Balkan prolaz

UPOZORENJE

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović optužio je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da je odgovoran za “jednu od najdubljih kriza u BiH od Dejtona do danas” i zaprijetio da će “sto posto patriote” braniti cjelovitost BiH u svakom trenutku. Ne objašnjavajući detaljnije na koje se tačno patriotske snage poziva, Izetbegović je upozorio da “nikada Srebrenica, Bratunac, Kozarac, Brčko, Višegrad, Foča, Trebinje i sva ostala mjesta stradanja Bošnjaka neće biti van teritorije BiH” i da “nijedan narod, pa ni Srbi, nema pravo odlučivati o vlastitoj sudbini ignorišući prava drugih naroda”. “Bošnjaci, kao i Srbi i Hrvati, imaju pravo na svaku stopu Bosne i Hercegovine, a naročito u onim mjestima i dijelovima gdje su bili žrtve progona, nasilja i genocida. To pravo daje im njihova historijska ukorijenjenost i garantuje Ustav BiH, a ne volja i hirovi prolaznih političkih lidera. Vaša retorika nije štetna samo za Bošnjake. Umjesto da pomognete proces povratka prognanih Hrvata u RS, Vi ih svojim dnevnopolitički motivisanim dvosmislenim paternalizmom gurate u nepotrebnu i neostvarivu avanturu stvaranja trećeg entiteta”, napisao je Izetbegović.

Povod za oštru Izetbegovićevu reakciju bio je intervju koji je predsjednik RS-a dao Radiju Slobodna Europa, u kojem je izjavio da “svijet i dalje misli da nastavi s eksperimentom zvanim BiH, bez obzira na to koliko se on puta pokazao neuspješnim i uprkos tome što su hemijski elementi u BiH nespojivi”. Neposredno po objavljivanju tog Dodikovog intervjua, mediji u RS-u pojačali su frekvenciju objavljivanja pamfleta u kojima se BiH karakterizira kao “zamorče na putu bez povratka”. “Treba biti još malo strpljiv u iščekivanju da se BiH u nekom budućem periodu raspadne”, sugerira jedan od pamfleta.

LOGORAŠI

Sud u Mostaru ocijenio je da jedan dan proveden u koncentracionom logoru, sa svim torturama i poniženjima koja su logoraši tamo doživjeli, košta 49 konvertibilnih maraka (oko 25 eura). Javni servis BiH objavio je da je Općinski sud u Mostaru dosudio Stočaninu Semiru Brzini, koji je proveo devet mjeseci tokom ratne 1993. u logorima Gabela i Heliodrom, naknadu štete od nešto malo više od 6.000 eura. A nakon toga mu je odredio plaćanje takse od 1.000 eura. “Ovi što donose ove presude – neka zamisle svoje dijete u 19. godini da 245 dana provede u logoru, pa neka onda donesu presudu”, izjavio je Brzina.

Za razliku od mostarskog, Osnovni sud u Trebinju donio je prvu presudu u korist logoraša iz Republike Srpske, u slučaju Olge Draško, kojoj je Federacija BiH isplatiti preko 50.000 eura za torture pretrpljene tokom četiri mjeseca zatočeništva sredinom 1992. u logoru Dretelj kod Čapljine. Prema važećem Krivičnom zakonu BiH, osuđenici u redovnim zatvorima zatvorsku kaznu do godine dana mogu zamijeniti novčanom, gdje se jedan dan zatvora računa kao 50 eura. Udruženje logoraša Mostar saopćilo je da Savez logoraša BiH ima više od 100.000 članova, te da se rijetko susreću sa presudama koje bi samo djelimično ublažile patnju i nepravdu koju su preživjeli. Predlažu da Savez logoraša BiH pripremi unificirane tužbe usklađene sa domaćim i međunarodnim krivičnim i humanitarnim pravom, kako bi spasio svoje članove dodatnih maltretiranja.

