Pokrajine

Nemar prema okolini prilikom izmeštanja niskonaponske mreže u Dalju

Elektrin kooperant osakatio drveće

Podrezivanje stabala, čije su krošnje smetale električnim kablovima, obavila je HEP-ova kooperantska firma Sanac d.o.o. iz Zagreba. Meštani Dalja negoduju jer je drveće unakaženo

Na području opštine Erdut u toku su radovi na izgradnji niskonaponske mreže i izmeštanju električnih vodova sa krovova kuća na betonske stubove na kojima će biti postavljena i javna rasveta. Reč je o važnom projektu koji opština u saradnji sa HEP-om kao investitorom pokušava da realizuje već nekoliko godina.

Pre dve godine, isti je posao napravljen uz glavnu cestu koja prolazi kroz Bijelo Brdo, a sada se osim u ovom opštinskom naselju, gde je u projektu još pet ulica, niskonaponska mreža izmešta i u dve ulice u Dalju, od kojih se jedna proteže uz državnu cestu D-519, sveukupne dužine oko šest kilometara. Uz zadovoljstvo opštine i građana zbog početka radova pojavili su se i problemi, jer je projektom bilo predviđeno da se betonske bandere postave na metar i po od ceste prema stambenim objektima, što je u nekim situacijama značilo tik uz kuće.

Šta će nam gola stabla?

– To je za naše građane bilo neprihvatljivo, pa smo kontaktirali HEP i Hrvatske ceste, u čijoj je nadležnosti državna cesta, i uspeli naći kompromisno rešenje da stubovi budu postavljeni između pešačkih staza i odvodnih kanala – kaže Dragan Dokić, stručni saradnik za komunalne poslove u Opštini Erdut.

Drugi problem pojavio se prilikom podrezivanja stabala čije će krošnje smetati električnim kablovima. Negodovala je nekolicina meštana Dalja jer je drveće mestimice unakaženo.

– HEP je od nas tražio saglasnost za seču grana i raslinja i mi smo je zbog važnosti tog infrastrukturnog projekta dali, bez obzira na to što nije vreme za podrezivanje drveća. Međutim, postavili smo određene uslove kako bi posledice seče bile minimalne i kako se ne bi ugrozila statika i životni vek stabala, a učinjeno je upravo suprotno. Tražili smo da se radovi izvode u prisustvu predstavnika opštine i mesta, ali nas niko nije zvao ni obavestio. Napravljena je šteta koja se ne može popraviti – objašnjava Dokić, dodajući da je radove izvodila HEP-ova kooperantska firma Sanac d.o.o. iz Zagreba.

– Da nam je pravo, baš i nije. Oni su došli, rekli da im grane smetaju zbog žica i bandera, posekli stabla i ostavili drlog pred vratima. Mi smo na kraju zahtevali da poseku čitavo drvo, jer je bilo skroz ogoljeno… Šta će nam gola stabla? Imali smo breze stare više od 20 godina –  kaže Radmila Vuković iz Dalja.

Njena sumeštanka Verica Nikodin ispred kuće ima orah star preko 30 godina koji je, kaže, rodio “ko šuga”.

– Nisam ga dala odseći pošto on jako vuče vodu. Kuća bi mi bila puna vlage, jer je dosta stara. Da je neko drugo drvo u pitanju i ja bih tražila da se iseče do panja. Ovako sam dala da se odreže samo što se mora. Uglavnom su bili ljubazni ti radnici, što smo zahtevali, to su i napravili. Šta sad, ako se mora, mora se… – prokomentarisala je ova Daljčanka.

Planska sadnja

Krešimir Baličević iz Elektroslavonije Osijek – HEP operator distribucijskog sustava, u telefonskom nam je razgovoru kazao da će sa svojim saradnicima i predstavnicima opštine obići trasu i pronaći rešenje da se stanje popravi. Dodao je da HEP s Opštinom Erdut kao partnerom u projektu ima ugovor o sufinansiranju i da ima sve potrebne saglasnosti, kako od Hrvatskih cesta tako i od opštine.

– Radovi su u toku, rešićemo probleme, ukloniti granje, dovršiti seču i urediti prostor –  kazao je Baličević, dodajući da se radi o javnoj površini koja nije u vlasništvu građana.

Nakon svega, u opštini su počeli razmišljati i o planskom ozelenjavanju.

