Pokrajine

Život u višenacionalnoj Općini Vojnić

U začaranom krugu

Ljudi se ne zapošljavaju, Općina nema direktnih prihoda, a raste pritisak na socijalna davanja što, zapravo, nikome ne odgovara. Riječ je o svojevrsnom zatvorenom krugu

Općina Vojnić rasprostire se na 240 kvadratnih kilometara i najveća je među 17 jedinica lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji. Prema popisu stanovništva iz 2001., ovdje je  živjelo šest hiljada ljudi. Polovica su bili Srbi, 37 posto Hrvati i 12 posto Bošnjaci i Muslimani, a prema revidiranom popisu stanovništva i popisu birača, u međuvremenu je porastao broj Srba. Općinsko vijeće broji 13 članova. Koalicija HDZ-HSP dobila je petoricu vijećnika, SDP-SDA četvoricu, SDSS trojicu i DPS jednoga. No, kasnijim su preslagivanjem vlast formirali SDP-SDA s četiri člana, SDSS s dva i HSP s jednim članom. Tako su u opoziciji četvorica HDZ-ovca, jedan SDSS-ovac i jedan DPS-ovac.

Izvlačenje sirovina

Ljudi uglavnom žive od poljoprivrede i stočarstva, manji je broj zaposlen u privatnim tvrtkama, nešto u državnim službama i to je uglavnom sve. Načelnik Branko Eremić smatra da Vojnić, s obzirom na svoje privredne, historijske i kulturne znamenitosti i potencijale, ne bi trebao biti ni siromašan ni nerazvijen. To znači da bi te potencijale trebalo što prije staviti u funkciju i za svoje potrebe koristiti ono što je nadohvat ruke, a ne, naprimjer, drvnu masu i kamen dopremati iz mjesta stotinjak kilometara udaljenih od Vojnića, što zbog troškova transporta poskupljuje te sirovine.

Istovremeno, sirovine se na ovaj ili onaj način odvlače iz Vojnića, a Općina od toga nema nikakve koristi. Ljudi se ne zapošljavaju, Općina nema direktnih prihoda, a raste pritisak na socijalna davanja što, zapravo, nikome ne odgovara. Riječ je o svojevrsnom zatvorenom krugu. Općina će se, kaže Eremić, svakome staviti na raspolaganje, lokalna samouprava želi biti partner svakome tko ovdje želi otvoriti neki pogon, pokrenuti proizvodnju i slično. Spominje tu i velike izvore pitke vode iz Vrela Utinje, što je također značajan potencijal.

– Najviše me brine što onaj koji u svojim rukama ima represivni aparat ništa ne čini da sredi neke stvari, pa da određene koristi od toga, kroz poreze, imaju i država i Karlovačka županija i Općina Vojnić. Kontrolu nad takvim stvarima imaju institucije izvan lokalne samouprave. To se lako može riješiti. Najprije država mora pokrenuti promjene u određenoj regulativi, jer mi to ne možemo učiniti. Primjera je bezbroj. Pa, ne može netko sedam ili više godina raditi ili ne raditi, nikoga i nikome ne platiti, pa malo raditi na crno, radnicima ne davati plaću, doprinose i državi poreze. Ogromna su dugovanja budžetima, od općinskog do državnog. Ili radiš ili ne radiš. Loše firme se moraju ugasiti, prodati, država staviti hipoteku;  vjerovnici se moraju naplatiti i, dok takav vlasnik ne namiri sva svoja dugovanja, nema otvaranja novih obrta ili firmi, da bi onda opet bilo po starom. Dok toga ne bude, neće biti reda u državi. U Hrvatskoj bi se pet puta bolje živjelo, samo da se napravi reda – kaže načelnik Eremić.

Podjele zbog novca

I kada je o društvenim djelatnostima riječ, Vojnić se ima čime pohvaliti, ali podjele i tu predstavljaju glavni problem za lokalnu samoupravu. Postoje tri kulturno-umjetnička društva i svi traže novce, a tu su i dva nogometna kluba…

