Balkan prolaz
DOBROVOLJAČKA 1
Zvanično, okončana je istraga o napadu u Dobrovoljačkoj ulici na kolonu JNA koja se povlačila iz već opkoljenog Sarajeva 3. maja 1992. Tužiteljstvo BiH donijelo je naredbu o obustavi istrage protiv Ejupa Ganića, Hasana Efendića, Zaima Backovića, Jovana Divjaka, Jusufa Pušine, Emina Švrakića, Dragana Vikića, Fikreta Muslimovića, Dževada Topića, Jovice Berovića, Rešada Jusupovića, Jusufa Kecmana, Damira Dolana i Ibrahima Hodžića, jer je utvrđeno, kako je navedeno u saopćenju Tužiteljstva, “da u radnjama osumnjičenih nisu sadržana obilježja krivičnog djela”. Nakon višegodišnje istrage, tokom koje je “slučaj Dobrovoljačka” nebrojeno puta zloupotrijebljen u dnevnopolitičke svrhe, naredba o obustavi istrage protiv spomenutih osumnjičenika donesena je na temelju 352 izjave svjedoka i 412 materijalnih dokaza koji uključuju dokumente, video-zapise, presretnute razgovore i druge dokazne materijale. Dosadašnjom istragom je utvrđeno da je tokom napada u Dobrovoljačkoj ulici ubijeno sedmero i ranjeno 14 osoba, nakon što su onesposobljene za borbu.
DOBROVOLJAČKA 2
Odmah po objavljivanju vijesti o obustavljanju istrage protiv osumnjičenih za zločin u Dobrovoljačkoj uslijedile su reakcije iz Republike Srpske. Staša Košarac, šef tima za istraživanje ratnih zločina RS-a, obustavljanje istrage u državnom tužiteljstvu nazvao je “apsurdom” i “porazom Bosne i Hercegovine”. “Republika Srpska će i dalje koristiti sve raspoložive resurse i načine da oni koji su činili ratne zločine u BiH i nad srpskim narodom, ali i nad drugim narodima, budu procesuirani i adekvatno kažnjeni”, kazao je Košarac. Branko Todorović, direktor Helsinškog komiteta za zaštitu ljudskih prava RS-a, kazao je kako ne želi komentirati odluku Tužiteljstva BiH, ali da smatra da će porodice žrtava ovakvom odlukom biti “najviše isfrustrirane”. “U svakom slučaju nije dobro da ostane neki zločin u BiH neprocesuiran i nedorečen. Politika je opstruirala istrage, i to će biti povod međusobne mržnje i proces pomirenja će ići jako sporo”, rekao je Todorović. Premijer RS-a Aleksandar Džombić rekao je da “Tužilaštvo BiH apsolutno nema kredibilitet da se bavi ovim pitanjima”, te da je “ovaj slučaj samo potvrdio činjenicu da ovakvim radom zajedničke institucije ograničavaju perspektivu BiH kao države”. “Obustavljanje istrage u ovom slučaju imat će posljedice po stabilnost BiH”, prokomentirao je Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a. “Cilj ove odluke tužiteljstva jeste da zaštiti zločince i opravda zločin, kao i pokušaj amnestije političkog i vojnog vrha u Sarajevu za početak rata.”
DOBROVOLJAČKA 3
Unatoč zvaničnoj obustavi istrage protiv Ganića i ostalih, Tužiteljstvo BiH će nastaviti istraživati okolnosti pod kojima je na žrtve otvorena vatra nakon što su bile onesposobljene za borbu ili dok su se nalazile u sanitetskom vozilu. Naime, tokom istrage je utvrđeno da je dio zarobljenih vojnika iz kolone tadašnje JNA odveden u prostorije FIS-a, Centralnog zatvora i štaba TO, te da je u tim prostorijama vršeno zlostavljanje i maltretiranje tih zarobljenika. Tužiteljstvo BiH će morati utvrditi koji su počinitelji odgovorni za zločine nad pripadnicima JNA, kao i postojanje eventualne zapovjedne odgovornosti. Mirsad Tokača, direktor Informaciono-dokumentacionog centra (IDC) u Sarajevu, rekao je za BIRN da je cilj istrage o zločinu u Dobrovoljačkoj ulici bio da se tadašnji politički vrh dovede u vezu s tim, navodeći da je to klasična manipulacija. “Dobrovoljačku morate gledati kao paket. Bio je to vojni legitimni cilj, ali su se desili zločini, gdje su ljudi bili zarobljeni, maltretirani i mučeni. Tu je bilo pojedinačnih zločina, ali osnova je da se neki pojedinci trebaju istražiti. Istraga je obustavljena protiv onih koji nisu krivi, ali postoje sitne ribe i određeni zločini koji se moraju istražiti”, prokomentirao je Tokača.