– Tu sad nema povratka, drveće je osakaćeno i uništeno. Videćemo šta ćemo napraviti i da li će nešto uspeti da se popravi ili makar dovede u red. Razmišljamo i tome da sasečemo sva stabla, pa da krenemo u neku novu, plansku sadnju – zaključuje načelnik Opštine Erdut Jugoslav Vesić.

Drvored uz glavnu opštinsku cestu zaista izgleda kao da je preživeo neko strašno nevreme. Radnici očigledno nisu previše brinuli za statiku i estetiku, ali čini se da je do toga stalo tek nekolicini pojedinaca, dok svi ostali nemaju vremena da razmišljaju o drveću, pogotovo sada kada je berba kukuruza u jeku.

Početkom novembra redovno orezivanje

U međuvremenu su predstavnici HEP-a posetili naselja Dalj i Bijelo Brdo, saznajemo od Dragana Dokića, stručnog saradnika za komunalne poslove. Uz sugestije Radeta Manojlovića, stručnjaka iz oblasti arhitekture krajolika čije su mišljenje zatražili iz Opštine Erdut, postignut je dogovor da se sadašnje stanje zadrži do redovnog orezivanja drveća planiranog za početak novembra i da se tada pokušaju oblikovati unakažene krošnje stabala. Jedna od mogućnosti koja će biti ponuđena građanima jeste rezanje čitave krošnje do stabla, iz kojeg bi krenule nove grane, dok je poslednje rešenje uklanjanje čitavog stabla, uz obavezu opštine da na tom mestu zasadi novo.

Dragana Bošnjak

Elementarna nepogoda na području Sisačko-moslavačke županije

Slaba vajda od proglašene suše

S obzirom na to da je suša trajala duži vremenski period i skoro do samog kraja vegetativnog razdoblja, posljedice su nepopravljive za poljoprivredne kulture u ovoj sezoni

Poljoprivrednike Sisačko-moslavačke županije proteklih pola godine muči suša. Zbog toga je sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel proglasila elementarnu nepogodu za područje općina Popovača, Velika Ludina i Lipovljani, za gradove Kutinu i Novsku, te općine Jasenovac i Martinska Ves.

– Posljedice elementarne nepogode suše, s obzirom na to da je trajala duži vremenski period i skoro do samog kraja vegetativnog razdoblja, nepopravljive su za postojeće poljoprivredne kulture u ovoj sezoni. Pritom njen intenzitet varira s obzirom na različite količine padalina, vrste poljoprivrednih kultura, vrijeme sjetve i primijenjene agrotehničke mjere. Postupak procjene štete od suše nije završen ni u jednoj općini i gradu u kojima je proglašena elementarna nepogoda, a dok taj postupak ne bude dovršen, ne možemo govoriti o konkretnim uništenim količinama ni o novčanom iznosu šteta – kaže Zoran Vasić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo Sisačko-moslavačke županije.

Da je riječ od najvećoj suši u posljednjih deset godina na području Banije doznali smo od Nikole Arbutine, načelnika Općine Dvor. Prema informacijama poljoprivrednika, kaže Arbutina, utjecaj ovogodišnje suše na poljoprivredne usjeve je različit zavisno od poduzetih agrotehničkih mjera za različite kulture. No zašto u tom dijelu Sisačko-moslavačke županije nije proglašena suša kao nepogoda?

– Za proglašenje elementarne nepogode bitna su dva uvjeta. Prvi je da zakonom utvrđena šteta postoji na kulturi, dok je drugi uvjet da je u državnom proračunu za tu namjenu predviđeno dovoljno novca za isplatu štete. Županije i općine nemaju dovoljno sredstava za tu svrhu, pa se to svodi na simbolične isplate novca oštećenijim poljoprivrednicima – objašnjava Arbutina.

Zadnja šteta od suše u Sisačko-moslavačkoj županiji evidentirana je 2007. godine, kada je za cijelu županiju iznosila 99.760.059 kuna.

Mirna Jasić

U Karlovcu promovirana Tesla štedna banka d.d.

