Pokrajine

Kakav će biti položaj srpske nacionalne manjine kada uđemo u Evropsku uniju?

Puno toga ovisi o nama samima

Iskreno se nadam da će ulazak Hrvatske u EU za srpsku nacionalnu manjinu značiti izvesne prednosti, ali moramo poznavati normativne akte kao preduslov za konzumiranje određenih prava, kazala je Dragana Jeckov, sekretarka Zajedničkog veća opština

S ciljem edukacije i osveštavanja pripadnika nacionalnih manjina o procesu pridruživanja i članstvu Hrvatske u Evropskoj uniji, Odbor za ljudska prava Zajedničkog veća opština (ZVO) organizovao je u Vukovaru okrugli sto za predstavnike institucija, organizacija, političkih stranaka, veća srpske nacionalne manjine i nevladinih organizacija na tom području.

– Kao pripadnici srpske nacionalne manjine dali smo veliki doprinos u zatvaranju poglavlja 23 koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, i zato što nismo bili previše kritični omogućili smo da Hrvatska zvanično postane kandidat za članstvo u EU-u. Objektivno govoreći, bilo je mnogo razloga da budemo vrlo kritični, ali su političari iz redova srpske nacionalne manjine i mi koji se bavimo ljudskim pravima postupili po onoj narodnoj “ne treba kuditi onoga koga se mora moliti” i zauzeli stav da ćemo stoički izdržati sve probleme i oblike diskriminacije kojima smo izloženi – rekao je na početku skupa Radovan Majski, predsednik Odbora za ljudska prava.

Raznolikije društvo

Na temu “Nacionalne manjine u Evropskoj uniji” govorila je Snježana Vasiljević, docentkinja na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koja je okupljene upoznala s pravnim okvirima i mehanizmima zaštite ljudskih prava u Evropi.

– Mislim da će u nekim slučajevima status nacionalnih manjina u EU-u biti bolji jer ćemo ući u raznolikije društvo, bićemo jednaki među jednakima, zanemariće se neke razlike kojima sada možda previše dajemo na značaju. S druge strane, desiće se to da će pojedinci ući na  jedno šire, puno veće evropsko tržište, dakle, postaćemo deo velikog tržišta na kojem bismo  trebali osigurati ravnopravan start, gde bi naše individualne karakteristike trebale biti konačno prednost, a ne nedostatak – odgovorila je gošća okruglog stola na pitanje očekuje li manjine bolji položaj u budućoj zajednici.

– Bez obzira na sve one negativne predodžbe o EU-u u javnosti i činjenicu da nam doista EU neće biti svemoćni spasilac, moj odgovor je ipak – da, i preporuka za manjine, jer bez obzira na sve, mislim da će Evropska unija potaknuti Hrvatsku, kao i ostale države članice, da ima uređeniji pravni sistem, gde će svaki pojedinac moći tražiti jednaku pravnu zaštitu i osećati jednaku pravnu sigurnost, bez obzira na to u kojoj se državi članici Unije nalazi –  kazala je Snježana Vasiljević.

Takođe je istakla da manjine trebaju raditi na tome da imaju svog predstavnika među onih 12 koji se biraju u Evropski parlament i da se na taj način pokušaju izboriti za politička prava.

Nova šansa

– Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju vidim kao šansu za pripadnike nacionalnih manjina, jer ćemo imati priliku da se obratimo institucijama i da dođemo do određenih instrumenata da se naša prava poštuju. Hrvatska je do sada pokazala da ne poštuje ni prava koja su nam zagarantovana Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, na primer, članak 22 o proporcionalnom zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina, gde postoje dvostruki standardi. Ulaskom u Evropsku uniju Hrvatska će morati da primenjuje zakone koje je donela, ne samo zbog zaštite nacionalnih manjina, već zbog svih građana Evropske unije. S druge strane, ulazak u Evropsku uniju donosi i opasnost od asimilacije, ali o tome kakav će biti naš položaju u EU-u puno zavisi i od nas samih, i mi se moramo kao zajednica pripremiti – smatra Dejan Drakulić, zamenik gradonačelnika Vukovara iz redova srpske nacionalne manjine.