– Mislim da imamo prednost što imamo tri naroda s trima običajima. Ali to ne znači da to ne mogu prezentirati kroz jedno društvo i zajedno djelovati. I ja sam nekada plesao folklor, ali smo plesali i bunjevačko i užičko kolo i plesove iz Cazinske krajine, pa zašto tako ne bi bilo i danas? Štoviše, odnosi među tim društvima su dobri. Hrvatski KUD “Jukić” sudjeluje na srpskoj Svetosavskoj akademiji. Pa, zašto da umjesto jednog financiramo tri KUD-a, kad su sredstva ionako nedostatna za svaki od njih? Tu su i dva nogometna kluba. Žao mi je, ali ne ostvaruju zapaženije rezultate. “Petrova gora” je nekada, iza “Karlovca”, “Ilovca” i “Vatrogasca”, bila treći-četvrti klub na području karlovačke regije. Oba kluba nemaju ni dovoljno igrača za sedam ili osam momčadi, od pionira do seniora. A i to treba financirati. Ima tu određenih tenzija. “Petrova gora” ne želi se zvati “Vojnić 95”, a oni pak neće ime “Petrova gora”. Umjesto da iz postojeće kvantitete izvučemo određenu kvalitetu, da se bolje organiziramo i napredujemo, mi uglavnom stagniramo, jer će “Vojnić 95” ispasti iz Prve županijske nogometne lige, a “Petrova gora” neće iz Druge ući u Prvu. Vjerujem da će mlađe generacije, djeca, kroz školovanje nadići te probleme, ali za sve treba vremena – smatra Eremić.

Dodaje da međunacionalnih sukoba nema. Riječ je, zapravo, o percepciji: kada se dvojica Hrvata ili dvojica Srba potuku u gostionici, bez obzira na razlog, onda je to normalno, ali ako to učine Srbin i Hrvat, odmah se tome dodaje međunacionalni karakter, što često puta zapravo nije tako. S obzirom na nepotpune podatke, može se procijeniti da se u Vojnić vratila polovica prijeratnog stanovništva.

    Načelnik uvjetno osuđen zbog pogodovanja

    Branko Eremić (SDP), načelnik Općine Vojnić, podnio je neopozivu ostavku na mjesto potpredsjednika Županijske organizacije SDP-a Karlovačke županije. To je učinio zbog pravosnažne osude kojom su on i članovi Općinskog poglavarstva iz pretprošlog mandata, otprije desetak godina, proglašenim krivima i osuđeni na uvjetne kazne zbog pogodovanja.

    Neslužbeno se govori da zbog toga Eremić nije ušao na listu SDP-a u VII. izbornoj jedinici i da je ostavku od njega tražio i predsjednik Županijske organizacije SDP-a Ivan Vuković. Vuković demantira ovakvu verziju, a Eremić nije htio govoriti o svemu dok ne prođu parlamentarni izbori. Uputio nas je na vrh stranke u Zagrebu, ali je očito da je u svjetlu svega onoga što se u Hrvatskoj događa u posljednje vrijem,e u smislu antikorupcijskih aktivnosti, bilo određenih stranačkih pritisaka na njega da odstupi s funkcije.

    Općinsko je poglavarstvo smanjilo cijenu najma poslovnog prostora malim poduzetnicima u Vojniću, kako oni ne bi morali zatvarati svoje radnje zbog visokih troškova poslovanja i otpustili radnike. Lokalna HDZ-ova vlast prije šest godina podnijela je tužbu zbog navodnog pogodovanja i zloupotrebe položaja načelnika, koji je zajedno s članovima Poglavarstva pravomoćno i osuđen, premda nije dokazano da je itko od njih od toga ostvario ikakvu imovinsku korist za sebe.

    M. Cimeša

      Belomanastirski hram Sv. Arhangela Mihaila u novom ruhu

      bnovljena crkva stara 340 godina

      Pravoslavna crkva u jedinom baranjskom gradu obnovljena je sredstvima koje je osigurao Grad, točnije Ministarstvo za regionalni razvoj, i uz nemali angažman prof. dr. Vojislava Vukčevića

      Za Srpsku pravoslavnu crkvu i crkvenu općinu Beli Manastir 29. oktobar 2011. ostat će trajno zabilježen: nakon 1771., od kada datira parohijska pravoslavna crkva Sv. Arhangela Mihaila, a u čast generalne obnove, po drugi je put obavljeno Veliko osvećenje-Tronosanje. Nakon jutarnjeg dočeka ispred crkve, osječkopoljski i baranjski episkop Lukijan služio je, uz više svećenika i đakona te pojanje svećeničkoga hora, svetu arhijerejsku liturgiju i Tronosanje. Potom je osvećen i krst Sv. Stevana Štiljanovića, koji dominira platoom ispred crkve.