Brži razvoj povratničkih sredina

Temeljni kapital sa kojim banka trenutno raspolaže je 35 miliona kuna. Do kraja godine taj bi se kapital trebao povećati na sto miliona kuna

U prostorijama Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije održana je prezentacija poslovnih planova Tesla štedne banke d.d. Što je Tesla banka, koji su njeni strateški ciljevi, poslovni planovi i način rada te kako postati član i dioničar banke bile su glavne teme o kojima je saznanja dobilo pedesetak prisutnih. O tome su govorili Zvonko Agičić, direktor Uprave Tesla banke, Goran Božanović, pomoćnik za programe banke i Branko Jurišić, voditelj ureda SNV-a.

Banka je osnovana sa ciljem da se stvore bolji uslovi za održivi ostanak i opstanak srpskih povratnika, svih ljudi s područja zahvaćenih ratom, ali i svih drugih građana Hrvatske, posebno malih privrednika i poduzetnika, obrtnika, poljoprivrednika i OPG-ovaca (obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava) – svih onih koji imaju poslovnu ideju, ali im manjka sredstava da je realiziraju.

Temeljni kapital sa kojim banka trenutno raspolaže je 35 miliona kuna. Do kraja godine taj bi se kapital trebao povećati na sto miliona kuna, a plan je u narednih četiri-pet godina dostići temeljni kapital od pola milijarde kuna. Interes za dokapitalizaciju su iskazali i inostrani ulagači iz Skandinavije i zapadnog dijela Evrope. Plan je da se oko banke okupi i više hiljada malih dioničara. Jedna dionica košta 270 kuna, a najmanji paket je deset dionica ili 2.700 kuna. Banka i sada obavlja sve bankarske poslove i ima više stotina komitenata, a radi putem interneta jer još nema poslovnica.

Nudi sedam vrsta namjenskih poduzetničkih kredita: Herba (uzgoj ljekovitog bilja), Eko med (pčelarstvo), Farmer (stočarstvo i poljoprivredna proizvodnja), Zelena energija (energija iz bio-mase), Bobičasto voće, Seoski turizam i Poduzetnik (mali i srednji poduzetnici).

Detaljnije informacije svima zainteresiranima mogu dati Goran Božanović, tel. 01/222-6555 i 091/2305-937 i Zdeslav Dino Lugarić, tel. 01/2226-578 i 091/3163-101.

M. Cimeša

70-godišnjica prve oružane akcije u voćinskom kraju

Komemoracija kod spomen-česme

Naoružana partizanska grupa postojala je u ovom dijelu zapadne Slavonije još od juna 1941. godine, ali nije imala okršaje sve do 3. oktobra

Vijeće srpske nacionalne manjine Općine Voćin i antifašisti Slatine organizirali su prvog dana oktobra na lokaciji Alaginac, u šumi između Voćina i Đulovca, obilježavanje 70-godišnjice prve oružane akcije u ovom dijelu Hrvatske. Na komemoraciji kod spomen-česme okupilo se 70-ak mještana Voćina, Đulovca i Suhopolja, zamjenici načelnika ovih triju općina i predstavnici antifašista i srpske manjinske samouprave.

Njima su se obratili Igor Pavković, zamjenik načelnika Općine Voćin, predsjednik slatinskih antifašista Vlado Jurić i zastupnik Mile Horvat u ime SDSS-a. Dok su Pavković i Jurić govorili o događajima iz 1941. godine, Horvat je prisutne informirao o aktivnostima u Saboru i aktualnoj problematici.

Vijence su položile delegacije SDSS-a, manjinskih vijeća Voćina i Đulovca i Općine Voćin, te slatinskih antifašista.

– Naoružana partizanska grupa u ovom dijelu zapadne Slavonije postojala je još od juna, ali nije imala okršaje sve do 3. oktobra, kada su prema njoj krenule ustaške snage u “čišćenje terena”, koje su sa sobom vodile taoce. Partizani su ih dočekali u zasjedi i nakon šestosatne borbe natjerali u bijeg, pri čemu su oslobodili taoce. Partizani nisu imali gubitaka, osim što je jedan talac ranjen, dok su ustaše imali jednog poginulog i više ranjenih – ispričao je Pavković, koji je inače na čelu VSNM-a Virovitičko-podravske županije i Općine Voćin.