– Ne želimo uticati na stav građana, jer svako će svoj stav izreći na referendumu, samo nam je želja educirati ih, izreći prednosti i nedostatke uz poseban osvrt na zakonodavni deo. Iskreno se nadam da će ulazak Hrvatske u Evropsku uniju za srpsku nacionalnu manjinu značiti izvesne prednosti, ali se sami moramo potruditi i ne završiti na tome da se prepoznajemo samo po folkloru, već moramo poznavati i normativne akte kao preduslov za konzumiranje određenih prava – kazala je Dragana Jeckov, sekretarka Zajedničkog veća opština.

Cela Hrvatska postaće “teška manjina”

Očekivanja pripadnika nacionalnih manjina od ulaska Hrvatske u EU su podeljena. Borislav Đekić, viši savetnik u Agenciji za odgoj i obrazovanje u Osijeku, smatra da manjine ne mogu očekivati ništa bolji položaj u EU-u od današnjeg u Hrvatskoj.

– Nacionalne manjine se prvo moraju u Hrvatskoj izboriti za svoja prava i za svoj status, jer će cela Hrvatska, kada se sa svojih nešto više od četiri miliona stanovnika uklopi u Evropsku uniju koja ima oko 500 miliona stanovnika, postati teška manjina, pogotovo što ulazi sa teretom nelikvidnosti i siromaštava – kaže Đekić.

– Srpska nacionalna manjina zapravo se još nije probudila. Moramo se osvestiti da smo nacionalna manjina i urediti svoje odnose unutar same zajednice kao što su to uradile tzv. stare manjine – Mađari, Talijani, Česi, Slovaci. Treba da postoji krovno udruženje koje bi svi trebali da poštujemo i da slušamo ono što nam se savetuje iz te krovne organizacije, a ona opet treba da vodi brigu podjednako o svim pripadnicima srpske zajednice, bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadaju – ističe Đekić.

Dragana Bošnjak

Skup “Reparacija civilnih žrtava rata”

Žrtvama otpisati sudske troškove

Članovi obitelji žrtava ratnih zločina nisu dobili ni moralnu ni materijalnu zadovoljštinu, a njihova patnja nije priznata, rečeno je na skupu održanom u Zagrebu

U Hrvatskoj još uvijek, barem na nižim razinama, nema političke volje za rješavanje problema odštete brojnim civilnim žrtvama rata, rečeno je na okruglom stolu “Reparacija civilnih žrtava rata” koji su 21. oktobra u Zagrebu organizirali Dokumenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka.

– Članovi obitelji žrtava ratnih zločina nisu dobili ni moralnu ni materijalnu zadovoljštinu, njihova patnja nije priznata, počinitelji zločina nisu kazneno odgovarali, a u preko 70 posto slučajeva ratne žrtve izgubile su parnice koje su pokrenute za naknadu štete protiv Hrvatske –  rekla je voditeljica Dokumente Vesna Teršelič.

– Kao prvu mjeru, nevladine organizacije tražit će otpisivanje parničnih troškova svim civilnim žrtvama koje su sudskim putem od države tražile odštetu za zločin počinjen u proteklom ratu – kazala je Vesna Teršelič, ističući da se Hrvatska prilikom zatvaranja poglavlja 23 o pravosuđu i ljudskim pravima obavezala na otpis, ali on još nije izvršen, pa mnogi žive u strepnji hoće li morati iz svojih malih penzija isplaćivati visoke troškove sudskih postupaka, koji se kreću do nekoliko desetina hiljada kuna.

