Intrigator

Katran & perje

Faggian preuzima i “Novi list”

Jadna im majka

Da stvari u hrvatskom novinarstvu postaju još luđe nego, primjerice, u hrvatskom nogometu svjedoči to što će “Novi list” kupiti jedan od raspoloživih mini-tajkuna na političko daljinsko upravljanje – Albert Faggian.

Dotični se proslavio kao virtuoz u “Glasu Istre”, gdje je odmah po preuzimanju, uz pomoć nevidljivog ugovora pod uobičajeno neobjašnjivim okolnostima a) ukinuo kolektivni ugovor, b) skresao plaće, c) posvetio se osobnom uređivanju novina. Bilo je tu postavljanja zaštitara kako bi se teritorij redakcije obranio od opakih novinara u štrajku, pisanja reagiranja na tekstove vlastitih komentatora i ostalih horora iz priručnika domaćeg medijskog vlasničkog ludila.

Prije uloge lokalnog Murdocha, Faggian je uglavnom pulskoj javnosti bio poznat kao zvijezda crne kronike upravo u “Glasu Istre”, pa je i njegovo iznenadno stopostotno vlasništvo postalo prigoda da konačno opere ljagu sa svog časnog imena.

Prije godinu dana, Županijski sud je novinarima u štrajku, zbog poštovanja izuzetnog Faggianovog umijeća, uspio nametnuti dotad nezabilježenu odluku, osim u ratnim vremenima – radnu obavezu. To je učinjeno pod antologijskim obrazloženjem sutkinje: “Bilo bi zaista ružno da novine izlaze s bijelim stranicama.”

Ostala postignuća: “Glas Istre” u dugu je između 100 i 200 milijuna kuna, ovisno o procjenama vlasnika i redakcije, a poseban je uspjeh zabilježen kada su alternativne ulične novine štrajkaša nadmašile tiražu vlasnikova “Glasa Istre”. Instalirani glavni urednik bavi se prije svega neobjavljivanjem tekstova o nezakonitostima u lokalnim tvrtkama i radničkim sporovima protiv istih.

Ukoliko Faggian postigne i pola od navedenih uspjeha u “Novom listu” – jadna li im majka.

Petar Glodić

Zagrebački gradonačelnik potajno si rezervirao Jelačić plac i preduhitrio SDP i HDZ

Trg bana Milana

Bandić je svoju kandidaturu za izlazak na parlamentarne izbore objavio tek 7. oktobra, a Trg bana Jelačića rezervirao je u predizborne svrhe čak tjedan dana prije

Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik i prvi čovjek nezavisne liste Stijena, moći će održati svoj završni predizborni skup 1. decembra na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, tom očigledno najpoželjnijem mjestu za završetak kampanje, sudeći prema tome što su ga poželjela dva najveća politička takmaca u utrci za Sabor 4. decembra, Hrvatska demokratska zajednica i Kukuriku koalicija. Navala na Trg rezultat je činjenice da je to zadnji skup o kojem će prije predizborne šutnje, koja nastupa 2. decembra u ponoć, moći izvještavati i elektronski i štampani mediji, a Bandić je na vrlo zanimljiv način preduhitrio zahtjeve dva najjača igrača.

Kako je saopćila zagrebačka gradska komisija za davanje u zakup i na korištenje javnih površina i dijelova neizgrađenog građevnog zemljišta, zahtjev za korištenje Trga bana Jelačića prvi je podnio gradonačelnik Bandić, i to još 30. septembra. Kukuriku koalicija, točnije gradska organizacija SDP-a, kojoj je zagrebački gradonačelnik prije izbacivanja iz te stranke bio na čelu, to je učinila pet dana kasnije, odnosno 4. oktobra, a Hrvatska demokratska zajednica svoje je zahtjev uputila tek 14. oktobra. Redoslijed korištenja Trga određen je kao i do sada, po datumu primitka pojedinog zahtjeva, a gradska komisija prilikom objave rezultata istakla je kako nezadovoljne stranke slobodno mogu pogledati dokumentaciju.

Naizgled je tu sve u redu, tko se prvi javio taj je Trg i dobio, ali ako se zna da je saborski kandidat Milan Bandić ujedno i gradonačelnik Zagreba za čiji centralni trg vlada tolika jagma među strankama, sve to pomalo miriše na sukob interesa, za što ga iz Kukuriku koalicije i iz nekih drugih stranaka i lista prozivaju i u nekim drugim slučajevima. Primjerice, u vezi s mjestima za postavljanje džambo plakata koji su namijenjeni oglašavanju kulturnih manifestacija, a s kojih se posljednjih dana smiješi Bandićev lik koji građanima poručuje “Radom za Hrvatsku”.