Pavković ističe da je područje oko spomenika uređeno prije svega zahvaljujući lovcima koji su postavili klupe za svoja druženja. Spomen-česma nije u funkciji, ali ne zbog oštećenja, već zbog toga što se izvor pomaknuo. N. Jovanović

Osmi saziv slikarske kolonije u Dardi “Đola 2011”

Šezdeset novih umetnina

Slikari su radili dva dana, u duhu velikog srpskog i evropskog umetnika Petra Dobrovića, čije ime ponosno nosi likovna radionica u Dardi

U organizaciji likovne radionice “Petar Dobrović” u Dardi, koja deluje u okviru SKD-a “Prosvjeta” pododbor Darda, održan je osmi saziv slikarske kolonije “Đola 2011”. U prostorijama pododbora u Dardi u dva dana okupilo se 26 akademskih slikara i afirmisanih slikara amatera.

Umetnike su pozdravili dožupan Osječko-baranjske županije Jovan Jelić, predsednik Srpskog kulturnog centra Vukovar, profesor kustos Pero Matić, koji je pratio dvodnevni rad slikarske kolonije, i likovni kritičar Zvonko Penović. Posebno se prisutnima obratio poznati akvarelista, akademski slikar Đorđe Petrović.

Pored Petrovića, učešće u likovnoj koloniji uzeli su i akademski slikari Sreto Balaš, Milenko Buiša, Nevenko Letić, Miloš Popović, Nedeljko Tintor, Tomo Hrgota te afirmisani slikari amateri Nikola Brkanović, Hrvojka Drempetić, Daniel Jakovljević, Darko Jovanović, Stjepan Juriša, Arpad Keresteš, Rada Marković, Ranka Mirković, Miroslav Odavić, Davor Roso, Vladimir Savić, Slobodan Stojković, Ivan Šarčević, Siniša Špiranović, Zoran Tadić, Nives Trauber, Hari Četvei i Velimir Čolović.

Slikarsku koloniji obišli su generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Živorad Simić i arhijerejski namesnik baranjski, protojerej-stavrofor Mihajlo Marijanac.

Umetnici su radili dva dana, u duhu velikog srpskog i evropskog slikara Petra Dobrovića koji je rođen u mađarskom delu Baranje, u Pečuju, a čije ime ponosno nosi likovna radionica u Dardi. Radilo se u različitim tehnikama (olovka, akvarel, pastel, ulje) i na različitim temama (portreti, krajolici, aktovi, ženske figure, verski objekti, mrtva priroda, stare baranjske građevine). Postojeći fond obogaćen je za 60 novih radova.

Domaćini su se trudili da što bolje ugoste umetnike kako bi im boravak u Dardi i učešće u radu likovne kolonije ostali u lepom sećanju. S obzirom na veliki broj radova sa osam održanih saziva, šteta što ne postoji galerijski prostor u kojem bi, izlažući radove, pododbor Darda obogatio kulturni život. M. Marković

Nastup glumačke veteranke Smiljke Kozomarić

Karlovačka Baka Pričalica

Glumica je u posljednjih deset godina u školama i vrtićima Karlovačke županije odigrala više od 300 predstava, pa su je djeca od milja prozvala Baka Pričalica

Poznata karlovačka glumica, režiserka, spikerica i voditeljica, 85-godišnja Smiljka Kozomarić, održala je u karlovačkom Kulturno-informativnom centru “Lukijan Mušicki” priredbu pod nazivom “Pričam ti priču”. Ovakvih predstava, namijenjenih djeci od pet do 12 godina starosti, Smiljka je u posljednjih deset godina odigrala u školama i vrtićima Karlovačke županije više od 300 ili prosječno jednu svakih desetak dana, pa su je djeca od milja prozvala Baka Pričalica.

Za prvi nastup u karlovačkom KIOC-u odabrala je poznatu priču Branka Ćopića “Ježeva kućica”, a petnaestoro djece školskog i predškolskog uzrasta sa svojim roditeljima pažljivo je slušalo glumicu više od sat vremena.

Smiljka Kozomarić u mirovini je od 1. jula 1989. godine, nakon 11 godina rada u karlovačkom profesionalnom kazalištu u Zorin domu i 30 godina rada u zabavnom, dramskom i informativnom programu Radio Zagreba.

U KIOC-u se spremaju tri priredbe. Jedna će biti večer epskih i junačkih pjesama. Promovirat će se i slikovnica koju su napravila djeca povratnika u Krnjak po motivima kordunaških narodnih priča, pjesama, basni, pošalica i dogodovština. Sprema se i drugi nastup Smiljke Kozomarić u ciklusu “Susret sa umjetnikom”, na kojem će govoriti ulomke iz svojih predstava i iz Krležinih “Balada Petrice Kerempuha”.