Dodajući da je situacija vrlo slična onoj od prije dvije godine, kada je također održan skup na tu temu, Vesna Teršelič je rekla da nitko nije očekivao da će se stvari promijeniti preko noći, ali da po tom pitanju nevladine organizacije očekuju više od novog saziva Sabora.

Ona i moderatorica rasprave Emina Bužimkić najavile su vrlo skori početak terenskog istraživanje potreba civilnih žrtava, kao i zagovaranje fonda za obeštećenje svih žrtava bez razlike, jer je sramotno da to nije riješeno ni 20 godina nakon početka rata.

– Prije svega, moraju se otpisati parnični troškovi svim civilnim žrtvama ili njihovim porodicama koje su sudskim putem od države tražile odštetu za zločin počinjen u ratu – naglasile su.

Vicepremijer Slobodan Uzelac naglasio je da je “politička volja za obeštećenjem svih žrtava rata jamstvo da se nešto slično neće ponoviti”.

– Sve dosadašnje inicijative da se donese primjereni zakon naišle su na velike prepreke. Iako je od strane najviših tijela vlasti postojala određena retorička podrška, na nižim razinama otpori su bili jači – rekao je Uzelac.

Ocijenivši da je tome razlog i određeni strah od javnosti, Uzelac je ocijenio da je rješenje u političkim vodstvima kojima neće upravljati strah od reakcija građana.

Zrinka Vrabec-Mojzeš, izaslanica predsjednika Ive Josipovića, podsjetila je na to da se on i srpski predsjednik Boris Tadić zalažu za potrebu osvjetljavanja istine o svim žrtvama, o čemu svjedoči i zajedničko odavanje počasti na Ovčari i u Paulinu Dvoru, ali i Josipovićevo prisustvo u Varivodama.

Na skupu su učestvovali predstavnici institucija izvršne vlasti, pravosuđa, međunarodnih institucija i organizacija za ljudska prava, kao i diplomatskog zbora. Iako su kao učesnici najavljeni i pojedini poslanici, članovi saborskog Odbora za ljudska prava, zbog napete situacije u Saboru nitko se od njih nije mogao pojaviti na skupu.

Nenad Jovanović

Povodom zabrane otkrivanja spomenika civilnim žrtvama rata u Golubiću

Dvostruki spomenički standardi

Nedavno je, kako znamo, zabranjeno otkrivanje spomenika ubijenim srpskim civilima u Golubiću kraj Knina. U isto vrijeme, sva je sila spomenika koji su u najmanju ruku sumnjivi, poput onoga u Belaju kraj Karlovca, podignutog prije deset godina.

Radi se o spomen-obilježju žrtvama Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata, koje se nalazi ispred mjesne katoličke crkve Majke Božje Fatimske. Na njemu su uklesana imena 651 osobe: 138 ih je poginulo u ratu, 455 nakon rata i 58 u Domovinskom ratu. Stoji to u omanjoj publikaciji o tom spomen-obilježju, izdanoj 2002. godine. U njoj se implicira da su partizani pobili “civile”, dakle da se ne radi o ustašama i domobranima koji su i nakon kapitulacije još dugo pružali otpor – četvorica njih stradali su 1946. godine.

Civilima stradalim u Drugom svjetskom ratu te civilima i braniteljima stradalim u Domovinskom ratu na spomeniku su pridodani “rodoljubi koji su branili svoju zemlju, svoje ljude, svoj narod u svojoj zemlji i nisu otimali tuđe zemlje ni protjerivali njihovo stanovništvo i otimali im imovinu”. Ovi potonji inače su poznati pod imenom – ustaše i domobrani.

Kakav dojam u svijetu može ostaviti država koja njemačkim kolaboracionistima podiže spomenike i kalja imena stradalih civila te kakvu poruku ta država šalje svojim građanima, nije potrebno detaljnije objašnjavati. M. C.

