Intrigator

Katran & perje

Pravaši okrupnjavaju glasačko tijelo

Sezona tova

Napravili smo široki program okrupnjavanja domoljubnog tijela, ustanovio je u emisiji HTV-a “Nedjeljom u dva” predsjednik Hrvatske stranke prava Daniel Srb.

Nakon ove konstatacije došlo je do sukoba humanističkih znanstvenika i profesora Agronomskog fakulteta. Naučnici zdvajaju: je li predizborna kampanja ljudska aktivnost ili se opasno približava poljoprivredno – stočarskim gabaritima? Međutim u jednom se slažu: Srb je zakasnio. Sezona tova započela je još prije dva mjeseca, u čemu se Hrvatska demokratska zajednica opet pokazala avangardom.

Prihrana je započela pozdravima zatočenim generalima i poklicima neeeeeće-nama-Beograd-viiiiiše-nikad-zapovijedati. Ovih dana, kvalitetnu silažu je proizvela i stranka HDSSB, činjenicom da se na vrhu njene izborne liste nalazi utamničeni Branimir Glavaš.

Iako je HSP iz rukava izvukao obećanje kvalitetnog premiksa u vidu učestalih nastupa Marka Perkovića Thompsona, taj potez se čini pomalo isforsiranim, pa glasačko tijelo HDZ-a ostaje na vrhu ljestvice poželjne uhranjenosti.

Zbog obilja hrane koja je tijekom predizborne kampanje emitirana ionako već ugojenom domoljubnom tijelu, nutricionisti izražavaju zabrinutost da bi pražnjenje digestivnih traktova na biralištima moglo biti preobilno. S obzirom da je svinjokolja ove godine pomaknuta tjedan dana kasnije – na 4. prosinac – postoji bojazan da pretilo domoljubno tijelo, uslijed prekomjernog povećanja težine, neće biti u stanju dogegati se na poprište vlastitog pogubljenja.

Proizvođači kvalitetne hrane zasad ne mare za ovakva upozorenja stručnjaka. Obećavaju nove goleme količine napoja za dodatno okrupnjavanje domoljubnog tijela.

Petar Glodić

Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac za “Novosti”

Pankretić potrošio novac u svojoj izbornoj jedinici

Na sjednici Vlade u utorak došlo je do sukoba između dvojice vicepremijera, Slobodana Uzelca i Božidara Pankretića, oko nestalih 7,5 miliona kuna koje je Pankretićevo ministarstvo trebalo osigurati za srpske općine i pravoslavne crkve

Sjednicu Vlade od 25. oktobra obilježio je sukob između dvojice vicepremijera, Slobodana Uzelca i Božidara Pankretića, koji je i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Osim što je Pankretiću prigovorio da se prijedlog izmjena zakona o vodama kojim se omogućava eksploatacija pijeska i šljunka po rijekama čeka skoro dvije godine, Uzelac ga je pitao i gdje je 7,5 miliona kuna iz Ministarstva regionalnog razvoja namijenjenih za pomoć pojedinim općinama na području od posebne državne skrbi i obnovi pravoslavnih crkava.

I dok je čekanje na izmjene zakona obrazložio potrebom da se po rijekama skupe nanosi pijeska, Pankretić je pitanje o parama za srpske općine i pravoslavne crkve ocijenio nekorektnim, hitno sazivajući konferenciju za medije na kojoj se potužio na kolegu.

– Ovaj čin kolege koji me napao bez ikakvih argumenta smatram nekorektnim, jer mi u regionalnom razvoju maksimalno vodimo računa o svim općinama, a posebno općinama od posebne državne skrbi – rekao je Pankretić, kojeg čudi što Uzelac o tome nije raspravljao na sjednici zatvorenoj za javnost, već na otvorenoj, čime, kako je rekao, traži pozornicu za prebacivanje u drugi tabor.

– Ako se njegovi zahtjevi temelje na nekom dogovoru Pupovca i Sanadera, ja to ne mogu i neću ispunjavati – ustvrdio je čak Pankretić.

Kako za “Novosti” ističe Uzelac, sredstva za pomoć za nekoliko desetina općina i 25 pravoslavnih crkava su odavno predviđena, kako Koalicijskim sporazumom potpisanim 2007. godine, tako i programom Vlade RH, što nadilazi bilo kakve dogovore Pupovca i Sanadera.

– Što se crkava tiče, radi se o minimalnim sredstvima za svaki od tih objekata, neophodnim da ih se zaštiti od daljnjeg propadanja. A svaka od tih nekoliko desetina općina treba dobiti neka sredstva kako bi se olakšali teški uvjeti u njima. Svi ugovori su davno pripremljeni za potpis, a kako je novac potrošen oni nikada neće biti potpisani – kaže Uzelac, koji tvrdi da sam Pankretić posljednjih mjeseci bježi od svakoga tko ga pita o tim sredstvima, koja za proračun tog ministarstva nisu velika, ali znače život na području općina od posebne skrbi.