Inače, prvi nastup u ovom ciklusu imao je glumac zagrebačkog HNK-a Dušan Bućan, koji je porijeklom iz Vrginmosta. M. Cimeša

Gastronomska manifestacija u baranjskom Popovcu

Prvi Sajam zimnice

Posjetioci su na štandovima mogli probati i kupiti najrazličitije proizvode, među njima pekmez od bazginih bobica i pekmez od šljiva s čokoladom

U prošlu subotu, po sunčanom i toplom vremenu, održan je u baranjskom Popovcu prvi Sajam zimnice u organizaciji Udruženja “Baranja” iz Bilja. Sajam je jedna od aktivnosti projekta “Vrijeme je za žene”, koji se financira sredstvima Evropske unije. Na njemu je učestvovalo petnaestak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i udruga, koji se bave proizvodnjom povrća i voća te prerađevina od povrća i voća.

Posjetioci su na štandovima mogli probati i kupiti najrazličitije proizvode, među njima i pekmez od bazginih bobica, pekmez od šljiva s čokoladom, papriku punjenu dimljenim sirom u bundevinom ulju, mljevenu začinsku papriku pakovanu kao suvenir, koju proizvodi Udruženje “Baranja” itd. Svoj doprinos sajmu dale su i udruge koje se bave izradom rukotvorina i suvenira.

Sajam je organizovan s ciljem da se lokalnom stanovništvu predstavi postojeća ponuda povrća i voća proizvođača s područja Osječko-baranjske županije, ali i poslovnim subjektima koji se bave pripremom hrane ili prodajom povrća i voća. Želja je organizatora da sajam preraste u tradicionalno događanje, koje će doprinijeti i turističkom razvoju sjevernog dijela Baranje, koji također ima što ponuditi, no turistima je to zasada manje poznato.

Sajam je završio u rano poslijepodne još jednom baranjskom fišijadom. Na prostoru pored Doma kulture petnaestak vrijednih kuhara, po svojim tajnim recepturama, pripremalo je gurmanski obrok za sve učesnike i izlagače. Nakon degustacije svih uzoraka, tročlani žiri izabrao je najbolji fiš. Načelnik Općine Popovac Zoran Kontak dodijelio je simboličnu nagradu pobjednici fišijade Sandri Stankić iz Belog Manastira, a potom su se svi počastili tim nadaleko poznatim baranjskim specijalitetom. J. Nedić

Druženje najmlađih i najstarijih u Krnjaku

Zajedno za Dan starih osoba

U organizaciji udruženja “Breza” iz Krnjaka u toj kordunaškoj općini i ove je godine obilježen Međunarodni dan starih osoba. Priredba i druženje tim povodom održani su u prepunoj sportskoj dvorani krnjačke osnovne škole.

Na priredbi su učestvovala djeca iz svih razreda osnovne škole, od prvog do osmog, sa raznim tačkama programa, te muzička i folklorna sekcija krnjačkog pododbora SKD-a “Prosvjeta”. Stariji ljudi, bake i djedovi, pričali su kordunaške priče i dogodovštine iz života te zanimljivosti iz prošlosti ovog kraja. Promovirana je slikovnica koju su napravila djeca slikajući na temu i po motivima kordunaških priča, pjesama, basni i pošalica.

Postavljena je i izložba ručnih radova, a stariji su mlađima pokazali umijeće pletenja, vezenja, predenja i pripreme domaćeg kruha – proje, za čijom je degustacijom, kao i lani, iskazan najveći interes sudionika i gostiju.

Najstarija osoba na području općine Krnjak je Kata Bunčić, rođena 1913. godine. U Krnjaku se nadaju da će za dvije godine zajedno proslaviti njen stoti rođendan.

Pomoć organizatorima u realizaciji ovog projekta pružili su Regionalna zaklada za lokalni razvoj ZAMAH i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. M. C.

VSNM Karlovačke županije

Izabrana zamjenica predsjednika

Nastavnica matematike Natalija Popović-Ivančević izabrana je za zamjenicu predsjednika VSNM-a Karlovačke županije. Izabrano je i sedmero predsjednika raznih odbora Vijeća, čime je završen postupak potpunog konstituiranja VSNM-a. Natalija Popović-Ivančević dobila je 14, a njena protukandidatkinja Mara Šupica, diplomirana ekonomistica iz Plaškog, 11 glasova. Za predsjednika Vijeća ranije je izabran Rade Kosanović.