Belomanastirci na Sajmu knjiga u Beogradu

Knjige spajaju ljude

Vijeće srpske nacionalne manjine u Gradu Belom Manastiru i belomanastirski pododbor Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” organizovali su u prošlu nedjelju besplatno putovanje s dva autobusa na Međunarodni beogradski sajam knjiga, ovaj put 56. po redu. Putovanje je bilo organizovano za stotinjak belomanastirskih učenika i njihovih nastavnika, članova SKUD-a “Jovan Lazić”, članova pododbora “Prosvjete” te drugih zainteresovanih građana.

Nakon dolaska u Beograd, Baranjci (i poneki Osječanin) prvo su prošetali Knez-Mihailovom ulicom i Kalemegdanom, a onda pet sati proveli u obilasku nepreglednih štandova na Beogradskom sajmu prepunih knjiga, probijajući se između ljudi koji su na sajam došli s istim ciljem, vođeni motom sajma “Knjige spajaju ljude”.

Dejan Jeličić i Bojan Tovjanin, predsjednik i sekretar belomanastirskog pododbora SKD-a “Prosvjeta”, s još nekolicinom članova, prvo su posjetili “Prosvjetin” štand i iskoristili priliku da porazgovaraju s Čedomirom Višnjićem, predsjednikom “Prosvjete”.

Na “Prosvjetinom” štandu ove su godine izložene i dvije knjižice izdane u Belom Manastiru: “S njive do akademije” i “Braća Kašanin – znameniti Baranjci”, posvećene rođenim Belomanastircima braći Radivoju (1892-1989) i Milanu (1895-1981) Kašaninu. J. Nedić

Zaklada “Iskra” Sisačko-moslavačke županije za talentirane đake

Potpora nadarenoj djeci

Županija je osnovala Zakladu kao izraz želje da se podupiranjem nadarene djece i mladih nadoknade propusti zbog nepostojanja kvalitetnog sustava prepoznavanja i praćenja takve djece u Hrvatskoj

Zaklada “Iskra” za nadarenu djecu Sisačko-moslavačke županije započela je s radom u oktobru 2009. godine, a u svrhu trajnog pružanja novčane potpore nadarenoj djeci i pomaganja tokom ciklusa odgoja i obrazovanja u sustavu ili izvan sustava odgojnih i obrazovnih ustanova.

– Prema našim spoznajama, radi se o jedinoj zakladi takve vrste u Hrvatskoj. Sisačko-moslavačka županija osnovala je Zakladu kao izraz želje da se podupiranjem nadarene djece i mladih, kao i posebnih aktivnosti za nadarene, nadoknade propusti nastali uslijed nepostojanja kvalitetnog sustava podupiranja nadarene djece u Hrvatskoj – kaže Zoran Vasić, upravitelj Zaklade.

Lani 24 nagrade

Prvi natječaj za godišnje nagrade, lanjskog oktobra, raspisan je nakon završetka ciklusa koji omogućuju relevantno procjenjivanje nadarenosti putem dvaju pokazatelja – uspjeha u školi za koji je ocijenjeno da ne treba presudno utjecati na procjenu i uspjeha na raznim natjecanjima i smotrama, koji je važnija sastavnica u procjeni nadarenosti. Prošle godine na natječaj se javilo 75 djece i mladih s područja Sisačko-moslavačke županije. Zaklada je tada raspolagala fondom od 168.000 kuna, a dodijeljene su 24 godišnje nagrade, pojedinačne novčane podrške u iznosu od sedam hiljada kuna. Dvanaest godišnjih nagrada odnosilo se na učenike osnovnih škola, a isto toliko na učenike srednjih škola.

