Balkan prolaz

ISTRAGA

Državno Tužiteljstvo BiH obustavilo je istragu za organizirani kriminal protiv predsjednika Socijaldemokratske partije BiH Zlatka Lagumdžije i ostalih visokopozicioniranih partijskih funkcionera, u aferi koja je u bh. javnosti poznata kao “Reket”. Tužiteljstvo je istraživalo navode o udruživanju u zločinačku organizaciju koja je iznuđivala novac od utjecajnih biznismena u zamjenu za političke usluge.

Prema podacima do kojih su u Tužiteljstvu BiH došle “Novosti”, istraga protiv članova SDP-a će biti nastavljena na nižim sudskim instancama, budući da samo državno tužiteljstvo ima pravo procesuirati djela organiziranog kriminala. “To ne znači da su isključeni elementi ostalih krivičnih djela, već samo da ovaj predmet više nije u našoj nadležnosti”, rekao je glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić za “Novosti”. Afera, zadokumentirana tokom višemjesečnog audio-nadzora sudionika, rezultirala je objavljivanjem brojnih tajno snimljenih razgovora koji teško kompromitiraju vrh SDP-a. I totalnim krahom istrage državnog tužiteljstva.

REFORMA

Tužiteljstvo BiH je jednu od svojih najvećih istraga – onu protiv čelnika SDP-a – obustavilo usred “strukturalnog dijaloga o reformi bh. Pravosuđa”, koji je u ponedjeljak počeo u Banjoj Luci, pod budnim okom povjerenika za proširenje Europske unije Štefana Fülea. Prvoga dana je ustanovljen politički okvir: predstavnici Republike Srpske nezadovoljni su radom pravosuđa, ali ne pristaju na formiranje vrhovnog suda, dok predstavnici Federacije zagovaraju upravo formiranje ovog tijela. Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović, koji je učestvovao u razgovorima u Banjoj Luci, rekao je za “Novosti” da bi proces reforme pravosuđa mogao potrajati i do sedam godina. “Razgovori u Banjoj Luci zapravo su samo predstava kojom se Dodik pokušava opravdati pred svojim biračima zbog odustajanja od referenduma o Sudu i Tužiteljstvu BiH”, rekao je Ahmetović.

Füle je nakon prve runde razgovora izjavio da ovaj strukturalni dijalog o pravosuđu u BiH treba promatrati u funkciji pregovora o pridruživanju EU-u, posebice u okviru poglavlja 23 koje je “poglavlje svih poglavlja na putu za EU”. Domaći predstavnici vlasti dobit će i izravne zadatke, a EU će nakon svakog sastanka dati preporuke koje će biti u skladu s europskom praksom, rekao je Füle.

Samo nekoliko dana ranije, državno je tužiteljstvo obustavilo i istragu protiv Dodika za organizirani kriminal i pronevjeru sredstava Vlade Republike Srpske te štetu od preko sto miliona eura. Tužilaštvo BiH, koje je kao institucija pod neprekidnim udarima iz Republike Srpske, razapeto je između sve učestalijih napada (iz oba entiteta), te sve većeg broja istraga koje su zbog predugog trajanja odavno poprimile političke konotacije. Sada su oba “kapitalca” – Milorad Dodik i Zlatko Lagumdžija – van jurisdikcije glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Milorada Barašina.

POBJEDNIK

U Makedoniji su na prijevremenim parlamentarnim izborima pobijedile vladajuće konzervativne partije VMRO-DPMNE iz makedonskog i Demokratska unija za integraciju, DUI, iz albanskog političkog korpusa, kažu preliminarni rezultati izbora. Prema rezultatima, koalicija koju je predvodila partija makedonskog premijera Nikole Gruevskog osvojila je 56 poslaničkih mandata u Sobranju, koje ima 123 poslanička mjesta. Opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije, SDSM, poslat će 43 delegata u parlament. U novi saziv makedonskog parlamenta, osim dvije makedonske, ušle su i tri partije Albanaca. DUI je kao najveća politička partija makedonskih Albanaca osvojila 14 mandata, Demokratska partija Albanaca, DPA, osam, a Nova demokratska partija, NDP, koju predvodi gradonačelnik Gostivara Rufi Osmani, dva poslanika u novom parlamentarnom sastavu. Državna izborna komisija saopštila je da je izlaznost glasača 63,3 odsto, odnosno da je na izborima glasalo 916.877 građana. Prvi put u istoriji Makedonije birana su trojica poslanika iz dijaspore i sva trojica su izabrana iz VMRO-DPMNE-a.