Vijeće je uputilo zahtjev Karlovačkoj županiji za dodjelu 20.000 kuna neophodnih za njegovo funkcioniranje i rad do kraja ove godine, za što je županija odredila 162.500 kuna, dok bi po sadašnjem obimu posla bilo potrebno najmanje 230.000 do 250.000 kuna. Najveći dio sredstava odlazi na plaćanje prostora, režija i troškova sjednica Vijeća i Predsjedništva.

Županijsko Vijeće je 2007. godine dobilo 150.000 kuna, sljedeće godine 210.000 kuna, isto kao i 2009, da bi lani i ove godine dobilo 162.500 kuna, što se pokazalo nedostatnim za njegov normalan rad.

Ljepović predsjednik karlovačkog Vijeća

Predsjednik karlovačkog VSNM-a je Milenko Ljepović, a njegov zamjenik Rade Barbir.

– Nastavit ćemo tamo gdje su stali vijećnici prethodnog saziva i napraviti program aktivnosti za naredne godine – rekao je Ljepović, ističući da će u programu biti i primjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

– To je ono što je zakonski i ustavni uslov za osnivanje i rad vijeća, ali treba razgovarati i o aktualnoj problematici srpske zajednice na ovom području, o problemima zapošljavanja i povratka – dodaje Ljepović. N. J.

M. C.

Stogodnjak (79)

7. 10. – 14. 10. 1911: “Moram na žalost i sramotu našu konstatovati da je društvo nazadovalo, jer redovnih pjevačica, na koje je uprava mogla sigurno i u svakoj prilici računati, nije bilo više od 14 do 16”, rekao je Dušan Vranešević na glavnoj skupštini Srpskog pjevačkog društva u Zagrebu, a zatim podsjetio da je ranije bilo više od 25 stalnih pjevačica i čak 40 pjevača. “Uprava društva je sve učinila da okupi što više i što boljih pjevača i pjevačica; pozivala je putem novina nekoliko puta sve one koji imaju volje, glasa i sluha da stupe u društvo, a naročito trgovačku omladinu. Lično smo se zauzimali kod onih za koje smo znali da bi mogli biti vrsni pjevači. Štaviše, uprava je zadužila gđu. Maru Vasilesko-Vranešević i gđicu Jelenu pl. Petričić koje su od kuće do kuće išle i molile gospođe i gospođice da stupe u društvo. Pa ipak, kraj svega naš kor nije imao nikad više od 36 članica i članova što smatram našim velim propustom i nehajem…”

* Veliki srpski komediograf Branislav Nušić doputovao je u Zagreb na nekoliko dana. Razlog: doveo je sa sobom svoju kćerku Maritu kako bi je upisao u ovdašnju kiparsku školu hrvatskog umjetnika Valdeca. Inače, Marita je, kako pišu novine, već pohađala slične škole u Beogradu i Pragu.

* Mještani Bunića jako se tuže na svoga općinskog bilježnika Petra Pricu. Tvrde da ih potkrada, uzimajući im potajice novac iz pisama koja stižu iz Amerike. Isto tako nekom Vuji Miriću je na pošti još početkom godine uzeo 500 kruna i tek mu ih isplatio devet mjeseci kasnije. Mirić je cijelu stvar prijavio općinskom predstojniku i sudu, ali uzalud.

* Ni Mihailo Medaković, pop u Plaškom, nije baš na dobrom glasu. Neki ga tamošnji ljudi zovu – Drljom. A to opravdavaju Medakovićevom navikom da stalno nešto piše i drlja i da u tim pismima uvijek nekoga optužuje. U jednom takvom, napisanom za list “Zastave”, ustvrdio je sljedeće: “Da nismo sklopili pakt, ostao bi barun Rauh i dalje ban. On bi namjestio takve vijećnike kod Stola sedmorice, koji bi potvrdili presudu Sudbenog stola zagrebačkog u veleizdajničkoj parnici, raspustio bi Sabor po brzom postupku… Tako bi u zatvor došla sva tri urednika ‘Srbobranova’. ‘Srbobran’ bi prestao izlaziti i Srbi bi bili proganjani većma nego dotle…”

Đorđe Ličina