– Protekle godine, nagrađenu djecu i mlade pozivali smo na svečane prilike koje priređuje županija kako bi nastupali, čime im odajemo priznanje i ohrabrujemo ih da i nas pozivaju na svoja događanja. Pozivanjem na svečanosti i organizacijom timskih izleta, poput onoga u Beč početkom ove godine, oni tu pažnju dobivaju od osoba koje sudjeluju u upravljanju županijom. Imamo i grupu na Fejsbuku pa se dopisujemo, objavljujemo svoje aktivnosti, čestitamo si na uspjesima… Mislim da je to jako poticajno. Klub Zaklade još nije zaživio sa svim aktivnostima, no njega ne čini prostor, već djeca i mladi okupljeni zbog nadarenosti i posebnosti, a kojima ćemo pružati i dodatne mogućnosti razvoja, o čemu je još prerano govoriti – kaže Andrija Rudić, predsjednik Upravnog odbora “Iskre”.

Sredstva Zaklade prikupljaju se donacijama zakladnika, članova podupiratelja i djelatnostima Zaklade, prilozima domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba. Sisačko-moslavačka županija kao osnivač obavezala se svake godine uplatiti 100.000 kuna u proračun Zaklade, a članovi Upravnog odbora, upravitelj Zaklade i tajnik trajno su se odrekli naknada za svoj rad u tijelima Zaklade.

Sredinom oktobra raspisan je natječaj za ovogodišnje nagrade Zaklade “Iskra”, objavljen na internetskim stranicama www.zaklada-iskra.com i www.smz.hr, o čemu su obaviještene sve osnovne i srednje škole na području županije. Lista nagrađenih učenika bit će objavljena 22. studenog.

Projekt SPARK

Iako su zbog krize u gospodarstvu planovi proširenja aktivnosti Zaklade ograničeni, želja je otvoriti natječaj za jednokratne potpore projektima koji se bave nadarenom djecom.

– Prije dva mjeseca počela je realizacija projekta SPARK, koji provodimo u suradnji s latvijskom općinom Rezekne, a uključene su i četiri škole iz naše županije, odabrane po svojim rezultatima i po teritorijalnom principu (Srednja škola Tina Ujevića Kutina, Srednja škola Petrinja, Glazbena škola Novska i OŠ Braće Ribar Sisak). Tim projektom, koji traje do 2013. godine, krećemo u međunarodnu razmjenu iskustava u radu s nadarenom djecom, kako bismo mogli stvarno početi izgrađivati sustav prepoznavanja i praćenja nadarene djece – zaključuje Rudić.

Mirna Jasić

Smotra srpskog folklora Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema

Publika na nogama

U cilju povećanja kvalitete, ZVO planira organizovati stručne seminare namenjene usavršavanju umetničkih rukovodilaca ansambala

Nakon Vukovara, domaćin “Smotre srpskog folklora Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema” bio je Beli Manastir bio. I ova, druga po redu kulturna manifestacija protekla je u organizaciji Zajedničkog veća opština iz Vukovara i domaćina SKUD-a “Jovan Lazić” iz Belog Manastira.

I na ovoj smotri učešće je uzelo jedanaest kulturno-umetničkih društava s područja Vukovarsko-sremske i Osječko-baranjske županije. Uz domaćina, nastupili su KUD-ovi “Branko Radičević” iz Darde, “Mladost” iz Trpinje, “Đoko Patković” iz Bobote, “Sveti Sava” iz Tenje, “Ljubomir Ratić-Bubo” iz Vere, “Vaso Đurđević” iz Bršadina, “Zora” iz Silaša, “Branko Radičević” iz Dalja, “Jovan Jovanović Zmaj” iz Bijelog Brda te Ansambl narodnih igara SKD-a “Prosvjeta” iz Vukovara.

Gotovo puna dva sata, ispunjena igrama i pesmama, na pozornici belomanastirske sportske dvorane smenjivali su se folklorni ansambli, trudeći se pokazati u najboljem svetlu. Ako je suditi po jačini aplauza publike, koja je do poslednjeg mesta ispunila dvoranu, neki će ansambli morati uložiti dodatni napor, što se nikako ne bi moglo reći za KUD “Ljubomir Ratić-Bubo”, koji je svojim nastupom doslovno podigao publiku na noge.

