Pristupni ugovor HDZ-u najvažniji

Predsjednik Ivo Josipović podigao je prošlog vikenda očekivanja od referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, kazavši u intervjuu “Jutarnjem listu” kako nije dovoljno samo pobijediti na referendumu nego da ta pobjeda mora biti uvjerljiva i da hrvatsko pristupanje mora podržati više od 60 posto građana. Zašto mu obična većina s prelaskom praga od 50 posto više nije dovoljna, Josipović nije detaljnije pojašnjavao, no politički razlog za to je očigledan: potrebno je odgovoriti HDZ od stare ideje da izbore zakaže nakon referenduma, što bi u praksi značilo tek veljaču sljedeće godine.

Anketna podrška građana pristupanju EU-u je stabilna i stvarna opasnost od propasti referenduma ne postoji, pa bez takvog podizanja očekivanja sve manje drži vodu teza po kojoj se referendum mora održati nakon izbora, kako se građani na njemu ne bi, umjesto o pristupanju Uniji, izjašnjavali o razočaravajućim rezultatima Vlade. Tu je tezu predsjednik preuzeo od opozicije prije tri mjeseca, kada je Vlada Jadranke Kosor s neizvjesnim ishodom pregovora i tisućama prosvjednika na ulicama bila dotakla dno. Na HDZ je tada izvršen pritisak da se izbori održe najkasnije najesen i prije referenduma, no od Jadranke Kosor o tome nikada nije iznuđen jasan odgovor. Sada, kada su pregovori dovršeni u lipnju i kada je ostalo dovoljno vremena da HDZ provede originalni plan, Josipović ponovno pritišće alarm navodeći kako “nikako ne smijemo ući u rizik da građani, kako se to gotovo svagdje događa, glasajući negativno o EU-u, zapravo glasaju o Vladi, oporbi ili kakvom trećem pitanju”.

Tri teme kampanje

Sastanak vladajuće koalicije, na kojem bi trebao biti dogovoren i objavljen datum izbora, održat će se sljedećeg tjedna, a u HDZ-u su doista još živa oba razmišljanja, ono po kojem bi najprije trebalo ići na izbore i ono po kojem bi prvo trebalo odraditi referendum, pa na krilima uspješno zaključene europske priče graditi predizbornu kampanju. Kada smo o toj dilemi unutar stranke pitali HDZ-ovog potpredsjednika Andriju Hebranga, odmah nam je kazao kako ništa u vezi datuma izbora ne može komentirati prije koalicijskog sastanka. No, iz onoga što nam je kazao, jasno je da će HDZ nastojati izabrati trenutak u kojem bi se najsretnije poklopile tri teme koje će, u svakom slučaju, obilježiti kampanju.

– Na izbore gledam s optimizmom, jer gospodarstvo očigledno kreće prema oporavku, pa će, nakon povećanja izvoza i pada nezaposlenosti, doći u ovom i sljedećim kvartalima i do porasta BDP-a. To ćemo imati za izbore. Drugi razlog je što je HDZ pokrenuo uspješnu borbu protiv kriminala i nije se zaštitnički postavljao prema svojim članovima osumnjičenima za korupciju, a treći su uspješno završeni pregovori koji će nam dati određene poene – kazao nam je Hebrang, istaknuvši tako glavne HDZ-ove predizborne argumente.

Iako Hebrang to neće priznati, ekonomski je argument HDZ-u najslabiji, jer Hrvatska jako kasni s oporavkom privrede, a i procesuirane korupcijske afere, koje će stranka predstavljati kao uspješnu borbu protiv korupcije, opozicija će koristiti da ih poveže s odgovornošću sadašnjeg HDZ-ovog vrha, kao što to predsjednik SDP-a Zoran Milanović ovih dana čini u slučaju Ine. Koliko god HDZ-u bilo korisno da s europskom pričom u prvom planu ide na izbore ne samo nakon potpisanog pristupnog ugovora nego i nakon odrađenog referenduma, toliko bi mu moglo biti i štetno da se izbori otegnu do krajnjeg roka, što bi ostavilo dojam držanja vlasti po svaku cijenu, a i predstavljalo opasnost da se uđe u pesimističnije zimsko razdoblje, umjesto da se ujesen iskoriste pozitivni učinci turističke sezone.

