Kult ličnosti

MICHAEL R. ROSKAM , autor filma “Bikova glava” dobitnik je “Propelera Motovuna”, glavne nagrade motovunskog filmskog festivala. Film je ocijenjen kao “snažno metaforično istraživanje otuđivanja čovječanstva od prirode, s iznimnim prikazom rastuće ranjivosti u izvedbi glavnog protagonista”.

Žiri u sastavu Agnes Kocsis, David MacKenzie i Vanja Černjul, posebno priznanje odao je i filmu “Domaći teren” redatelja Stephanea Lafleura za dojmljiv redateljski stil i originalan prikaz ljudskih odnosa.

Nagrada Bauer otišla je filmu Nikole Ležaića “Tilva Roš”, nagrada FIPRESCI međunarodnog žirija filmskih kritičara dodijeljena je meksičkom filmu “Marta” Marcelina Islas Hernándeza. U suradnji s Transparency International Hrvatska, “Misiji London” Dimitra Mitovskog dodijeljena je nagrada za film koji je najbolje tematizirao korupciju.

KENZO TANGE, jedan je od pripadnika japanske škole arhitekture čiji su radovi predstavljeni na izložbi fotografija pod nazivom “Paralelni Japan, suvremena japanska arhitektura 1996 -2006” u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.

Izložba je podijeljena u četiri ciklusa koji ocrtavaju život, kulturu i stanovanje modernog Japana kao i “arhitekturu bez čavala” u kojoj ima puno svjetla i korištenja materijala u spoju sa prirodom. Važan predstavnik ove škole je i Toyo Ito koji nas svojom arhitekturom “uči jednostavnosti života i spiritualnom redu”. Izložba uključuje i mnoge druge vrlo poznate japanske autore, kao i arhitekte iz Evrope i SAD koji su utjecali na japansku vizualnu umjetnost.

SNJEŽANA ABRAMOVIĆ MILKOVIĆ, utemeljiteljica je i voditeljica festivala plesa i neverbalnog kazališta koji je ovog ljeta po dvanaesti put održan u Savičenti u Istri. Od Roberte Milevoj, Matije Ferlina, Ognjena Vučinića, Aleksandre Mišić do francuske konceptualne novocirkuske kompanije “My! Laika” i bosanske koreografkinje Jasmine Prolić, na festivalu je nastupila cijela plejada plesača, performera i videoumjetnika.

Festival plesa u Savičenti tradicionalno je koncipiran kao plesna umjetnička zajednica i u najznačajnijem smislu funkcionira kao razvojni projekt i artistička radionica. Tako se ostvaruje ideja Snježane Milković Abramović da se Savičenta pretvori u Mediteranski koreografski centar za razvijanje i koncentrirani rad, s mogućnošću rezidencijalnih programa za domaće i inozemne kompanije i autore.

BORIVOJ DOVNIKOVIĆ BORDO, jedan od najpoznatijih domaćih autora crtanog filma, član je međunarodnog žirija na festivalu animacije Supertoon koji se upravo održava u Bolu na otoku Braču. Na festivalu publika ima priliku vidjeti 177 animiranih filmova najboljih međunarodnih autora, u kategorijama kratkog filma, filma za djecu i animiranih muzičkih videa. Uz Dovnikovića, žiri festivala čine renomirana imena svjetske animacije Anna Solanas (Španjolska) i Alexey Alexeev (Rusija).

U sklopu festivala, izvan službene konkurencije, organizirana je retrospektiva Zagreb filma (uključujući serijale “Profesor Baltazar” i “Inspektor maska”), retrospektiva spotova poznate poo skupine “Gorillaz”, mala škola animacije za najmlađe, projekcije dugometražnih animiranih filmova te izložba “Surogat stvarnosti”.

BALŠA BRKOVIĆ, crnogorski književnik, autor je romana “Paranoja u Podgorici” koji je ovih dana predstavljen na Trgu pjesnika u Budvi. Prema riječima profesorice Božene Jeluši “Paranoja u Podgorici” je “primjer artističke kombinatorike u kojoj Balša Brković udružuje fantaziju s najtvrđom realnošću i našom tranzicijskom svakodnevicom”.

– Roman je pun lucidnih uočavanja neobičnih detalja i blistavih minijatura. U tekstualnom smislu, donosi gotovo barokno bogatstvo priče koja neprestano drži pažnju jer udružuje najbolje od zanata novinara i književnika, ističe Jelušićeva.

O priči koja se u Podgorici zbiva u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća autor romana kaže: “Moja namjera je bila da ispričam priču koja će čitaoca usmjeriti na neka važna pitanja, jer živimo u svijetu koji je ne samo nepravičan već ta nepravda živi kao dio institucija i političkih sistema”.

MILAN KONJOVIĆ (1898-1993), čuveni slikar iz Sombora, predstavljen je ovih dana retrospektivom svojih radova pod nazivom “Stvaralaštvo jednog veka” u Galeriji SANU u Beogradu. Publika može vidjeti 85 Konjovićevih slika i pastela, kao dio od ukupno 6000 djela ovog velikog likovnog autora.

– Retrospektiva je koncipirana tako da je iz svake razvojne faze Milana Konjovića predstavljeno po deset slika; od rane faze, preko “plave” i “crvene”, do “bijele” odnosno bizantijske faze na kraju njegova opusa, ističe kustos izložbe Nebojša Vasić.

Konjović je prvu izložbu priredio kao gimnazijalac 1914. Kasnije je studirao na klasi Vlahe Bukovca u Pragu ali i u Berlinu, Minhenu i u Parizu. Osim urbane faze i vojvođanskih pejzaža, karakteristične su i autorove slike po motivima iz Dalmacije.

Retrospektiva Milana Konjovića otvorena je u Beogradu do 27. septembra.

MARSHALL MCLUHAN, kanadski medijski filozof, rođen je prije 100 godina. Što bi danas, McLuhan, prorok pretvaranja svijeta u globalno selo putem medija, rekao na primjer o internetu? Kolikogod je internet postao simbol globalne komunikacije, ironija je u tome što se televizija još uvijek masovno gleda. Internet se individualno koristi pa možda slika o plemenskom društvu danas više ne odgovara realnom stanju stvari.

Ipak, američki medijski znastvenik Paul Levinson vidi u “arapskom proljeću” paralelu između medija i masovnog društva.

– U prosvjednom pokretu nije bilo toliko bitno što se pisalo na Facebooku ili slalo putem Twittera. Najvažnije je bilo da su se uopće širile informacije, kaže Levinson, dodajući: u svim tim slučajevima medij je bio poruka. Stoga Levinson smatra da bi režim Hosnija Mubaraka vjerojatno ostao na vlasti da nije bilo Twittera, Facebooka i YouTubea.