– Prema svemu što smo imali prilike videti u Belom Manastiru, mogu slobodno reći da smo prisustvovali veličanstvenoj smotri. Iako je ovo tek druga smotra folklora, trudit ćemo se da postane tradicionalna, pa već sada mogu najaviti da će se treća ponovo održati u Vukovaru. Naš cilj nije samo želja da se mladi druže i okupljaju, nego i promocija jednog malog segmenta prebogate kulture srpskog naroda. Dakako, cilj nam je iz godine u godinu podizati i kvalitetu, u čemu će nam od velike pomoći biti stručna komisija, koja je takođe pratila smotru folklora – rekao je Slobodan Živković, predsednik Odbora za kulturu, obrazovanje i sport ZVO-a.

Osim stručne komisije iz Srbije koja je pojedinim ansamblima ukazala na nedostatke, u cilju povećanja kvalitete ZVO u doglednoj budućnosti planira organizovati i stručne seminare namenjene usavršavanju umetničkih rukovodilaca ansambala.

Organizatori smotre na kraju su sve ansamble nagradili zahvalnicama koje im je dodelio Jovan Jelić, dožupan Osječko-baranjske županije, a manifestaciju su pratile i brojne druge ličnosti iz političkog i javnog života dve najistočnije županije.

Zoran Popović

Veselo veče u zagrebačkoj “Prosvjeti”

Povodom izbora novog rukovodstva zagrebačkog pododbora SKD-a “Prosvjeta”, na tradicionalnom okupljanju starijih građana svoja su umijeća prisutnima predstavili članovi najmasovnije, folklorne sekcije pod vodstvom Nade Komljenović, nove predsjednice pododbora.

Zamjenik predsjednice pododbora i voditelj seniorske sekcije Budimir Budisavljević prisutne u dupke punoj dvorani upoznao je s najnovijim događanjima u “Prosvjeti”, nakon čega su folkloraši predstavili više koreografija, ali i svoje najmlađe članove, učenike zagrebačke Srpske pravoslavne opšte gimnazije, koji daju doprinos daljnjem podmlađivanju i omasovljenju ove sekcije. N. J.

Episkop Lukijan u Trpinji

Osveštana obnovljena crkva

U Trpinji kraj Vukovara episkop osečkopoljski i baranjski g. Lukijan osveštao je generalno obnovljenu crkvu Vaznesenja Gospodnjeg, koja je po završetku radova ponovno zasjala lepotom svoje kasnobarokne arhitekture.

Inače, najstariji zapis o Trpinji datira iz 1329. godine, a Srbi su je naselili u vremenu od 1527. do 1573. godine. Prva zidana crkva datira iz 1753, a osveštao ju je pakrački episkop Sofronije Jovanović. Parohija danas ima 420 domova sa 1.100 pravoslavnih žitelja.

Pre početka svete liturgije, episkop Lukijan izvršio je osvećenje svetog hrama, gde se molio da Gospod pošalje Presvetog Duha svog da osveti ovaj hram i učini ga mestom prebivanja slave Božije. Tokom čina velikog osvećenja hrama, vladika Lukijan je u časnu trpezu trpinjskog oltara položio deliće moštiju svetog velikomučenika Lazara Kosovskog.

Osveštanju hrama i liturgiji, pored velikog broja vernika, prisustvovao je načelnik Opštine Trpinja Miroslav Palić sa saradnicima. Episkop Lukijan je u toku bogosluženja protonamesnika Sašu Kuzmanovića rukoproizveo u čin protojereja. Dodeljene su i gramate i zahvalnice onima koji su svojim trudom i prilozima pomogli obnovu hrama.

