Balkan prolaz
FERHADIJA
Nakon 18 godina od rušenja Ferhadije u Banjoj Luci, prvi puta je u toj džamiji obilježen jedan od dva najbitnija muslimanska praznika – Ramazanski bajram. Džamija, koju je izgradio Mimar Sinan po nalogu Ferhat-paše 1579. i koja je bila pod zaštitom UNESCO-a, porušena je do temelja 7. maja 1993, a njena obnova ni do danas nije završena. Radovi se obavljaju i na munari, 18 metara je već izgrađeno, a narednih dana bit će nastavljeni, sve kako bi Ferhadija zadržala svoju autentičnost.
“Mogla se primijetiti radost, ali i suze radosnice te nevjerica kod pojedinih džematlija, Bošnjaka, jer nisu mogli vjerovati da ćemo ipak klanjati bajram-namaz u zidinama Ferhadije”, rekao je muftija banjalučki Edhem Čamdžić nakon bajram-namaza. Uz čestitke povodom Ramazanskog bajrama, Čamdžić je apelirao na suživot, dijalog i razumijevanje u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.
Povodom Ramazanskog bajrama klanjanje je obavljeno i u drugim obnovljenim džamijama banjalučkog muftijstva, a ef. Čamdžić kaže da je povećan i broj povratnika u Banju Luku, te da je poboljšana sigurnosna situacija. Ipak, napominje, povratak nije završen sve dok se svi ne vrate na svoja prijeratna mjesta življenja, uz pomoć države koja mora pomoći obnovu porušenih stambenih objekata i održiv povratak.
SUSRETI
U Tuzli će se od 1. do 4. septembra održati 11. Međunarodni književni susreti “Cum grano salis”, koji su u proteklih deset godina prerasli u prvoklasni regionalni kulturni događaj. Ove godine su se u užoj konkurenciji za prestižnu nagradu “Meša Selimović” za najbolji roman našla djela “Adio kauboju” Olje Savičević-Ivančević (Hrvatska), “Treće poluvrijeme” Emira Imamovića (BiH), “Ljudi koji su sadili drveće” Josipa Mlakića (BiH), “Zavičaj, zaborav” Ludwiga Bauera (Hrvatska) i “Hotel Zagorje” Ivane Simić-Bodrožić (Hrvatska).
Žiri, koji čine Ferida Duraković kao predsjednica te Miljenko Jergović, Andrej Nikolaidis, Vladimir Arsenić i Enver Kazaz, izabrao je pet od 16 romana, koliko su im uputili selektori književnih susreta. Književni susreti “Cum grano salis” su međunarodnog karaktera, a cilj im je promocija pisane riječ i nagrada za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Proglašenje pobjednika zakazano je za 3. septembra.
DAVUTOGLU
Svaka posjeta turskog ministra Ahmeta Davutoglua regiji izazove iznimnu pažnju, pa ni posljednji višednevni boravak šefa turske diplomacije u Bosni i Hercegovini nije iznimka. Davutoglu je tokom posjeta postao počasni doktor tuzlanskog sveučilišta, održao predavanje na Američkom sveučilištu u BiH u Sarajevu. Nakon toga, sastao se sa članovima državnog Predsjedništva Bakirom Izetbegovićem, Željkom Komšićem i Nebojšom Radmanovićem, visokim predstavnikom Valentinom Inzkom, kao i sa čelnicima glavnih bošnjačkih stranaka, kako bi razgovarao o aktuelnim političkim pitanjima neformiranja državne vlasti.
Mišljenja analitičara povodom Davutogluovog posjeta podijeljena su: dok jedni tvrde kako od ovog posjeta Bosna i Hercegovina može očekivati samo najbolje, drugi sumnjičavo prebrojavaju dolaske turskih delegacija i pitaju se kakva je stvarna uloga Turske na Balkanu. Tokom svog boravka, Davutoglu je naglasio jaku potrebu svoje zemlje da pomogne cijelom Balkanu u napretku ka ekonomskom ujedinjenju.
