Bilo jednom na Krbavi

Ovdje nema mira! Svaki dan iz svog dvorišta tjeram konje i magarce. Čak i usred noći preskoče ogradu i dođu mi pred kućni prag. Balege ima posvuda. Moje ovce su zatvorene, a tuđe krave pasu po mojim poljima. Ni do prvog komšije ne smijem prošetati, moram ići traktorom, jer cestom hoda čopor tornjaka – govori nam Nikola Cvijanović iz Krbave.

Uistinu, ovdašnjim poljima i selima lutaju stada ovaca i konja, stanovnici strahuju od napada pasa, dok cestama jure maloljetni vozači u neregistriranim kombijima, u što se uvjerila i ekipa “Novosti”. U ovom je slučaju manje važno što probleme stvara grupa pripadnika romske zajednice, jer to bi mogla biti i bilo koja druga skupina koja je odlučila haračiti ovim krajem, a više što lokalnom stanovništvu institucije nisu u stanju pružiti odgovarajuću zaštitu. Mještani tvrde da nisu sigurni ni u ni oko svojih kuća: ako im kradljivci uđu u dvorište, počnu otimati sve što za njih ima vrijednost, bilo to staro željezo, plug ili voće.

Propala sjetva

– Da bismo doživjeli vrijeđanje i prijetnje, dovoljno je da im ne damo par litara nafte ili benzina što bahato traže. Opasnosti se posebno izlaže svatko tko pokuša otjerati konje iz vrta. Vlasnici životinja najprije puste konje da sruše ograde, a zatim potjeraju ovce, koje naprave konačni pir – kaže Cvijanović.

– Harače po privatnome. Ako im pokušam ukazati na problem da maknu svoje ovce s moje zemlje, počnu psovati, vrijeđati, proklinjati, prijetiti – nadovezuje se Ivan Štampar iz zaseoka Čorci.

Poznat je slučaj i 78-godišnjeg Vladimira Orlića iz Glavica kraj Otočca, koji je u voćnjaku zatekao poveću grupu Roma kako mu uništava šljive. Nakon što je pokušao s njima razgovarati, s leđa su ga napala trojica, bacila ga na pod i tukla nogama.

Petar Smiljanić iz Krbave jedva je spasio živu glavu kada je na njega pušteno sedam ogromnih pasa nakon što je, kako tvrdi, uzurpatore upozorio na to da su tor sa 700 ovaca podigli na njegovom imanju. Drugi put Smiljanića su presreli na cesti i počeli ga tući šakama, nogama i letvama vičući: “Hoćeš još zvati policiju!” Naime, Smiljanić je prethodno pozvao policiju radi ometanja posjeda zbog tridesetak konja na svom imanju. Nakon tog napada, s potresom mozga završio je u gospićkoj bolnici gdje je proveo tri dana, dok su počinioci uhapšeni i već sutradan pušteni iz pritvora.

– Od ozime sjetve nije ostalo ništa. Ne znam da li ću orati ovog proljeća. Ne znam da li ću moći pokositi posijanu travu na kojoj sam već izvršio dohranu. Propast će mi uloženi novac. Džabe i sud i inspekcija – kaže Zdravko Čorak iz Krbave.

– Ne mrzimo nikoga i nemamo ništa protiv njih. Ovdje složno žive Hrvati i Srbi i nemamo međunacionalnih problema. Svi imamo samo jedan problem – kako preživjeti u ovakvom okruženju. Nije važno koje si nacije i rase, važno je da si čovjek – dodaje Ivan Štampar.

Inertna policija

Dok po Krbavskom polju tražimo lutajuće konje, srećemo vidno ljutitog seljanina na traktoru.

– Evo, vraćam se sa svoje njive. Ozimi usjevi su mi totalno uništeni. Krenuo sam da obavim njihovu dohranu i zatekao stado ovaca na pšenici. Najbolje od svega jest što su ovce namjerno natjerane u usjeve, gdje ih je čuvala jedna žena – govori Tomislav Javor, inače HDZ-ov vijećnik u Udbini.

– Pozvao sam policiju i ona im u oči laže da ovce nisu bile na mojoj zemlji, a tragova po mom žitu svuda, sve stopa na stopi. Ne znam čime ću othraniti 18 krava kada mi je žito uništeno. Izračunajte koliko sam novca bacio na gorivo, sjeme i đubar, a sve mi je opustošeno. Očito je zakon na njihovoj strani, jer se ništa ne poduzima. Država nam ovom praksom jasno šalje poruku da ovdje ne vrijedi orati i raditi – zaključuje Tomislav Javor.

Da s grupom koja harači Krbavskim poljem zaista nema razgovora uvjerili smo se i sami, kada smo pokušali fotografirati jedno stado konja na tuđem posjedu. Odnekuda se, u pratnji tornjaka i sa štapom u ruci, stvorila čobanica koja je natjerala ovce u Javorovu pšenicu i pojurila prema našem fotoreporteru, časteći ga usput prijetnjama.