Drugi važan razlog zbog kojeg bi trebalo odustati od kasnog datuma izbora je i stav

HDZ-ovih koalicijskih partnera HSS-a i SDSS-a. Kako je “Novostima” kazao potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, njegova će stranka tražiti da se izbori raspišu između polovice listopada i kraja studenoga. Na naše pitanje o tome kako će se SDSS postaviti u slučaju da HDZ na koalicijskom sastanku predloži kasniji datum izbora, Pupovac je kazao kako je i Jadranka Kosor u ranijim izjavama najavljivala izbore za kraj ove godine i kako njihovo održavanje početkom sljedeće “ne bi bilo dobro za Hrvatsku”, čime je dao do znanja da bi to za SDSS bilo neprihvatljivo.

Jadranka Kosor u prošlotjednom je intervjuu za HTV odbila odgovoriti na pitanje namjerava li izbore raspisati prije ili poslije Nove godine, no još jednom je ponovila ono što je kazala koji dan ranije na proširenoj sjednici Središnjeg odbora HDZ-a, da namjerava osobno potpisati pristupni ugovor koji bi, prema najavama iz Europske unije, mogao biti odobren u studenom ili početkom prosinca.

Presing europskih pučana

Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Damir Grubiša smatra da će premijerka po svaku cijenu prilagoditi datum izbora datumu potpisivanja pristupnog ugovora, no ne očekuje da će čekati i sam referendum. Kada bi pristupni ugovor bio potpisan u studenom, referendum bi se mogao održati do kraja prosinca, a izbori barem mjesec dana nakon toga, dakle u siječnju ili veljači sljedeće godine, što bi bilo samo mjesec dana prije krajnjeg roka u ožujku. Grubiša kaže kako je referendum potrebno raspisati, ali ne i održati u roku od mjesec dana od potpisivanja pristupnog ugovora, koji je HDZ-u najvažniji element kampanje.

– Referendum mora biti raspisan 30 dana od potpisivanja pristupnog ugovora, ali ga HDZ može zakazati nakon izbora. Njima je važno da prije izbora potpišu pristupni ugovor da se time mogu hvaliti. No pogledajte sada tu perverznu logiku vlasti. Potpisivanjem ugovora oni imaju i jednu suptilnu nakanu, a to je da prije izbora uguraju u tijela Europske unije svoje ljude. Hrvatska će slati 12 privremenih zastupnika u Europski parlament, a ako se to radi prema odnosu snaga u sadašnjem sazivu Hrvatskog sabora, HDZ će dati većinu njih. Oni će slanjem svojih ljudi u tijela Unije osigurati sebi logistiku koja će im također pomoći dići uteg na stranu HDZ-a prije održavanja parlamentarnih izbora – objašnjava Grubiša.

Budući da je pristupanje Europskoj uniji jedini pravi predizborni adut HDZ-a, profesor Grubiša, inače stručnjak za vanjsku politiku, drži da su europski pučani s ciljem da pomognu HDZ-u izveli akciju koju naziva “urotom mediokriteta”, s obzirom na to da, kako kaže, vladavina europskih pučana upropaštava Europsku uniju.

– Mislim da su se europski pučani i svi demokršćani i konzervativci iz Europe potrudili da pomognu HDZ-u da opstane na sljedećim parlamentarnim izborima i da je zaključenje pregovora u lipnju bilo politički kompromis Jadranki Kosor i njenoj Vladi u prilog. Da je Europska unija tako postupila, tvrde i europski analitičari. Hrvatska je napravila određeni napredak, a došlo je do umora od tih pregovora i u Europi i u Hrvatskoj, pa je uspio presing europskih pučana da se pregovori dovedu do kraja. To je sračunato da pomogne Jadranki Kosor da preživi ove izbore, iako je pitanje može li HDZ na njima ostvariti častan rezultat. Oni bi po logici stvari trebali izgubiti, jer što na kraju mogu reći da je postignuto na političkom i ekonomskom području? Europa je jedini politički skor kojim HDZ može mahati, a vidimo da javnost emotivno reagira na to, jer su ankete nakon dovršetka pregovora pokazale porast eurooptimizma za sedam posto, što je moguće samo na čisto emotivnim reakcijama i na to će Vlada Jadranke Kosor računati – kaže Grubiša.