      U čast obnove, nakon svečanog je dijela upriličen i kratki kulturno-umjetnički program. Pravoslavna crkva u jedinom baranjskom gradu obnovljena je sredstvima koje je osigurao Grad, točnije Ministarstvo za regionalni razvoj, a nemala sredstva osigurana su i angažmanom nekadašnjeg Belomanastirca, prof. dr. Vojislava Vukčevića, koji je od 2000. do 2001. bio ministar u Vladi Republike Srbije za odnose sa Srbima izvan Srbije. Iako već dugo živi u Beogradu, ovaj nekadašnji profesor i dekan Pravnog fakulteta u Osijeku nikada nije prekinuo veze s Baranjom i Belim Manastirom, gdje i danas ima porodičnu kuću. Osim što je pomogao u projektu obnove belomanastirske crkve, Vukčević je značajan doprinos dao i u osnivanju biblioteke u Kneževim Vinogradima, organizaciji Tribine “Braća Kašanin”, i drugim projektima.

      Pravoslavna crkva Sv. Arhangela Mihaila u Belom Manastiru danas ima potpuno novi krov, izolirana je od vlage koja je predstavljala veliki problem, a postavljen je i novi pod s podnim grijanjem. To je mala, jednobrodna kasnobarokna crkva, koja se od ostalih pravoslavnih sakralnih objekata iizdvaja po tome što je samo jedna od triju na evropskom tlu sagrađena od nepečene opeke. Od ostalih crkvenih objekata, posebno u svjetlu ne tako davnih tragičnih  događaja, kada su mnogi hramovi do temelja uništeni ili oskrnavljeni, razlikuje se i po tome što je ostao očuvan bogat crkveni inventar.

      Zoran Popović

        Centar za razvoj SNV-a pomaže zadrugama

        Uskladite poslovanje s novim Zakonom

        Sve nove i postojeće zadruge najkasnije do 31. marta 2012. moraju u potpunosti uskladiti svoje akte i poslovanje s novim Zakonom o zadrugama, koji na snagu stupa početkom sljedeće godine. U protivnom, bit će likvidirane

        Novim Zakonom o zadrugama pojednostavljen je postupak osnivanja zadruga: ugovor o osnivanju više nije potreban, nego se u Trgovački sud polažu pravila zadruge ovjerena kod javnog bilježnika. Novost je i povećanje minimalnog broja članova zadruge s tri na sedam,  čime se potiče otvorenost zadruga za nove članove.

        S obzirom na značajan broj poslovno neaktivnih zadruga u Hrvatskoj, Zakonom se uvodi i povećanje iznosa članskih uloga na minimalno 1.000,00 kuna, što znači da sve nove i postojeće zadruge, kako bi se mogle registrirati ili da ostanu u evidenciji, moraju deponirati najmanje 7.000,00 kuna na zadružni račun u banci.

        Centar za razvoj Srpskog narodnog vijeća dosad je pomogao pri osnivanju više od 70 zadruga, pa će i sada, povodom usklađivanja s novim Zakonom, zainteresiranim potencijalnim i postojećim zadrugama i zadrugarima pružati svu podršku i pomoć.

        Sve potrebne informacije možete dobiti na broju telefona 01 4854 567.

          EU financira projekt u Slavoniji i Baranji

          Besplatna pravna pomoć

          Pomoć vrijedi za ljude pogođene ratom – raseljene, povratnike, izbjeglice – i druge socijalno ugrožene osobe

          U osječkom Centru za mir, nenasilje i ljudska prava (Gundulićeva 34),  belomanastirskom Društvenom centru (J. Antala 3) te vinkovačkoj Gradskoj vijećnici (Bana Jelačića 1) građani slabijeg imovnog stanja – nezaposleni, dugoročno nezaposleni, pripadnici nacionalnih manjina, žene, umirovljenici s minimalnim mirovinama, osobe pogođene ratom (raseljeni, povratnici, izbjeglice) i drugi socijalno ugroženi – mogu dobiti besplatnu pravnu pomoć u sklopu projekta koji financira Evropska unija.

          U Osijeku se pravna pomoć može dobiti svakoga radnog dana, u Vinkovcima svakog utorka od 9 do 12 sati, a u Belom Manastiru svake srijede, također od 9 do 12 sati.

          Besplatna pravna pomoć pruža se građanima pri ostvarivanju i zaštiti pojedinačnih prava u sljedećim pravnim područjima: mirovinsko i zdravstveno osiguranje, socijalna skrb, radno pravo, statusna prava, zaštita prava djece, zaštita od nasilja u obitelji, nasljedno pravo, prava nezaposlenih, stambeno zbrinjavanje.

          Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon/faks 031/206-887, na web-stranici www.centar-za-mir.hr ili putem e-maila ljudska-prava@centar-za-mir.hr

          J. Nedić


          Vukovarska Tehnička škola “Nikola Tesla” uvodi inovacije

          Dinamičnija nastava za novu generaciju

          Kurikularnim planiranjem profesorima je omogućeno da za 15 odsto izmene dosad strogo propisivan godišnji plan i program, što omogućuje dinamičniju i fleksibilniju nastavu

          Pristupanje Evropskoj uniji donosi nove izazove i u hrvatskom obrazovnom sistemu, koji bi trebao postati kvalitetniji, fleksibilniji i mobilniji uz mogućnost prilagođavanja stvarnim potrebama tržišta rada, novim tehnologijama i drugim promenama, kako u hrvatskom društvu, tako i u evropskoj zajednici.

          Potrebu stvaranja takvog obrazovnog sistema koji će poboljšati kvalitet obrazovanja te potaknuti veći interes među učenicima prepoznali su u Tehničkoj školi “Nikola Tesla” u Vukovaru koja je  u partnerstvu sa vukovarskom Ekonomskom školom okupila tim stručnjaka u projektu “Zajedno k novom kurikulumu”. Projekat izrade novog kurikuluma trajao je 14 meseci, a njegovi rezultati predstavljeni su na završnoj konferenciji u Ružičkinoj kući u Vukovaru. U projektu su, osim profesora, učenika i roditelja, učestvovali i predstavnici institucija lokalne zajednice, kao što su Obrtnička i Gospodarska komora, Policijska stanica, Zavod za zapošljavanje i Centar za socijalnu skrb te nevladine organizacije.

          Zadovoljni učenici

          – Potaknuti smo time što primećujemo sve veće nezadovoljstvo, kako kod učenika, tako i kod nas. Oni su nezadovoljni  načinom na koji mi radimo, mi smo nezadovoljni  rezultatima koje oni postižu, a usled svega došlo je i do nezadovoljstva roditelja i to traje već dugi niz godina. Ovaj projekat smo prepoznali kao mogućnost da napravimo nešto po tom pitanju –  kaže Tanja Stakić,  profesorka engleskog i nemačkog jezika. Kurikularnim planiranjem profesorima je omogućeno da za 15 odsto izmene dosad strogo propisivan godišnji plan i program nastave, koji je kao temeljni dokument za rad nastavnika jednak za sve škole i sastavlja ga Ministarstvo.

          – Sada imam slobodu da od ukupno 70 nastavnih sati deset oblikujem tačno onako kako sam zamislila, da proširujem neke nastavne jedinice, jer sam primetila da deci to treba, da neke izbacim, jer vidim da su preteške ili nepotrebne, ili da ubacim sasvim nešto novo. Odlučili smo da obogatimo nastavu nekim novim sadržajima, da tu bude i malo zabave, a ne samo učenja, ali da opet  bude i korisno – pojasnila je profesorka.

          Pozitivna iskustva ima i Đurđevka Pecikozić, profesorka hemijske grupe predmeta.

          – Nastava je puno dinamičnija, jer se ne svodi samo na hvatanje zabeleški. Kroz projektnu nastavu i timski rad učenici su puno samostalniji, preuzimaju veću odgovornost za sticanje znanja i postizanje uspeha u školi. Radimo i tako što vršimo korelaciju predmeta pa, naprimer, jedan deo gradiva iz fizik, obrađujemo na času hemije. Vršimo i korelaciju učenika iste struke ali različite dobi, pa čak i različitih struka – objašnjava naša sagovornica.

          Novi način nastave učenici su rado prihvatili.

          – Dogodilo se puno promena. Nema više klasičnog diktiranja i pisanja, nego imamo tzv.umne mape, radimo po grupama, organizujemo razne kvizove, a ponekad i mi držimo predavanja. Postali smo aktivniji, jer nam je sada sve zanimljivije – ispričala nam je Violeta Mazur, učenica trećeg razreda za ekološke tehničare.

          Sretni roditelji

          U izradi školskog kurikuluma aktivno su, svojim zapažanjima, idejama i predlozima,  učestvovali i roditelji.

          – Izuzetno sam zadovoljna odnosom koji profesori grade sa svojim učenicima. Iako su sadašnji uslovi u školi loši, oni daju sve od sebe. To je razlog što i ja kao roditelj pokušavam pomoći koliko mogu – kaže Sanja Španja, majka učenika koji pohađa treći razred za tehničara za računarstvo.

