Balkan prolaz

POBJEDNIK

U sukobu između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i međunarodne zajednice, oličene u Visokom predstavniku Valentinu Inzku, poražena je – Bosna i Hercegovina. Najavljivanog referenduma u Republici Srpskoj o odlukama Visokog predstavnika te radu državnog Suda i Tužiteljstva neće biti, jer je tako odlučio Dodik nakon sastanka sa šeficom europske diplomatije Catherine Ashton u Banjoj Luci. Nakon upozoravanja, prijetnji sankcijama i dramatične sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, Dodik je odustao od referenduma, uz garancije da će Sud i Tužiteljstvo BiH biti predmet “strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa u BiH”.

Dok sarajevski medijski zaštitnici socijaldemokrata Zlatka Lagumdžije likuju nad “poraženim i poniženim” Dodikom, previđaju se dvije krupne stvari. Prvo, Dodik, generator “najozbiljnije krize u BiH od Daytona naovamo”, kako je to u Vijeću sigurnosti definirao Valentin Inzko, nije sankcioniran zbog petogodišnjih konstantnih nasrtaja na državu BiH, negiranja počinjenih zločina i genocida u Srebrenici. Drugo, za Dodika još važnije: Catherine Ashton, a ne Valentin Inzko, izvojevala je pobjedu koja joj može donijeti još jedan mandat visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, a pritom je u direktnim pregovorima Dodiku dala internacionalnu relevanciju. Mogućnost da ponovo, kad god mu se prohtije, izazove sličnu ili još i goru krizu u BiH, Dodikov je čisti dobitak. To je već pokazao 17. maja, kada je u Novom Sadu uoči predavanja studentima Pravnog fakulteta rekao: “Banja Luka nije odustala od najavljenog referenduma, već ga je odložila kako bi se pružila šansa rešenju problema dijalogom u saradnji sa Evropskom unijom.” Na ovakve provokacije ni politička elita ni do nogu potučeni Valentin Inzko nemaju odgovora.

PORAŽENI

Ipak, Dodik iz svoje posljednje referendumske avanture nije izašao ni kao apsolutni pobjednik, budući da je njegovo povlačenje pred pritiscima međunarodnih zvaničnika do sada najjači udar na njegov politički kredibilitet. Suočen sa političkom pragmom, Dodik je bez uvijanja odbacio sve na čemu je dva puta zaredom (2006. i 2010) apsolutno dobio opće izbore. Reakcije njegovih političkih protivnika u Republici Srpskoj to savršeno ilustriraju. Naime, iz SDS-a, najjače opozicione partije u tom entitetu, najavljeno je da ta stranka neće odustati od referenduma, što je poruka namijenjena prvenstveno biračima jer je nemoguće ugroziti Dodikovu većinu u Narodnoj skupštini.

Predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić, proglasio je Dodikovu kapitulaciju pred Catherine Ashton “neviđenim porazom”, također ne propuštajući da se obrati biračima koji su već bili naoštrili olovke za referendumsko glasanje: “Bilo je jasno da referenduma neće uopšte biti i dok god je SNSD na vlasti neće ga ni biti, jer su se SNSD i Dodik sada jasno pokazali kao najveći trabanti međunarodne zajednice koji sviraju po njihovim notama.”

Predsjednik Demokratske partije, bivši predsjednik SDS-a i Republike Srpske, Dragan Čavić, izjavio je da se ispostavilo da je Milorad Dodik “potpisao kapitulaciju RS-a” i “devalvirao Narodnu skupštinu i institut referenduma”.

TUZLA

U nedjelju, 15. maja, u Tuzli je obilježen značajan datum u novijoj historiji ovog grada, Dan odbrane grada, u znak sjećanja na bitku na Brčanskoj Malti na isti dan 1992, kada je tadašnja JNA (odnosno vojska koja je u tom trenutku nosila to ime) spriječena u namjeri da nakon Bijeljine i Zvornika zauzme i Tuzlu. “15. maj 1992. godine je dan kada se odbranila Tuzla. To je dan kada se branio suživot, dostojanstvo i uvjerenje da svi ljudi bez obzira na vjeru, boju i naciju mogu živjeti u jednom gradu, gradu ljubavi, suživota i tolerancije”, poručio je okupljenim građanima načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović.

