Kult ličnosti

UMBERTO ECO, talijanski pisac, autor je nove knjige pod nazivom “Praško groblje”. Roman se bavi zakulisnim igrama u Evropi u 19. stoljeću, ali ujedno baca sumorno svjetlo na današnje doba u kojem živimo. U romanu Eco još jednom dokazuje da riječi mijenjaju svijet, ponekad nagore, istražujući genezu “Protokola sionskih mudraca”, falsifikata kreiranog s namjerom da javnost povjeruje u izmišljenu židovsku svjetsku zavjeru.

O problemu manipulacije Eco kaže: “Kao dijete bio sam žrtva talijanskog fašizma, mislio sam da je naša država najbolja na svijetu i vjerovao u izmišljenog neprijatelja – demokraciju. Povijest nije historija vrlina, već pozornica iluzija. Ona se kreće od pokolja do zločina. Lansiranje laži jedno je od sredstava kojim su se države, kao i pojedinci, služili da bi izmijenili tok povijesti, ponekad u najboljoj namjeri, ali najčešće u najgoroj.”

VOJO RADOIČIĆ, slikar, grafičar i ilustrator, ovih dana izlaže u Malom salonu Muzeja moderne umjetnosti u Rijeci. Radoičić je vrlo plodan slikar, užareni kolorist mediteranskih tema, koji već decenijama oduševljava svojim likovnim minijaturama punim vedrine i optimizma. Do sada je imao oko 170 samostalnih i isto toliko skupnih izložbi u Rijeci, Beču, Londonu, Firenci, Oslu, Zagrebu i New Yorku. U Rijeci izlaže pedesetak kolaža na platnu i drvu, nastalih od 1958. do 1970. godine.

Izložbu pod sjetnim naslovom “Passati tempi iliti davno prošlo vrijeme” prati knjižica-katalog tiskana u povodu 50-godišnjice Radoičićeva rada, s njegovim kolažno oslikanim zapisima uspomena, “nalik na živopisne razglednice koje pred čitatelja stižu iz raznih dijelova svijeta u kojima je umjetnik živio, radio i putovao”, kako u katalogu piše Tina Fabijančić.

JELENA LENGOLD, spisateljica iz Beograda, ovogodišnja je dobitnica Evropske nagrade za književnost koju dodjeljuje Evropska unija. Nagrada joj je dodijeljena za knjigu priča “Vašarski mađioničar”, za koju je već dobila pregršt priznanja i nagrada.

Knjiga govori o ljubavi i žudnji, o gradu i erotici, o svakodnevici i strasti. Pisane s velikom književnom snagom, ove priče su autentično svjedočanstvo o intimi i svakodnevici, o čudima ljubavi i o svakodnevnim epifanijama. Priče Jelene Lengold pripadaju književnosti prekoračenja, koja nadilazi sve tabue i govori otvoreno i strasno, o temama rijetkim u literaturi ovih prostora. Beogradska književna kritika smatra da je “Vašarski mađioničar” jedna od najboljih knjiga priča u suvremenoj srpskoj književnosti.

MILAN MLADENOVIĆ (Zagreb, 1958. – Beograd, 1994.), pokojni rock muzičar grupe Ekatarina Velika, uskoro bi mogao dobiti ulicu u Zagrebu. Taj je prijedlog prihvaćen na prošloj sjednici gradskog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova.

– To znači da će jedna ulica, trg ili plato sigurno nositi njegovo ime. U gradu trenutačno postoje deseci ulica koje zbog nereda u gruntovnici nisu u službenom vlasništvu grada, pa nose privremena imena. Jedna od tih ulica sigurno će biti imenovana po slavnom rokeru – kaže Marin Knezović, predsjednik Odbora.

Naziv ulice predložio je anonimni građanin, koji se nada da bi time mogao potaknuti Odbor da cijeli jedan kvart imenuje po preminulim rock umjetnicima.

JETON NEZIRAJ i SAŠA ILIĆ, urednici dvaju knjiga pripovjedaka pod naslovom “Iz Prištine, s ljubavlju” i “Iz Beograda, s ljubavlju”, predstavili su ih u zagrebačkoj knjižari Booksa. Knjige pripovjedaka predstavljaju panoramu novije srpske književnosti i albanske literature s Kosova. Kako je na promociji u Zagrebu rekao Saša Ilić, urednik beogradskog “Betona”: “Nikada neće biti pravo vrijeme za suradnju Srbije i Kosova, ali mi moramo raditi na tome.”

Kosovski novinar i pisac Halil Matoši rekao je na predstavljanju da “danas na Kosovu postoji proza izdajnika i proza patriota. Stara i srednja generacija piše monumentalno, nova proza pokušava pisati individualno. Oni misle da se može psovati i domovinu i narod, ali i premijera”.

JULI ZEH, njemačka spisateljica, ovih je dana boravila u Zagrebu gdje je predstavila najnoviji prijevod svog romana “Corpus deliciti”, mračnog djela na rubu znanstvene fantastike, zbog kojeg su je mediji prozvali suvremenim ženskim Georgeom Orwellom.

– Dosta dugo autori su se fokusirali tek na pisanje uzbudljivih priča ili ocrtavanje psiholoških panorama, a sad nam se politika ponovno vraća u živote. Set pravila koji politika primjenjuje na svakoga glasi: Troškovi su visoki. Ako želiš da se država brine za tebe, onda živi zdravo i budi normalan. To je za mene horor vizija društva – kaže spisateljica.

U izdanju Durieuxa objavljeni su prijevodi njenih knjiga “Mali konverzacijski leksikon za kućne pse”, “Orlovi i anđeli” i putopis po Bosni i Hercegovini “Tišina je šum”. Utjecajni magazin “Spiegel” nominirao je Juli Zeh za jednu od najutjecajnijih žena Njemačke.

AI WEIWEI, kineski umjetnik i aktivist, najutjecajnija je osoba u svijetu umjetnosti prema godišnjem popisu magazina “Art Review”. Ai Weiwei, koji je ove godine u pritvoru proveo 81 dan, svojim je političkim djelovanjem umjetnicima poručio da njihovo stvaralaštvo ne mora biti ograničeno samo muzejskim prostorom i zidovima.

Na drugom su mjestu Hans Ulrich Obrist i Julia Peyton-Jones, duo koji vodi galeriju Serpentine u Londonu, a Glenn D. Lowry, ravnatelj njujorške MoMA-e, smjestio se na trećem mjestu zbog značajnog proširenja muzejske zbirke. Visoko na listi je i Marina Abramović, umjetnica koja je nedavno na daskama upriličila vlastiti sprovod, dok se slovenski filozof Slavoj Žižek, koji je ove godine održao i tribinu s osnivačem WikiLeaksa Julianom Assangeom, nalazi na 65. mjestu.