Dodaje da je Pankretića i premijerka Jadranka Kosor pozvala da objasni gdje su sredstva, a Uzelac smatra da zna gdje su nestala.

– Odgovor možete dobiti uvidom u pregled ministrovih putovanja zadnjih par mjeseci, koji je objavljen na portalu Ministarstva. Gotovo isključivo radi se o njegovom rodnom kraju i o VII. izbornoj jedinici, dakle onoj u kojoj je ministar nositelj liste HSS-a na predstojećim izborima. Ako je i pred izbore, previše je, zar ne – zaključuje Uzelac i naglašava da neće odustati od sredstava.

Nenad Jovanović

Nakon obmane sa školarinama, Damir Boras sukobio se sa studentima

Bjež’te, puk’o dekan

Pokušavajući odigrati na kartu dvostruke lojalnosti, dekan je ispao žrtvom vlastitog karijerizma. I još ponekih slabosti, kako napominje plenum, tražeći njegovu ostavku: Damir Boras zataškava višemilijunske malverzacije u kojima je i sam sudjelovao

Filozofski fakultet u Zagrebu bio je u utorak poprištem opće pucnjave nastale uslijed studentske blokade administrativnih prostora institucije od ponedjeljka. Prvo je puk’o dekan Damir Boras, dakle, na živce. Vinovnika najnovije studentske akcije zasmetalo je što ga jedna studentica snima kamerom dok razgovara s njezinim kolegama, pa je upozorio istu da to ne čini. Budući da ga nije poslušala, zgrabio je aparat i stao joj ga čupati iz ruke. A uto je, kratko nakon dekana, pukla i kopča što je kameru spajala s vezicom oko djevojčina zglavka.

Studentica je završila na Hitnoj pomoći, a plenum Filozofskog će iste večeri odlučiti da zatraži izbacivanje Borasa s fakulteta. On sam je u međuvremenu ustvrdio kako je sve to prenapuhano i kako je samo vršio svoju dužnost u okviru dekanskih ovlasti. Eto, premda fizička represija tamo baš i ne spada.

Treće pucanje dogodilo se, na sreću, samo u navodnom pozivu izvjesnog provokatora: priča se da je netko od mnogobrojnih prisutnih reportera nakon incidenta telefonirao policiji i posvjedočio o pucnjavi. Ali ne onoj o kojoj smo dovde pisali, već o pravoj oružanoj. Začas su se na ulazu u zgradu nacrtali uniformirani MUP-ovci, e da bi se jedinim oružjem pokazalo tek ono za njihovim pasovima.

Kasnije policija neće spominjati da je pozvana zbog smrtonosne prijetnje, niti će odavati o čijem se konkretno pozivu radilo. A tobože nije riječ o Damiru Borasu, iako je on uoči toga najavio da će zatražiti policijsku pomoć. Zanimalo bi nas, međutim, kako se policija pojavila na Filozofskom, ako zakonski garantirana autonomija sveučilišta vrlo jasno podrazumijeva da do te vrste intervencije može doći samo uz suglasnost dekana ili rektora.

I ne samo da zanima nas, nego se za to izrazito zainteresirao i načisto frapirani rektor Aleksa Bjeliš. Prema onome što smo doznali, kasniji susret Bjeliša i Borasa protekao je uvelike u znaku skandaloznog dolaska policije na fakultet. Za nj je odgovoran Boras, mada je samo on bio nasilan. Pištolji su se tako ipak ukazali na sceni, pa se na dekanovu agresivnost veoma neugodno vezuje slutnja njihove moguće upotrebe u nekom završnom činu priče.

Za to vrijeme, ministar Radovan Fuchs likuje zbog interne frke na glavnoj mu suprotstavljenoj adresi. Ali, neće to moći zadugo, jer se blokada nastavlja bar do iduće sjednice Vijeća FF-a, na dan izlaska ovog izdanja “Novosti”, a suštinski je pokrenuta upravo zbog državne politike komercijalizacije obrazovanja i prebacivanja troškova studija na studente. Boras, pak, slijedom ranijih odluka vijeća morao je stati uz potonje, no radije ih je obmanuo. Prvo je rekao da studenti druge i treće godine ne moraju platiti školarine barem do polovine prosinca – ne bi li buduća vlada savjesnije preuzela svoje obaveze – a zatim je izdavanje potvrda za njihove socijalne beneficije uvjetovao izvršavanjem uplate. Od studenata, smatra on, ipak je lakše uzeti lovu.