Sumnje se pojavljuju stoga što je Bandić svoju kandidaturu za izlazak na parlamentarne izbore objavio tek 7. oktobra, a Trg bana Jelačića rezervirao je u predizborne svrhe čak tjedan dana prije toga. Iz Kukuriku koalicije ističu da su svoj zahtjev za korištenje Trga uputili Gradu Zagrebu tri dana prije no što je Bandić objavio svoj izlazak na izbore, što bi po logici stvari trebalo značiti da prije tog datuma nije mogao predati zahtjev za korištenje Trga.

Pa ako je Milan Bandić zahtjev formalno sredio ulaskom u susjednu kancelariju, osim sukoba interesa postavlja se i pitanje procedure. Jer netko tko se nije rodio, odnosno najavio kandidaturu, ne može se ni ženiti, odnosno tražiti lokaciju.

Nenad Jovanović

U reakciji na GONG-ove procjene, HDZ zatajio troškove pretkampanje

HDZ-ovi prešućeni milioni

HDZ ima puno razloga da pokuša narušiti vjerodostojnost GONG-a jer je ta udruga svojim procjenama troškova na ranijim izborima zakotrljala priču o nelegalnom financiranju HDZ-ovih kampanja, koja je dovela i do DORH-ove istrage protiv HDZ-a

Nevladine udruge GONG i Transparency International Hrvatska (TIH) ozbiljno su shvatile svoju ulogu promatrača predizbornog procesa, što je izazvalo bijes HDZ-a nakon objave projekcija tih udruga o potrošnji stranaka na oglašavanje. HDZ je oštro reagirao na podatke udruga o troškovima prvog dana kampanje, navodeći da su dvostruko manji od procjene koju je za udruge izradila agencija Promocija plus, no vladajuća stranka nije propustila svoje ukupne troškove prikazati manjima tako što u svojoj oštroj reakciji uopće nije spomenula sredstva potrošena u mjesecu prije službenog početka kampanje.

Kako su objavile udruge, stranke su u pretkampanji na oglašavanje u štampanim medijima i na plakatima potrošile oko 5,5 miliona kuna bez PDV-a, od čega je HDZ potrošio nešto više od dva miliona kuna, a Kukuriku koalicija nešto više od 1,8 miliona kuna. Samo prvog dana službene kampanje na oglašavanje u svim medijima stranke su potrošile oko 2,5 miliona kuna, od čega je najviše potrošio HDZ, preko 1,5 milion, dok je Kukuriku koalicija potrošila oko 800.000 kuna. HSS je potrošio malo više od 60.000, a ostale stranke drastično manje.

HDZ je na ove procjene, rađene prema cjeniku oglasnih prostora, oštro reagirao, navodeći da to ne uključuje popuste i ustvrdivši brže bolje da su prvog dana potrošili tek milion kuna s uključenim PDV-om, ili 825.000 kuna bez PDV-a, a glavni tajnik HDZ-a Branko Bačić u saopćenju stranke napisao je kako je svako mjerenje koje pokazuje drugačije i prijavljuje dvostruko veći iznos ili metodološki neispravno ili zlonamjerno, optuživši usput ove dvije organizacije da objavom lažnih podataka narušavaju ravnopravnu izbornu utakmicu i ugrožavaju transparentnost kampanje. Sredstva iz pretkampanje nije ni spomenuo.

Oglasilo se i Državno izborno povjerenstvo (DIP) koje je ponovno pozvalo sve medije i oglašavače da mu dostave svoje cjenike, a takmace za Sabor upozorilo da u troškove kampanje spadaju i svi propagandni materijali koji su naručeni, postavljeni, emitirani i plaćeni prije 17. novembra, a koriste se u samoj kampanji. Naznačilo je i da nevladine organizacije mogu pratiti izbornu kampanju i objavljivati podatke svojih istraživanja, na vlastitu odgovornost.

– Stav DIP-a je korektan i očekivan, jer je sukladno zakonu i obvezatnim uputama u Hrvatskoj dopušteno promatranje izbora – kaže za “Novosti” Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, koji podsjeća na ideju GONG-a i TIH-a da se svi popusti na oglašavanje veći od 200.000 kuna obračunavaju kao donacije medija strankama, čemu se HDZ protivi ocjenjujući da su popusti stvar tržišnih uslova.

– U pretkampanji građani nisu mogli dobiti kvalitetan uvid što koja stranka nudi i na koji način misli riješiti problem, a nisu se otvorile ni javne rasprave oko ključnih problema u zemlji. Bojim se da će slična situacija biti i tijekom službene kampanje, jer će zbog zastarjelih medijskih pravila doći do zagušenja medijskog prostora, pa će birači ostati neinformirani. A što se tiče novog zakona, on je bolji nego što je bila stara regulativa, ali treba vidjeti kako će se provoditi i kako će DIP nadzirati transparentnost financiranja kampanja i sankcionirati prekršitelje – naglašava Zelić.