          – Učenici će želeti u ovakvu školu jer će se educirati ne samo za struku u koju su se upisali nego i za timski rad, komunikaciju, prezentacijske i preduzetničke veštine. Ove škole su shvatile da nije dovoljno školovanje samo za struku. Osim što strukovno obrazovanje mora biti vrlo kvalitetno, moderno i u skladu s potrebama lokalne zajednice, učenici moraju dobiti i tu novu vrednost. Tehnička škola usmerena je i prema školovanju odraslih, što znači da škole postaju ustanove za celoživotno obrazovanje , a to je najveća vrednost – ističe Maja Jukić, nezavisni konsultant u obrazovanju i saradnik na projektu.

          Svoje zadovoljstvo izrazio je i direktor škole Đorđe Lukić. – Rezultati su već vidljivi u međuljudskim odnosima i reakcijama učenika. Nadam se da će tako biti i ubuduće, jer nam je cilj da imamo što više đaka – kaže Lukić.

          Tehničku školu “Nikola Tesla” u Vukovaru pohađa 467 učenika, od toga 266 na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, a 211 na hrvatskom jeziku i latinici-

            Izvođaču otkaz, obnova zgrade kasni

            Poboljšanju kvaliteta nastave trebala bi pridoneti i nova školska  zgrada, koja se obnavlja već više od godine. Iako su radovi trebali završiti do početka ove školske godine, čini se da će učenici i nastavnici u obnovljenu školu useliti tek iduće školske godine, dokad će se nastava i dalje odvijati u neprimerenoj zgradi Radničkog doma.

            Zbog nekvalitetnog rada i probijanja rokova, nedavno je raskinut ugovor s firmom “Kerakamis” iz Piškorevaca, saznajemo od direktora Škole Đorđa Lukića. Prema njegovim rečima, sledi raspisivanje konkursa za izbor novog izvođača, nakon čega bi radovi trebali biti nastavljeni u februaru. Početkom augusta sledeće godine očekuje se završetak svih radova i konačno preselenje u obnovljeni objekat.

            Lukić dodaje da je nemoguće precizirati u kojoj je fazi obnova, jer u nekim delovima nije saniran ni krov, a u drugima je već postavljena keramika, što govori da je sve rađeno nasumce. Projektom vrednim oko 260.000 evra, iz IPA komponente – Razvoja ljudskih potencijala EU-a, školama je omogućeno da za 94.000 eura kupe opremu za  strukovne laboratorije. Donacije očekuju i kroz prekograničnu saradnju s Tehničkom školom “Mihajlo Pupin” iz Kule, a reč je o izgradnji najsavremenijega sistema grejanja i hlađenja, u vrednosti  300.000 evra, po čemu bi vukovarska Tehnička škola bila jedinstvena u Hrvatskoj.

            Dragana Bošnjak


            U Splitu održan seminar o vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina

            Važna tema, malo sudionika

            Načelnici odjeljenja u Ministarstvu uprave izjavili su da pozivi nisu upućivani direktno vijećima, jer još nije formiran registar u kojem bi biti upisani svi ključni ljudi

            I pored važnosti teme, seminar “Funkcije, prava i obveze vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, što je za vijećnike i predstavnike nacionalnih manjina Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije održan 25. oktobra u Splitu, okupio je relativno malo sudionika.

            – Pozivu se, nažalost, odazvao mali broj članova vijeća i predstavnika, svega njih 16, a od predstavnika vlasti nije došao nitko. Vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina pozivi su upućeni preko jedinica lokalne samouprave, koje ga, očito, nisu proslijedile na zadane adrese – rekao je Dušan Stojanac,  predstavnik Srba i član Županijskog vijeća Sinja.

            Uvodničari, Vesna Šiklić-Odak i Ljubomir Mikić, načelnici odjeljenja u Ministarstvu uprave, izjavili su da pozivi nisu upućivani direktno vijećima, jer još nije formiran registar u kojem bi biti upisani svi ključni ljudi.

            Na seminaru su analizirani protekli izbori u julu, uz ponovljenu konstataciju da su raspisani u neprimjereno vrijeme, u jeku turističke sezone, ali i da su bili vrlo slabo popraćeni od strane medija, što je rezultiralo slabim odzivom birača. Sudionici skupa i tu su se složili da bi trebalo uskladiti izbore za manjinska vijeća i predstavnike s izborima u lokalnim jedinicama samouprave.