– Radostan sam što osvećujemo ovaj obnovljeni hram, pokazali ste vašu veru i vašu snagu da u ovim vremenima i u ovoj ekonomskoj krizi, kada naši ljudi jedva sastavljaju kraj s krajem, obnovite ovako lepo vaš sveti hram i ovu kuću Božju. U svakom mestu naše eparhije se nešto obnavlja, gradi i radi – rekao je episkop Lukijan. Dodao je da je “naša eparhija najmanja u pomesnoj crkvi; teritorijalno i po broju vernika”.

– Nas ima kao u jednom Šidu ili u jednoj Bačkoj Palanci – oko 30.000, a svaki taj grad ima samo šestoricu ili sedmoricu sveštenika, a mi imamo 38 sveštenika, petoricu đakona i dvojicu sveštenomonaha.  Mi smo živa crkva, evharistijska crkva, dakle ne samo što se obnavljaju građevine, redovno se služe sveta bogosluženja, narod se pričešćuje i učestvuje u liturgijskim sabranjima – rekao je Lukijan.

Crkvena opština je priredila posluženje za sve verne u crkvenoj porti, a svečani ručak za episkopa, sveštenstvo i brojne zvanice održan je u Borovu, u restoranu “Galeb”, gde se protojerej Saša Kuzmanović zahvalio episkopu Lukijanu na ukazanoj časti i poverenju. P. Az.

Stogodnjak (82)

28. 10. – 4. 11. 1911: banska naredba broj 3223 od 19. augusta 1911. o slobodnoj upotrebi ćirilice kod svih zemaljskih oblasti, javnih ureda i općinskih poglavarstava u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji nije potpuno zaživjela. Ne samo da nije zaživjela, već je neke oblasti s manjinskim srpskim stanovništvom samovoljno ukidaju, iako se ona zasniva na zakonu i banskoj naredbi. No, unatoč tome s terena dolaze informacije da se u nekim školama već mijenjaju natpisi i službeni pečati, kao primjerice u Mašvini, Crkvenom Boku i Rakovici.

* Zbog smetanja javnog mira zaplijenjen je list “Srbobran”, a isto se dogodilo i “Srpskom kolu”. Oba glasila su završila u podrumima policije, jer je državno odvjetništvo našlo da su neprimjereno pisali o banu Tomašiću i vladi.

* “… dana nam je prilika da se udružimo u Savez srpskih pevačkih društava, da pregnimo, da ovaj savez postane snažna, opšta narodna organizacija, koja će da okupi u jedno kolo sve oduševljene, iskrene Srbe, koji znaju da cene srpsku pesmu i koji znaju šta nam je bila i šta nam je kadra da učini srpska pesma… Gde ima srpskih pevačkih društava neka se ova odmah upišu za člana Saveza, gde takovih još nema, neka se osnuju što pre, jer ne može se o srpskoj prosveti i o srpskom napretku ni govoriti tamo, gde se prenebregne i zapostavlja najveće kulturno nam blago lepa naša srpska pesma…”, kaže se, uz ostalo, u javnom pozivu na upis članova u Savez srpskih pevačkih društava.

* Kako se ide na ruku onima koji su na tzv. veleizdajničkom procesu svjedočili protiv optuženih? Možda to najbolje ilustrira primjer iz Dvora. Tamošnji mještanin Petar Kastelić napravio je kuću na kat, ali je u međuvremenu zapao u dugove, pa je zatražio da kuću iznajmi, odnosno da u nju smjesti sud. Zatraženo – odobreno! No, tada se u novinama pojavila jedna bilješka i u njoj i ovo: “Kuća je pravljena iz drveta i ciglje, te taka nije sigurna protiv vatre, raspored prostorija nije za sud nikako podesan, a i prozori su maleni tako da nikad neće dovoljno svjetla biti. Osim toga zgrada je napravljena na podvodnom tlu, kuda češće i potok Žirovac izlazi, u čemu će sudac jedino uživati, ako bude ljubitelj ribolova…” Novinar je tako Kasteliću pomrsio sve račune.

Đorđe Ličina