Mlaki pljesak vrhu države

Ove će godine zbog haških presuda i protesta sigurno doći manje ljudi nego lani, mislili su pojedinci koji su se u nedjelju, 17. aprila uputili na komemoraciju žrtvama Jasenovca. Da nisu bili u pravu, pokazao je velik broj vozila svih registracija i nekoliko hiljada okupljenih oko muzeja i spomenika “Kameni cvijet”. Nisu bili u pravu ni oni koji su smatrali da će u govorima sve vrvjeti od Ante Gotovine i hrvatskih generala, tim prije što je povezivanje Narodnooslobodilačke borbe i Domovinskog rata već uobičajena pojava, čak i u Jasenovcu.

Jasenovac i Vukovar

Predsjednik Ivo Josipović naglasio je da se 66 godina nakon zločina počinjenih u Jasenovcu znaju uglavnom sve činjenice: najveći broj imena žrtava i najveći broj imena počinitelja.

– Komemoracijom i obilježavanjem godišnjice proboja iz jasenovačkog logora iskazuje se poštovanje prema preživjelim logorašima i onima koji su tu ubijeni kao žrtve nečovječnih postupaka i zločinačkih namjera – izjavio je predsjednik i pozvao da istina o Jasenovcu nikada ne bude umanjena i zataškana.

– Nacistička ideologija, koju je ustaški režim prihvatio, dobila je u koncentracijskim logorima svoj najokrutniji izraz – rekao je predsjednik Josipović i podsjetio da je većina Hrvata bila protiv nacizma i ustaštva, te je zajedno sa Srbima i drugim narodima koji su živjeli u Hrvatskoj uzela oružje u ruke, oduprijevši se zlu.

– Hrvatska vlada odbacuje svaki oblik povijesnog revizionizma i rehabilitacije totalitarnih režima – rekla je premijerka Jadranka Kosor, ističući da je Pavelićev režim bio zlo i da su ljudi ubijani samo zato što su bili drugi i drugačiji, pa nema opravdanja za zločine koji su se ovdje dogodili.

– Antifašizam i odbacivanje svakog totalitarizma u samim su temeljima demokratske i neovisne hrvatske države, kao i pobjede u Domovinskom ratu, koji je bio pravedan, obrambeni i osloboditeljski – dodala je premijerka. Naglasila je da Jasenovac treba biti mjesto mira, uvažavanja i tolerancije različitosti, kako se zlo više nikada ne bi ponovilo, a žrtve Jasenovca zloupotrebljavale u politikantske svrhe.

– Nakon Drugog svjetskog rata mislili smo da se ovakvo zlo ne može ponoviti, ali su se desili Vukovar, Srebrenica i druga mjesta koja su nas ponovno suočila s prizorima destrukcije, agresije i beskrajne mržnje. Jesu li novi naraštaji išta naučili iz patnje prethodnih generacija i hoćemo li uspjeti prekinuti lanac zla i mržnje, postaviti čvrste temelje da se nepravda i zlo više nikada ne ponove – izjavila je Jadranka Kosor, čije je povezivanje Jasenovca s Vukovarom izazvalo prilično negativne reakcije u Srbiji.

Čak 82 logora u NDH

– Teško je pojmiti sve užase, patnje i boli žrtava tog logora i još teže silnu mržnju počinitelja sramotnih zločina – rekao je predsjednik Sabora Luka Bebić i dodao da, suočen s razornom istinom da su pripadnici hrvatskog naroda bili u stanju počiniti najokrutnija nedjela u ime fašističke ideologije, želi poručiti da je svatko odgovoran za ono što čini, ali i za ono što ne čini.

– Nikada se ne smije prestati insistirati na utvrđivanju pune istine i povijesnih činjenica. Hrvatski narod predugo je vremena nosio ničim opravdanu stigmu ustašoidnosti zbog zlodjela u Jasenovcu, koja su počinili pobornici kvislinške NDH – rekao je Bebić. Po njegovim riječima, ta se stigma temelji na povijesnoj laži, jer je najveći dio hrvatskog naroda prigrlio borbu protiv ustaškog režima; ta je laž 1990-ih godina poslužila kao podloga za agresiju na Hrvatsku u okviru koje se provodilo etničko čišćenje zaposjednutih hrvatskih područja.

– Da bi Hrvatska ubuduće ostala utočište mira, slobode, demokracije, ravnopravnosti i tolerancije, ne smijemo dopustiti da zločini, bez obzira na počinitelja, prođu nekažnjeno ili da se bilo tko politikantski poigrava istinom – kazao je Bebić. Šef Sabora naglasio je da je antifašizam ugrađen u Ustav (na što se iz okupljene mase čulo “Pa što ga onda ne uvedete?”), kao i da Hrvatska poštuje ljudska i manjinska prava.

Ističući da je u Jasenovcu do sada poimenično popisano 81.988 žrtava, predsjednica Savjeta Memorijalnog područja Jasenovac Katica Sedmak naglasila je da je u logoru bilo i 20.038 djece mlađe od 14 godina, ali i to da je Jasenovac bio tek jedan od ukupno 82 koncentraciona logora na teritoriju NDH.

Aplauz Katici Sedmak

– U Jadovnom je samo u dva mjeseca pobijeno 40.000 ljudi, što je cijeli grad – rekla je Katica Sedmak i dodala da se o ustaškim zločinima i logorima ne uči u školama, a ne spominje se ni da su ustaše još 1941. ozakonili genocid i proveli mjere za njegovo izvršenje.

– Mlade generacije moraju znati i učiti istinu, a to je odgovornost svih nas – dodala je.

Iznijela je i podatke o proboju izvršenom 22. aprila 1945, kada je 600 od 1.073 logoraša krenulo u njega, a slobodu je ugledao samo 91 logoraš. Preostali su ubijeni i spaljeni zajedno s logorskim objektima. Istog dana počeo je i proboj 167 zatvorenika Kožare, od kojih je preživjelo tek 11.

– U proboju mojih Roma nije bilo ni među živima ni među mrtvima, oni su svi dovedeni i pobijeni u Jasenovcu još 1942. – rekao je Stevo Đurđević, čija je porodica također skončala u Jasenovcu.

Nakon vjerskog obreda, koji je ispred SPC-a služio jasenovački paroh Aleksandar Bijelić, slijedilo je polaganje vijenaca, a nakon službenog protokola počast su odali i pojedinci koji su u tom logoru izgubili nekog od svojih bližnjih. Svi govornici, s izuzetkom Katice Sedmak, dobili su mlake aplauze, ponajprije stoga što su im govori bili pomalo štreberski i uopćeni, pa im nije pomoglo ni spominjanje Prima Levija (Bebić) ni posve deplasirano citiranje francuskog filozofa Alaina Finkielkrauta (premijerka Jadranka Kosor).

U organizaciji su značajnu pomoć pružili volonteri: članovi Mladih antifašista Grada Zagreba i Privrednika juniora.