SILOS
Pričom o Dobrovoljačkoj ne završava se aktivnost pravosudnih organa BiH na procesuiranju ratnih zločina koje su počinili pripadnici Armije BiH. Prošlog petka je Sud BiH potvrdio optužnicu koja osmoricu optuženih tereti za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika u logoru Silos i drugim objektima na području opštine Hadžići. Kako smo ranije pisali, optužnica tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera da su od 1992. do 1996. učestvovali u sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu u okviru kojeg su počinili zločin protiv civila i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti. Zločini su počinjeni u objektima Silos u Tarčinu, Osnovnoj školi “9. maj” u Pazariću i u magacinu kasarne “Krupa” u Zoviku. Mustafa Đelilović je u to vrijeme bio predsjednik Skupštine opštine Hadžići i predsjednik Kriznog štaba, a kasnije Ratnog predsjedništva općine Hadžići, Fadil Čović načelnik Stanice javne bezbjednosti Hadžići i član Kriznog štaba, a Mirsad Šabić komandir Policijske stanice Pazarić. Optuženi Nezir Kazić je, kako se navodi, bio komandant 9. brdske brigade Armije BiH, Bećir Hujić upravnik, kao i zamjenik upravnika logora Silos, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Šerif Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u Silosu i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u Silosu.
KARREMANS
Nizozemski magazin “Vrij Nederland” objavio je da postoji mogućnost krivičnog gonjenja komandanta snaga UN-a Thoma Karremansa tokom genocida u Srebrenici 1992. Prema pisanju uglednog sedmičnika, o mogućnosti krivičnog gonjenja Karremansa bit će razgovora krajem ovog mjeseca u specijalnom sudu, dok će državni tužilac donijeti odluku da li će on izaći pred vojni sud u Arnhemu. Karremans je bio na čelu nizozemskog kontingenta mirovnih snaga UN-a u Srebrenici kada je Vojska Republike Srpske zauzela grad i počinila genocid nad Bošnjacima. U julu prošle godine, nizozemski Apelacioni sud donio je odluku da je država Nizozemska odgovorna za smrt trojice Bošnjaka tokom genocida u Srebrenici. “Sud je donio odluku da je država Nizozemska odgovorna za smrt ovih ljudi, jer ih je nizozemski kontingent mirovnih snaga UN-a predao”, navedeno je u saopćenju iz Haga. U međuvremenu su objavljeni brojni dokazi o direktnoj umiješanosti pripadnika Dutchbata u dešavanjima u Srebrenici. Nizozemska vlada, koja se proteklih godina suočila sa nekoliko tužbi zbog ponašanja njihovih trupa u Srebrenici, uvijek je insistirala na tome da je UN ostavio na cjedilu njihov kontingent, koji nije imao nikakvu podršku iz zraka.
JANKOVIĆ
Iako favorit, nekadašnji direktor Mercatora, gradonačelnik Ljubljane i pobjednik prošlomjesečnih izbora u Sloveniji, Zoran Janković, nije dobio potrebnu većinu u parlamentu za formiranje nove slovenske vlade. Na tajnom glasovanju u slovenskom parlamentu dobio je potporu 42 zastupnika, četvero manje od potrebne natpolovične većine. Predsjednik parlamenta Gregor Virant izjavio je da sada predsjednik države Danilo Türk nakon konsultacija sa strankama treba ponovno predložiti mandatara za sastav nove vlade. Pritom može odlučiti da opet predloži Jankovića ili pak nekog drugog mandatara, a isto mogu učiniti i parlamentarne stranke ili skupine od najmanje desetero zastupnika. “Žao mi je što Janković nije izabran, jer je jedini dokazao da je ozbiljan kandidat”, rekao je predsjednik Türk, dodajući da Janković ima njegovu punu podršku. Glasanje su opstruirali predstavnici desnih stranaka – Liste Virant, Slovenske ljudske stranke, Nove Slovenije i Slovenske demokratske stranke Janeza Janše. O novom prijedlogu za mandatara slovenski se parlament mora izjasniti u naredne dvije sedmice.