Strah od Sanadera

Vladajuća stranka računat će i na uspješnu turističku sezonu, dodaje Grubiša, kako bi ekonomiju prikazala u boljem svjetlu, a busat će se i time što je Ivo Sanader, čije se izručenje Hrvatskoj očekuje ovih dana, iza rešetaka, pri čemu će HDZ prikriti činjenicu da mu je bilo omogućeno da pobjegne iz Hrvatske, s ciljem da se izgubi u SAD-u kako ne bi na suđenju u Hrvatskoj progovorio o drugim ljudima koji su morali znati za raširenu korupciju u vrhu stranke.

– Najveći strah od Sanadera je da ne propjeva i da ne otkrije druge sudionike korupcijskih događaja. No pokazalo se da je on loš taktičar, kojem samoljublje natkriljuje inteligenciju, pa je pogrešno procijenio i trenutak u kojem se treba vratiti u Hrvatsku. Da se vratio ranije, njegov proces razotkrio bi ulogu mnogih drugih iz HDZ-a: onih koji su sudjelovali u korupciji, onih koji su za nju znali, onih koji su se pravili da ne znaju i onih koji nisu htjeli znati. To će se događati na suđenju na glavnoj raspravi, ali zbog njegovog kasnog povratka to će, nažalost, biti nakon izbora. Naravno da će se HDZ-ovci dotad predstavljati kao da su pridonijeli tome da se Sanadera privede licu pravde – kaže Grubiša.

Stranka Jadranke Kosor u ožujku ove godine zabilježila je najniži rejting u posljednjih osam godina. Godinu dana od donošenja Vladina programa ekonomskog oporavka i dalje su stizale vijesti o nastavku pada BDP-a, a nezaposlenost je dostigla rekordne brojke. Uz prosvjede u Zagrebu i drugim gradovima, koje je podržavala većina građana, došlo je i do zastoja europskih pregovora i jedino što je održavalo HDZ-ovu Vladu bio je konsenzus parlamentarnih stranaka da se u nacionalnom interesu vladajuće pusti da ipak pokušaju iskoristiti mogućnost za zaključenje pregovora u lipnju.

Rast potpore HDZ-u

HDZ se za tu mogućnost uhvatio kao za svoju posljednju šansu i pretvorio je u svoj glavni uspjeh. Prva ispitivanja javnog mnijenja provedena nakon vijesti o zaključenju pregovora pokazala su da je trend pada HDZ-ovog rejtinga usporen, a da opozicijska koalicija Savez za promjene SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a stoji lošije nego prije tri mjeseca, s najlošijim rejtingom SDP-a u posljednjih godinu dana. Opozicija je svjesna da je najlošije razdoblje iza HDZ-a, pa je i predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić ovih dana izjavio kako se od sada može očekivati da će potpora HDZ-u rasti.

– Kukuriku koalicija bi trebala velikim pritiskom insistirati na izborima, na lošem ekonomskom stanju, bezizglednosti i aferama te tražiti da se odgovornost za Inu proširi na cijelu Vladu. Opozicija bi trebala tvrditi da HDZ nema legitimitet jer zbog korupcijskih afera nema legalitet, i govoriti o onima iz vlasti koji su, kao što sam rekao, u korupciji sudjelovali, za nju znali, pravili se da ne znaju i onima koji su zatvarali oči, a tu je glavna Jadranka Kosor. Opozicija bi trebala izvršiti koordiniranu akciju da pokaže sve te stvari. No naravno, hrvatska javnost je podložna manipulacijama i na izborima se svašta može dogoditi. Politička demagogija, politička hipokrizija, politička manipulacija, politička korupcija, politička paranoja, i šesto, političko nasilje, stalne su karakteristike hrvatske demokracije – zaključuje Damir Grubiša.