GUBITNIK

Uhapšen je bivši ministar unutrašnjih poslova Makedonije Ljube Boškovski, a istražni sudija u Skoplju odredio mu je jednomjesečni pritvor. Makedonski mediji javljaju da je Boškovski uhapšen u centru Skoplja pod optužbom da je u toku izborne kampanje njegova stranka Objedinjeni za Makedoniju finansirana nelegalnim sredstvima te da je zloupotrijebio funkciju lidera stranke. U automobilu Boškovskog, prema navodima skopskih medija, pronađeno je 100.000 eura, a osim toga, policija tokom pretresa njegove kuće nije pronašla ništa sumnjivo.

Advokat Boškovskog Ljubomir Mihajlovski potvrdio je da su protiv njegovog klijenta podignute dvije optužnice – za zloupotrebu sredstava u kampanji i za zloupotrebu službenog položaja.

Boškovski je bio ministar unutrašnjih poslova u vladi VMRO-DPMNE-a od 1998. do 2002, premijera Ljupča Georgijevskog. Zbog akcije policijskih snaga 2001. kod skopskog sela Ljubotena, u kojoj je ubijeno deset Albanaca, navodno civila, Boškovski je bio optužen pred Haškim tribunalom. Poslije tri i po godine provedene u Ševeningenu, oslobođen je optužbi.

REFERENDUM

Slovenci su se u nedjelju referendumski izjasnili protiv sporne reforme mirovinskog sustava, te još protiv dva zakona koje je predložila vlada Boruta Pahora. Na referendumu je odbačen novi zakon o mirovinskom osiguranju po kojemu bi se u mirovinu bez odbitaka odlazilo sa 65 navršenih godina života, jer je za njegovu primjenu glasovalo manje od 28 posto birača, a sličnom uvjerljivom većinom odbačeni su i zakon o suzbijanju rada na crno, te zakon o čuvanju arhivske građe.

Iako su Slovenci pokazali koliko je njihovo (ne)povjerenje prema vladi, Pahor je izjavio da ne razmišlja o ostavci. “Kada bi moja ostavka ili ostavka vlade automatski vodile u prijevremene izbore, onda bismo predložili upravo to, ali to je zabluda”, rekao je Pahor novinarima, pripisujući referendumski rezultat “ozračju općeg nepovjerenja” u slovenskom društvu. Pahor, međutim, nije isključio mogućnost da glasanje o povjerenju svojoj vladi u parlamentu možda još ovog mjeseca veže uz izglasavanje budžetskog rebalansa i interventnog zakona. Interventnim zakonom uvele bi se restrikcije za plaće javnog sektora, mirovine i socijalna primanja, protiv čega su se već izjasnili sindikati, ne isključujući prosvjede.

Slovenski politički analitičari navode da će zbog uvjerljivog poraza na referendumu Pahorova vlada idućih mjeseci životariti, ali isključuju mogućnost naglog političkog zaokreta, iako oporbeni prvak Janez Janša tvrdi da su birači vladi dali jasan signal za odlazak i da bi morala omogućiti prijevremene izbore još ove godine. Ljubljansko “Delo” navodi da je vlada porazom na referendumu dobila jasnu poruku da je vrijeme za njen odlazak i da Pahor sada traži “častan izlaz”. “Odbijanje mirovinske reforme znači da će uslijediti bolni rezovi na području plaća, mirovina i socijalnih primanja, a ako Slovenija to ne učini sama, onda će joj to diktirati drugi”, navodi “Delo”.