Reakcija HDZ-a je, nema sumnje, bila tako žestoka jer je upravo GONG svojim procjenama troškova na ranijim izborima zakotrljao priču o nelegalnom financiranju HDZ-ovih kampanja, koja je nedavno dovela i do DORH-ove istrage protiv te stranke, pa HDZ ima puno razloga da pokuša narušiti vjerodostojnost te nevladine udruge.

Nenad Jovanović

Predsjednica HDZ-a saziva novinare u Sanaderovom stilu

Tajanstvene presice

Predsjednica Vlade i šefica HDZ-a Jadranka Kosor voli se šaliti sa svojim bivšim kolegama novinarima, uzbunjujući ih i držeći ih do zadnjeg časa u neizvjesnosti oko toga kako će, primjerice, sastaviti izborne liste, a voli tajiti i što će biti tema izvanrednih presica, za koje pozive upućuje samo sat vremena prije njihova početka.

Tako je dan nakon predaje izbornih lista sazvala konferenciju za medije u 5 do 12, ali bez ikakve naznake o čemu će govoriti. Kada se tamo, kao što je i red kada se radi o hitnom pozivu predsjednice Vlade, pojavila čitava gomila novinara, morali su slušati priče o uspjesima HDZ-a i o tome što gospođa Kosor misli o odnosima u Kukuriku koaliciji, od slučaja pijanog varaždinskog gradonačelnika Gorana Habuša do toga tko u koaliciji ima glavnu riječ, a tko šuti.

Sličnu je stvar učinila još nekoliko puta, primjerice sredinom septembra, kada se počelo ozbiljno pisati o istragama protiv HDZ-ovaca vezanim uz crne fondove. Na njen hitni poziv, bez naznačene teme, u stranačku centralu nagrnula je gomila nadobudnih novinara, očekujući bogzna što (zašto ne i njenu ostavku?), ali ona je taj dan iskoristila za predstavljanje novopečenog člana HDZ-a, ministra unutrašnjih poslova Tomislava Karamarka.

Sjećamo se da je na sličan tajanstveni način presice sazivao i premijerkin prethodnik Ivo Sanader, koji je u tom stilu i otišao s funkcije. Tog dana također se nije znalo koja je tema konferencije na novinare – bila je sazvana samo koji sat prije održavanja, no na njoj se barem dogodilo nešto vrijedno spomena. N. Jovanović

Kratko & jasno

Zoran Pusić, aktivist

Norčeva kazna nije postigla efekt

Mirko Norac izlazi iz zatvora nakon dvije trećine odslužene kazne. Mislite li i dalje da je trebao ostati do kraja?

– Da, Građanski odbor za ljudska prava i udruga Documenta već su ranije govorili o tome. Bio sam osupnut izrazitim Norčevim odbijanjem da iskaže bilo kakav oblik isprike ili žaljenja za svoje uistinu brutalno i egzemplarno ubojstvo civila, koje su potvrdili njegovi supočinitelji. Ako nije uvidio težinu zločina, čini mi se da kazna još nije postigla efekt. Dvije slične kazne već su mu olakšane objedinjenjem, pa ne vidim da su se stekli uvjeti i za daljnje veliko kraćenje. Mnogima koji su u Hrvatskoj osuđeni za ratni zločin s druge strane, inače, kazna nije toliko skraćena ni za osjetno lakša djela. Jedna osoba je zbog šamaranja zarobljenika osuđena na deset godina, odsjedila je devet. Norac će zbog masovnih ubojstava civila izaći nakon 11.

Budući da se nije pokajao niti izrazio ma kakvu rezervu prema svojim zlodjelima, ujedno ih nikad nije ni priznao…

– On će možda i do kraja života tvrditi da mu je smješteno. Ali, čini mi se da je opasnije to što se zločini ustvari ne poriču, nego se smatraju ispravnima. Još se u pretprošlom desetljeću smatralo da tako uzvišeni cilj kao što je samostalna država može opravdati svaki postupak, pa i zločin.

Bosanskohercegovačko pravosuđe, pak, ratnim zločincima, primjerice Branimiru Glavašu, ne omogućuje skraćenje kazne.

– Ne mislim da pomilovanje u svim slučajevima nema smisla. Smatram da bi povrh toga naročito važno bilo da se u hrvatskom pravosuđu jednostavnije mogu postići revizije procesa; dobar dio njih vođen je pod velikim pritiskom događaja, politike i javnog mnijenja u određenim razdobljima. A iskustvo nam pokazuje kako nije bilo nemoguće da za dugotrajne zatvorske kazne budu optuženi u biti nevini ljudi. Ako nam je stalo do pravde, nekim od takvih slučajeva trebalo bi osigurati reviziju.

Igor Lasić