionalna kampanja podrške osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim od 1991. do 2001. na prostoru nekadašnje SFRJ (REKOM). Cilj inicijative je prikupljanje milion potpisa do 6. juna u svim zemljama nasljednicama SFRJ. REKOM su dosad podržali predsjednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić, Skupština Crne Gore, Evropska komisija i Evropski parlament, kao i brojne javne ličnosti u regionu.

Čeka se podrška Parlamenta Bosne i Hercegovine, koja po svoj prilici neće ići glatko. Čelnici Koalicije za REKOM podsjećaju da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik već ranije izjavio da neće podržati ovu regionalnu inicijativu. Od oktobra 2008, Koalicija za REKOM okupila je oko 1.500 nevladinih organizacija, udruženja i pojedinaca koji ovaj regionalni projekt podržavaju i za njega se javno zalažu. Peticija se može potpisati i online, na linku: http://support.zarekom.org, na kojem se mogu naći i detaljne informacije o REKOM-u.