            Nenad Jovanović


            Predavanje o pjesniku Vasku Popi

            Korifej moderne poezije

            Već prva zbirka pjesama Vaska Pope, rođenoga 1922. u Vršcu, ostavila je duboke tragove u modernoj srpskoj poeziji, rekao je profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dušan Marinković na predavanju “Obluci Vaska Pope”, koje su u povodu dvadesetogodišnjice pjesnikove smrti 27. oktobra organizirali SKD Prosvjeta  i Centralna biblioteka Srba u Zagrebu.

            Nakon prvih pjesama objavljenih u Književnim novinama i Borbi, Popina

            prva zbirka pjesama “Kora” iz 1953. smatra se početkom poslijeratne moderne poezije u Srbiji: pokrenula je rasprave u književnoj javnosti i uvelike utjecala na mlađe pjesničke generacije bivše Jugoslavije. Nakon “Kore”, Popa je 1956. objavio zbirku pjesama “Nepočin polje”. Tih godina dobiva najprije Brankovu nagradu, ustanovljenu u čast pjesnika Branka Radičevića, a potom i Zmajevu nagradu.

            Pjesme Vaska Pope, prevoditelja s francuskog te urednika i osnivača Književne opštine u svom rodnom Vršcu, publici su svojim interpretacijama približili članovi Dramske sekcije Srpske pravoslavne gimnazije  u Zagrebu, pod vodstvom Svetlane Patafte.

            Predavanje o Popi početak je serije predavanja: slijede ona posvećena Lazi Kostiću i Branku Miljkoviću, kao i večeri u čast Milene Marković i Vladimira Pištala, što će se tijekom novembra održati u Zagrebu.

            N. J.


            Stogodnjak (83)

            4. 11. – 11. 11. 1911: Zagreb se u Hrvatskom kazalištu došao pokloniti već sijedom Stevanu Mokranjcu i njegovom Beogradskom pjevačkom društvu. Tim povodom, novine su objavile i ovaj osvrt: “Parket, parter, lože, balkon, galeriju – sve je to napunilo zagrebačko općinstvo, koje je pohitalo da čuje pjevanje Beogradskog pjevačkog društva. Čovjek je s nekom zebnjom išao, jer pjevanje u pozorištu, pred punom kućom i svijetom, koji zna prosuditi i ocijeniti i koji se dobro razabire u vokalnoj muzici, nije mala stvar. Znali smo Mokranjčevo društvo i odličnog kompozitora, ali znamo i tankoćutnu zagrebačku publiku… I onda su došli oni osobiti, mili i lijepi Mokranjčevi ‘Primorski napjevi’. Zborom je upravljao sam Mokranjac… Krasno su izvedeni slovenački napjevi i dvije Hubadove kompozicije, pa Vilharova balada o Matiji Gupcu… U drugom dijelu čuli smo Mokranjčev ‘X. rukovet narodnih pjesama’, pa solistu tenora Mijatovića, kompoziciju Božinoskoga ‘Pod onom jelom’, Milojevićevu ‘Dugo se polje zeleni’ i kompoziciju Biničkoga ‘Čini ne čini’… Oduševljenju publike nije bilo kraja. Cvijeće je padalo na pjevače i pozornicu kao kiša, a lijep vijenac predao je u ime bratskog hrvatskog pjevačkog društva ‘Kolo’ njegov tajnik g. Melkus…”

            * u prostorijama “Njeguševe” čitaonice u Zagrebu održana je skupština srpske akademske omladine na kojoj je prihvaćena odluka ranije održane skupštine hrvatsko-srpske omladine u Splitu o potrebi jačanja hrvatsko-srpske koalicije i općenito o “narodnom jedinstvu srpskom i hrvatskom…”

            * stanovita Milka Obradović iz Zagreba poručuje: “Bolja sam gospođa, u najljepšim godinama, potpuno vješta kuhanju i gospodarstvu. Želim mjesto kod samostalnog gospodina. Prednost imadu pravoslavni…” A jedan drugi oglas obavještava: “Dvoje Srpčadi, muške ili ženske, primaju se na stan i opskrbu. Dobra domaća košta na istom mjestu. Zagreb, Prilaz 54, I. kat desno…”

            * najveći broj ljudi na nekom pokopu u Korenici bio je onaj 65-godišnjeg Paje Tišme, nadaleko poznatog ličkog trgovca. Umro je u snu, u svojoj kući, unatoč nastojanju dvojice liječnika da mu spase život.

            Đorđe Ličina