Kult ličnosti
TOMAS TRANSTRÖMER (80), pjesnik iz Švedske, osvojio je ovogodišnju Nobelovu nagradu za književnost. Po profesiji psiholog, Tranströmer je cijeli život radio s hendikepiranima, zatvorenicima i ovisnicima, paralelno stvarajući svijet poezije u kojem je istraživao odnos čovjekove intime i svijeta koji ga okružuje.
Kako piše u službenom obrazloženju, Tranströmer je nagrađen “zbog svježeg pristupa realnosti, zgusnutih i prozračnih poetskih slika, preciznosti izraza, kao i oštrine metafora”. Tranströmer je objavio deset zbirki pjesama, među kojima je i “Grief Gondola”, koja je u Švedskoj prodana u 30.000 primjeraka. Na ovim prostorima Tranströmera je prevodio Moma Dimić, a pjesme su mu objavljivane u izdanju Književne općine Vršac. Tranströmer je, među ostalim nagradama, dobitnik i “Zlatnog vijenca” Struških večeri poezije 2003.
PREMIL PETROVIĆ, dirigent iz Ljubljane, osniva simfonijski orkestar pod nazivom “Orkestar bez granica”, koji će sačinjavati muzičari od Slovenije do Makedonije. “Ove prostore jedinstvenim čini nevjerojatna raznovrsnost – od Njemačke do Bliskog istoka, i miješanje svih tih karaktera i temperamenata je zaista fascinantno i inspirativno”, objašnjava Petrović.
Inspiracija za projekt potekla je od orkestra koji su osnovali Daniel Barenboim i Edward Said, u kojem sviraju zajedno Palestinci i Izraelci. “Muzičari koji su prošli kroz iskustvo zajedničkog rada u tom orkestru izašli su promijenjeni kao umjetnici i kao ljudi. Želim da se to dogodi i nama”, ističe Petrović. Orkestar će izvoditi muzičke kanone evropske kulture. Kompozicija specijalno pisana za ovaj orkestar po narudžbi Zagrebačkog bijenala, bit će izvedena 2013. uz “Posvećenje proljeća” Igora Stravinskog i koreografiju u kojoj će učestvovati dvije stotine djece iz Sarajeva.
BRANKO MILJKOVIĆ, pjesnik, koji je tragično preminuo 1961. u Zagrebu, posthumno će biti predstavljen na pedesetu obljetnicu smrti, u rodnom gradu Nišu, na izložbi pod nazivom “Poezija kao sudbina”. Ostavština umjetnika, poznatog po stihovima “hoće li sloboda umeti da peva, kao što su sužnji pevali o njoj”, brižljivo se čuva u niškom narodnom muzeju.
“Vodimo računa o materijalima i predmetima iz njegovog života i bogatog stvaralaštva, o originalnim rukopisima i rukopisima prijevoda pjesama, nastalih u periodu od 1949. do 1961. godine. Tu su i bogata Brankova biblioteka, dokumenti, odjevni predmeti i dijelovi namještaja iz njegovog stana”, kaže direktor muzeja Slaviša Popović. Izložba posvećena Branku Miljkoviću održava se u niškoj sinagogi.
NEBOJŠA BRADIĆ, redatelj iz Beograda i bivši ministar kulture Srbije, autor je predstave “Prokleta avlija” prema romanu Ive Andrića, koja je ovih dana s uspjehom izvedena u Virovitici. Predstava je nastala u povodu 50. godišnjice dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću, u koprodukciji Teatra kabare iz Tuzle, Narodnog pozorišta iz Užica i virovitičkog kazališta, što predstavlja rijedak primjer regionalne suradnje.
“Prokleta avlija zapravo je svijet u kojem živimo. Taj svijet ne mora biti u kavezu i rešetkama, on može biti i u vrtu punom cvijeća, a da se u njemu čovjek osjeća i dalje neslobodno i ugroženo. Zato se nadam da će Andrićevu priču prepoznati publika u sve tri zemlje u kojima će predstava uskoro biti prikazana”, objasnio je Bradić.
PAT METHENY, jazz gitarist, otvorit će 27. oktobra u Sava centru 27. Beogradski jazz festival. Jazz trubač Duško Gojković na tom festivalu slavi 80. rođendan. Pregršt dobrih i kvalitetnih jazz muzičara – Charles Lloyd, Tigran Hamasyan, Anat Fort, Igor Lumpert, Stefano Bollani Trio i drugi – svirat će u Beogradu.
“Dom omladine od podruma do tavanice bit će pun jazza i, naravno, publike koja ga želi pratiti. Bit će puno sadržaja koji će iznenaditi s drugačijim viđenjem jazza, a to je ono po čemu je BJF uvijek bio prepoznatljiv, kao nešto sasvim novo kad je u pitanju tretman jazza kod nas”, rekao je glavni urednik programa Dragan Ambrozić. Cijene ulaznica za koncert u Sava centru su od 1.200 do 2.000 dinara, a komplet karata za glavni program stoji 4.200 dinara.
BEATE NIEMANN, kći šefa beogradskog Gestapoa u vrijeme Drugog svjetskog rata Bruna Sattlera, snimila je dokumentarni film o zločinima svoga oca u okupiranom Beogradu. Film koji nosi naslov “Dobar otac – optužnica kćerke”, rezultat je njezine 20-godišnje potrage za istinom o ulozi oca u ratu. Potragu je započela s mišlju da rehabilitira svog oca kao “nevinu žrtvu komunističkog nepravednog suda DDR-a”, a onda je, pretražujući arhive, ostala šokirana činjenicama o jezivim zločinima koje je njezin otac počinio u SSSR-u, Jugoslaviji i drugim okupiranim zemljama. U filmu vidimo detalje zloglasnog logora Sajmište u Beogradu i izjave preživjelih. Izostanak komentara film čini posebno autentičnim. Beogradska premijera zakazana je za 20. oktobar u Kulturnom centru Rex.
GARY SHTEYNGART, američki pisac, napisao je roman “Supertužna istinita ljubavna priča”, u kojem opisuje neveselu sliku bliske budućnosti Amerike, imperije u ruševinama, s polupismenim stanovnicima. Shteyngart predstavlja Ameriku kao zemlju u dugovima, koju financijski kontrolira Kina, dok u isto vrijeme SAD ratuje s Venezuelom. Amerikanci opsesivno kontroliraju zdravlje, a šoping je najbolja i jedina zabava za sve one koji imaju novac. Shteyngartov drugi roman “Absurdistan” časopis “Time” proglasio je knjigom 2006. godine. Shteyngarta često ističu kao jednoga od najboljih mladih američkih romanopisaca.