HUTOVO

Kako informacije trenutno dostupne javnosti pokazuju, veliki požar koji je tokom vikenda uništio park prirode Hutovo blato, najvjerovatnije je podmetnut. U nezapamćenom požaru, koji je progutao 80 posto površine najvećeg ptičjeg rezervata u ovom dijelu Europe, pričinjena je ogromna šteta biljnom i životinjskom svijetu. Direktor Parka Nikola Zovko rekao je da je jedan dio ptica pobjegao pred požarom, ali da je velik broj njih stradao. “Isto je sa sisarima i gmizavcima. Potpuno je stradao i biljni pokrivač, tako da je narušen i cjelokupan lanac ishrane. Štete su ogromne, ali bez stručnjaka ne mogu govoriti o brojkama. Ovdje je sve uništeno”, rekao je Zovko, naglašavajući da se nitko od nadležnih institucija nije pojavio da vidi šta se dešava i kolike su štete. Objašnjavajući zbog čega sumnja u podmetanje požara, Zovko je rekao da se krajem kreće velik broj krivolovaca i da čuvari Parka prirode dvije godine nisu primili plate, što ga je praktično ostavilo bez ikakvog nadzora. “Hercegovačko-neretvanski kanton koji je osnivač Parka uskratio je plate čuvarima, i ja sam nisam dobio platu osam mjeseci”, zaključio je direktor.

Park prirode Hutovo blato važio je za najveći rezervat ptica u ovom dijelu Europe i jedinstveno močvarno područje sa više od 600 biljnih i životinjskih vrsta.

GRANICA 1

Sva tri granična prelaza na makedonsko-grčkoj granici – Bogorodica, Medžitlija i Stari Dojran – zatvoreni su za sva putnička i motorna vozila, tako da je prelazak granice moguć samo pješice, objavile su agencije. Blokada grčkih carinika, koji štrajkuju protiv rigoroznih mjera štednje vlade Jorgosa Papandreua, trajat će do kraja sedmice, dok će pravo ulaska i izlaska iz zemlje imati samo pješaci.

Grčki carinici stupili su u štrajk 14. oktobra, sa najavom da će granicu držati blokiranu deset dana, ali su zbog odluke Ustavnog suda, koji je presudio da je štrajk nezakonit, istog dana otpočeli sa propuštanjem vozila. Nekoliko dana ranije, Makedonija je zatražila od EU-a da proglasi bankrot Grčke zato što je granica između te dvije zemlje ponovo zatvorena za saobraćaj zbog štrajka grčkih carinika. Zamjenik makedonskog premijera i ministar finansija u makedonskoj vladi Zoran Stavreski rekao je novinarima da Makedonija trpi veliku štetu zbog zatvaranja granica koju joj nitko neće nadoknaditi, kao i da bi proglašenje bankrota Grčke stabilizovalo tržište i zaustavilo neizvjesnost u regionu.

Makedonsko-grčka granica tokom ove godine bila je blokirana ukupno 80 dana, zbog čega je makedonska ekonomija izgubila oko 15 miliona eura, prenosi AFP. Makedonija je 2005. dobila status kandidata za ulazak u EU, ali je pregovore za pristupanje Uniji blokirala Grčka, koja ne dozvoljava naziv Republika Makedonija. Grci smatraju da ime Makedonija sadrži teritorijalne pretenzije, pošto se tako zove sjeverna grčka pokrajina.

GRANICA 2

Konvoji KFOR-a, koji su u utorak namjeravali izvršiti snabdijevanje svojih vojnika na graničnim prelazima Jarinje i Brnjak između Kosova i Srbije, nisu se uspjeli probiti zbog otpora demonstranata na barikadama. “Razočaran sam ovim ishodom. Sjever nije pristao na zahtjev za uklanjanje blokada na putevima; međutim, nadam se da će predstojeći sastanak na severu dovesti do pozitivnog rezultata. KFOR je spreman i odlučan da preduzme akciju u ime slobode kretanja ukoliko opštinski sastanak u sredu ne donese zadovoljavajuće rezultate. Usredsređeni smo na omogućavanje normalnog života civilima”, kazao je general major Erhard Drews, komandant KFOR-a.

Predstavnici Srba na sjeveru, koji su organizirali balvan-barikade, zatražili su više vremena od KFOR-a kako bi donijeli odluku o kretanju KFOR-a po općinama na sjeveru. Krstimir Pantić, jedan od predstavnika Srba iz Sjeverne Mitrovice, izjavio je da će tzv. Skupština opština na sjeveru u srijedu odlučiti o prijedlogu da se vojnicima KFOR-a omogući periodično kretanje na sjeveru, kako bi se vojnicima dostavile osnovne životne namirnice. “Ali to nikako ne znači da oni imaju potpunu slobodu kretanja i da se mogu šetati severom pokrajine. Jer za sada slobodu kretanja nemaju ni Srbi”, rekao je Pantić.