ČOVIĆ
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, iako je čest pacijent pravosudnih organa Bosne i Hercegovine, do sada se uvijek uspijevao provući bez pravosnažne osuđujuće presude. Kantonalni sud u Sarajevu je ove sedmice potvrdio optužnicu protiv Čovića, kojega se ovoga puta tereti za zloupotrebu položaja jer je, prema optužnici, kao nekadašnji ministar finansija Federacije BiH prekoračio službena ovlaštenja, te preduzeću Lijanovići omogućio pribavljanje koristi od oko dva miliona maraka (oko milion eura), na štetu budžeta Federacije BiH i indirektno budžeta BiH. Tada je Čović – a riječ je o junu 2000. –donio i potpisao akt kojim je neovlašteno obavezao Carinsku upravu FBiH da se na mašinski iskošteno meso peradi ne plaća posebna taksa. Namjera Čovića bila je pribavljanje koristi preduzeću Lijanović d.o.o. iz Širokog Brijega.
U optužnici se navodi i da, iako je na to bio upozoravan od nadležnih iz Carinske uprave FBiH te Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Čović svoj akt nije stavio van snage. Tako se posebna taksa prilikom carinjenja robe preduzeća Lijanovići d.o.o. i Mesne industrije Lijanovići d.o.o. nije obračunavala skoro dvije godine. Isti postupak je prvobitno vođen na Sudu BiH, po nalogu državnog tužilaštva, koji je Čovića prvostepenom presudom proglasio krivim i osudio na petogodišnju robiju. U drugostepenom postupku, Sud BiH se proglasio nenadležnim, pa je slučaj ustupljen kantonalnom tužilaštvu.
PERIŠIĆ
Haški tribunal izreći će 6. septembra presudu bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću, saopćeno je iz Tribunala. General Perišić je u 13 tačaka optužen za pomaganje i podržavanje ubistava, nehumanih djela, napada na nesrpske civile, progona i istrebljenja u Sarajevu, Zagrebu i Srebrenici 1993-1995. Ove zločine, po optužnici, neposredno su počinile Vojska Republike Srpske i Srpska vojska Krajine. U završnoj riječi, Tužilaštvo je krajem marta zatražilo da generalu Perišiću bude izrečena kazna doživotnog zatvora zato što je pomagao i podržavao počinioce najtežih zločina, uključujući i komandanta VRS-a Ratka Mladića. Odbrana je, nasuprot tome, zatražila da Tribunal oslobodi Perišića krivice.
SAMIT
Predsjednik Srbije Boris Tadić bit će domaćin devetog samita šefova država jugoistočne Europe pod nazivom “Savremena umjetnost i pomirenje u jugoistočnoj Evropi”, koji će se održati 2. septembra u arheološkom nalazištu Viminacium kod Kostolca. Na samitu će, pored predsjednika Srbije, učestvovati predsjednici Albanije Bamir Topi, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović, predsjednici Bugarske Georgi Prvanov, Hrvatske Ivo Josipović, Makedonije Đorđe Ivanov i Crne Gore Filip Vujanović.
U radu samita učestvovat će i generalna direktorica UNESCO-a Irina Bokova, europska komesarka za obrazovanje, kulturu, multijezičnost i mlade Androula Vasiliou i generalna direktorica za obrazovanje, kulturu i baštinu, mlade i sport Vijeća Europe Gabriela Bataini-Dragoni. Grčka i Moldavija će na samitu biti predstavljene na nivou ministra kulture i zamjenika ministra kulture. Nakon plenarnog zasjedanja, predviđeno je da učesnici samita obiđu arheološko nalazište Viminacium, nekadašnji rimski logor i grad, koji je još 1949. godine stavljen pod zaštitu države kao spomenik kulture i arheološko nalazište.