Istoga dana su predstavnici vlasti Republike Srpske i članovi porodica poginulih vojnika paljenjem svijeća i polaganjem bijelih ruža na Brčanskoj Malti obilježili stradanje vojnika JNA. Oni i dalje traže odgovornost branitelja Tuzle za smrt svojih bližnjih. Slavko Novaković, tadašnji rezervni kapetan JNA, koji je teško ranjen na Brčanskoj Malti, rekao je da “vjeruje prije svega u Vladu RS-a da će istrajati u svojim namjerama da će ovo korumpirano Tužilaštvo da se revidira i da se napravi onako kako treba”. “Da procesuira sve oni koji su vršili zločine u BiH, bilo na strani Srba ili Bošnjaka. To je budućnost ove države i svih nas koji živimo u njoj”, rekao je Novaković novinarima u Tuzli.

Građani Tuzle, koji su istoga dana obilježavali Dan pobjede, od Tužiteljstva BiH su zatražili da postupi po krivičnoj prijavi koju je Fondacija “Istina, pravda i pomirenje” podnijela protiv tadašnjeg komandanta tuzlanske kasarne Mileta Dubajića i drugih zbog odgovornosti za žrtve na Brčanskoj Malti.

MLADIĆ

Istraživanje provedeno u Srbiji početkom maja pokazalo je da većina građana Srbije, 51 posto, ne bi izručila Ratka Mladića Tribunalu u Haagu, objavio je predsjednik Nacionalnog savjeta za suradnju s Haagom i ministar za socijalnu politiku Rasim Ljajić. Samo sedam posto građana Srbije, pokazala je ista anketa, Mladića bi prijavilo i uzelo deset miliona eura nagrade. Statistika koju je Ljajić prezentirao kaže ovako: samo trećina (34 posto) građana podržava hapšenje Mladića, ali zato 40 posto smatra da je optuženik za masovne zločine, progone i genocid – heroj. Sud u Haagu je pristran, smatra 53 posto ispitanika, a čak četiri petine, odnosno 78 posto anketiranih ne bi, ni za masnu novčanu nagradu (jebo sad deset miliona dinara/eura!), odalo Mladića i predalo ga pravdi. Trećina građana Srbije vjeruje da će Mladić ipak biti izručen Haagu, ali zato je polovina ubijeđena da se to neće dogoditi nikada.

KAMPANJA

U Makedoniji je ozvaničen početak predizborne kampanje za prijevremene parlamentarne izbore koji su raspisani za 5. juni. Predstavljanje nezavisnih kandidata, stranaka i koalicija trajat će do 3. juna. Ovogodišnji izbori u Makedoniji donose i novine: od ove godine Sobranje će imati 123 umjesto 120 poslanika, a nova tri poslanika birat će dijaspora, i to po jednog iz Evrope i Azije, iz Australije i iz Amerike. Birački spiskovi bilježe 1.821.122 građana koji će glasati za kandidate za poslanike sa 18 lista. Izbori se sprovode prema proporcionalnom modelu, u šest biračkih jedinica i još tri u dijaspori.

Prijevremeni izbori su posljedica višemjesečne krize koja potresa Makedoniju, a dvije najjače koalicije u zemlji, koje predvode vladajuća VMRO-DPMNE i opozicioni Socijaldemokratski savez, već su održale inicijalne mitinge u Ohridu i Gostivaru. Kampanju VMRO-DPMNE predvodi aktuelni premijer Nikola Gruevski, dok je Radmila Šekerinska kandidatkinja SDSM-a za premijersku funkciju.