Prevario se, i prvi će na njima razbiti zube. Pokušavajući odigrati na kartu dvostruke lojalnosti, ispao je ustvari žrtvom vlastitog karijerizma. I još ponekih slabosti, kako napominje plenum, tražeći njegovu ostavku: Damir Boras uz državni blagoslov zataškava višemilijunske financijske malverzacije u kojima je i sam sudjelovao, a o kojima su zimus također studenti prvi upozorili javnost.

Igor Lasić

Novinarki koja je širila paniku zbog naslovnice “Novosti”, promakao protužidovski komentar

Puls antisemitizma

Emisiju HTV-a “Puls Hrvatske”, voditelja Branimira Bilića, odavno je jasno, gledaju i slušaju svakakvi pacijenti. Zaslužan je za to, prije svega sam voditelj, dijelom i gosti koje izabire, a u ovotjednoj emisiji proslavila se novinarka Ruža Ištuk koja je poput sveznajuće Bilićeve kućne pomoćnice-apotekarke, hipnotizirana magičnim svjetlom laptopa i bez iole kritičkog stava u nedostatku opće kulture, prenijela slaboumno antisemitsko pitanje anonimnog gledatelja koji je, pak – u nedostatku bilo kakvog drugog životnog smisla – zapitao goste u studiju: “Je li Hitler udario na Židove zato što su Židovi ili je udario na Židove zato što su bili bankari?”

Muk gostiju koji su se okupili na temu “Svjetski prosvjedi protiv banaka i korporacija” prekinuo je voditelj Bilić, koji je sugerirao gledatelju da bi on morao znati zašto je Hitler udario, čime je prekinuo neugodnu situaciju. Uostalom, kakve veze ima Hitler s prosvjednima protiv banaka i korporacija? U burnoj raspravi koja se podigla nakon što je antisemitizam pripušten na nacionalnu dalekovidnicu, Bilić se opravdao kazavši da u njegovoj emisiji cenzure nema, pogotovo ne cenzure mržnje, te da novinarka Ištuk ne bi ni mrava zgazila.

Naravno da ne bi, ali mi u “Novostima” sjećamo se njenog priloga u “Dnevniku”, nakon kojega su u ovu redakciju stizale prijetnje bombama. Bila je riječ o našoj naslovnici povodom sudara dvaju hrvatskih MIG-ova, koju nitko nije sporio sve dok je Ivan Zvonimir Čičak nije predstavio kao srpsku provokaciju. Ruža Ištuk započela je svoj prilog o tome riječima: “Naslovnica koja je šokirala Hrvatsku” i time gledateljima servirala Čičkovu zlonamjernu interpretaciju.

Dragan Grozdanić

Kratko & jasno

Anna Maria Gruenfelder, teologinja

Kulušić bogohuli

Neki dan je HDZ predizborni program predstavio u crkvi sv. Ante Padovanskog u Šibeniku iako članovi te stranke tvrde da je skup održan u dvorani u sklopu franjevačkog samostana koja se iznajmljuje za komercijalne svrhe. Nije li crkvena zajednica opet u nedozvoljenoj poziciji jer ubire najam unatoč dekretima koji joj brane da svoje prostore koristi za političke skupove?

– Crkvi, redovničkim zajednicama, a poglavito franjevcima kojima je bratstvo i sestrinstvo sa svim ljudima dobre volje maksima njihova postojanja nije primjereno baviti se komercijalnim poslovima. Ako, dakle, Crkva već trguje onda neka svim političkim strankama dade ista prava – što zacijelo ne želi. U tom grmu leži zec: katolička crkva ima predodžbu o tome tko treba pobijediti. Po mom saznanju u naredno će vrijeme biskupi objaviti svoju okružnicu o izborima s naputcima vjernicima na što trebaju obratiti pozornost kad se opredijele za svoju stranku.

Je li  ovom slučaju Crkva u sukobu interesa?

– Vjerujem da ona ne brine o sukobu interesa kad se radi o naputcima vjernicima za izbor “prave” stranke. Pogrešno je ponašanje onih koji komercijaliziraju svoju crkvenu imovinu za jednostrano zauzimanje stava što je nasilje nad savjesti vjernika i njihovoj slobodi opredjeljenja.

Kako komentirate izjavu saborskog zastupnika HDZ-a Ante Kulušića koji je kazao da je ta crkva izabrana zato što članovi stranke vjeruju u Isusa, zbog čega će dobiti izbore?

– Tvrditi da je Bog s onima koji imaju pravu stranačku pripadnost pravo je bogohuljenje. Ovakav način razmišljanja dokaz je da je dotični političar, svećenik, vjernik, svejedno tko, mentalno ostao na razini povijesnih vjerskih ratnika koji su bili uvjereni da Bog podari pobjedu onoj strani koja ima “pravu” vjeru.

Dragan Grozdanić