O sličnim iskustvima govori nam i Miro Matijević iz splitske nevladine udruge MMM projekt, koja se bavi zaštitom ljudskih prava. U Liku su članovi udruge stigli prije četiri godine, a danas ona ima sklopljen ugovor s pet jedinica lokalne samouprave, uključujući i gradove Otočac i Gospić, kako bi pomogla u rješavanju problema nekontroliranog držanja konja po Krbavi. Udruga je jednom, zajedno s komunalnom službom i mještanima, a pod nadzorom policije, učestvovala u akciji uklanjanja tora koji su Romi podigli na posjedu Petra Smiljanića. U planu im je i akcija hvatanja nezbrinutih konja i njihovo zbrinjavanje u skloništu za životinje. Matijević oštećenim mještanima pruža i besplatnu pravnu pomoć, zastupajući ih u postupcima koje prijavljuje policiji jer, kako kaže, nitko se iz lokalne sredine ne usudi rješavati ovaj problem.

– Teror koji se ovdje vrši nad Hrvatima i ostalim stanovnicima zaista je šok za svakoga tko se nepripremljen zatekne u Lici. Lokalno stanovništvo je u situaciji da je biti pokoran i unaprijed prežaliti štetu ipak sigurnije i dostojanstvenije od biti izvrijeđan, ispljuvan ili s odsječenim šakama i šavovima na glavi, što su rane koje je prije dvije godine zaradio Mihajlo Stojanović iz Otočca – kaže Matijević i dodaje da se zna tko predvodi zlostavljače.

Tri poticaja za jednog konja

Fotografije: Jovica Drobnjak

Prema njegovim riječima, od januara 2009. godine do danas niti jedna kaznena prijava u ovim slučajevima nije riješena. Čak ni pokušaj ubistva Stojanovića gospićki sud nije uspio riješiti, već je doživio blamažu s poništenjem presude.

– Taj klan je moćan, oni su nedodirljivi. Većina kaznenih djela je prekvalificirana u prekršajna – tvrdi Matijević.

Smatra i da je u Lici na djelu kriminalna radnja krađe državnog proračuna putem poticaja koji se naplaćuju za nepostojeće konje.

– Romima ne odgovara da se njihov problem riješi i da dobiju parcele zemljišta na koje svatko ima pravo, jer bi se time mogao lako utvrditi broj konja. U ovakvoj situaciji oni konje sele, čim čuju da dolazi neka kontrola, konje prebacuju u Perušić, tamo ih evidentiraju, zatim ih sele i upisuju u Oštrovici, pa u Krbavi. Tako jedan konj dobije tri poticaja, koji se nenamjenski koriste. Sve se to radi pod pokrićem nadležnih uprava koje problem negiraju i zataškavaju, dok ljudi na terenu moraju živjeti u atmosferi nasilja i nesigurnosti, posve nezaštićeni – kaže Matijević.

O inertnosti pravosuđa svjedoči i načelnik općine Ivan Pešut, koji u kratkom telefonskom razgovoru kaže da je dugogodišnje toleriranje nasilja i terora u Lici dokaz da pravna država ne postoji i da je očito nekome u interesu problematično stanje u ovom dijelu Hrvatske.

Memedi: Treba naći rješenje

– Poznati su mi problemi u Lici. Moji Romi nisu anđeli i nisu bezgrešni. Problematično ponašanje moje zajednice u Lici nije dobro. Mi Romi moramo se integrirati u društvo i moramo postati dobri susjedi. Svatko ima svoj način života i treba vremena da se on promijeni. Potrebno je da sjednemo za stol i da nađemo rješenje kako ova situacija ne bi dovela do još dramatičnijih sukoba – poručuje saborski zastupnik Nazif Memedi romskoj zajednici u Ličko-senjskoj županiji, gdje nije izabran niti jedan predstavnik te manjine.

Krađe, prijetnje, napadi…

Iz Policijske uprave ličko-senjske doznali smo da su samo tokom 2009. godine policijski službenici nadležnom stočarskom inspektoru proslijedili ukupno 35 obavijesti o počinjenim prekršajima koje je počinilo deset osoba, od čega je 30 procesuirano od strane nadležnog prekršajnog suda. Po njihovim podacima, u 28 slučajeva počinitelji su pravomoćnim presudama kažnjeni novčanim kaznama, a u dva slučaja opomenom. Policijskom spisku tokom ove godine dodano je sedam obavijesti stočarskom inspektoratu o počinjenim prekršajima koje je počinila ista osoba.

Što se tiče fizičkog napada na Petra Smiljanića, policijska uprava navodi da je tokom kriminalističke obrade utvrđeno da su ga napali 36-godišnjakinja i njezin 38-godišnji suprug iz Perušića. “Peri Smiljaniću su okvalificirane lake tjelesne ozljede s mogućnošću prekvalifikacije. S obzirom na to da u opisanom slučaju nisu utvrđeni elementi kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti ili povodom prijedloga, već elementi prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršaju protiv javnog reda i mira, protiv počinitelja je podnijet optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu. Budući da isti neprijavljeno borave u mjestu Krbava, upućeni su im i prekršajni nalozi na osnovu Zakona o prebivalištu i boravištu građana”, stoji u saopćenju Policijske uprave.

U periodu od 2009. do 2011. godine evidentirana su tri kaznena djela prijetnji koja su počinili pripadnici romske zajednice, a tokom ove godine zabilježena su i tri kaznena djela uništenja i oštećenja tuđe stvari. Protiv počinitelja su podnijete kaznene prijave nadležnom Državnom odvjetništvu. Na dugačkom policijskom spisku s Krbave našlo se i sedam kaznenih djela teške krađe i jedna krađa, većinom počinjenih tokom aprila 2011. godine.