Ko je skrivao ratne zločince?
Beograd je posjetio neomiljeni gost – Serž Bramerc, glavni tužilac Haškoga suda. Formalno, on je u Beogradu dočekan srdačno. Nije to službeno ni moglo drugačije, pogotovo zato što je Bramerc od Beograda u svome mandatu ishodio izručenje haških optuženika Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Gorana Hadžića.
Saradnja, ali ne puna
Srpski predsjednik Boris Tadić, kao i druge srpske institucije i njihovi nosioci nadležni za hapšenje i izručenje optuženih za ratne zločine, potrudili su se da prije Bramercova dolaska zapravo kažu kako on dolazi “na gotovo” i da mu je istinski politički zadatak kazati kako je “Srbija napravila sve potrebno u saradnji s Haškim tribunalom”. Dakle, Bramercu nije preostalo ništa drugo nego da u svome izvještaju napiše da “Srbija ostvaruje punu saradnju”. To je dio teksta koji mora osvanuti na srpskoj ulaznici za evropsku kandidaturu. I Srbija će, što se Bramerca tiče, steći kandidaturu.
Srbija je pomenutim izručenjima riješila tzv. haški uslov na putu ka EU-u, no nikako nije napravila sve, pa je Bramerc je srpskim organima vlasti dao naredni domaći zadatak. On, logično, glasi: odgovorite na pitanje ko je do danas držao i skrivao ratne zločince Karadžića, Mladića i Hadžića.
Srpske vlasti se glede ovoga pitanja čine prilično nevješte. Tako se Tadić u razgovoru s Bramercom požalio da je predsjednik sedam godina i da nije imao “izvršnu vlast da hapsi bjegunce”. Ministar policije Ivica Dačić uoči Bramercove posjete pokušao je pak da abolira svoje partijske drugove.
Odgovor se čeka
– Nemam ništa protiv da se sazna ko je pomagao Mladiću i drugim sada već bivšim haškim beguncima, ali podsećam da je tri godine posle demokratskih promena u Srbiji Mladić živeo u ovoj zemlji i ne želim da ispadne da su ga krili Miloševićevi ljudi – izjavio je Dačić mrtav hladan.
No, moraće se odgovoriti na Bramercovo pitanje, čak i sutra, kad bude poznat datum pregovora o članstvu u EU-u. Jer, dosadašnja praksa je neumoljiva – sve što je Hag tražio, morao se dati odgovor. Nema nikakvoga razloga da u budućnosti bude drugačije. A ko je držao i od zakona i hapšenja štitio osumnjičenike za ratne zločine Karadžića, Mladića i Hadžića, nije teško pretpostaviti. Uopšteno – onaj ko je posjedovao moć. Dakle, ako hoće, i pogotovo kad budu na to pritisnuti, saopštiće državni organi Srbije sve pojedinosti, ne samo glede onih koji su osumnjičeni za ratne zločine, nego i za one koji su ih čuvali i branili.