Balkan prolaz

POBJEDNIK

Nakon što parlament Slovenije nije podržao za mandatara buduće vlade pobjednika posljednjih izbora Zorana Jankovića, čija je stranka Pozitivna Slovenija osvojila najviše glasova i relativnu većinu od 28 mandata u novom parlamentu, na scenu se vratio Janez Janša, predsjednik Slovenske demokratske stranke. Tako je teško poraženi Janša dobio glasove 51 od 90 zastupnika u slovenskom parlamentu, a protiv su bili zastupnici Socijalnih demokrata (SD) koje vodi dosadašnji premijer Borut Pahor, te Jankovićeve Pozitivne Slovenije. Ovaj neočekivani preokret omogućile su dvije stranke u Janšinoj novooformljenoj koaliciji – centrističke Građanske liste Gregora Viranta i stranke umirovljenika DESUS – koje su najprije pregovarale s Jankovićem, a onda unosno politički naplatile priključenje koaliciji desnog centra. Janković nije dobio podršku, a predsjednik Slovenije Danilo Türk je rekao da se u parlamentu vidjelo “mnogo političkog driblinga”, kao i da su poslanici zaboravili da su se ulaskom u parlament na izborima “obavezali narodu, a ne strankama”. Podsjetimo, Jankoviću je nagli uspon od gradonačelnika Ljubljane do pobjednika decembarskih izbora osporavan i bizarnim rasističkim optužbama, čak i sa zvanične internetske stranice Janšinog SDS-a.

ORBANIZACIJA

Uz tijesnu većinu, s kojom Janšina koalicija može računati u slovenskom parlamentu, izgledno je da će se kriza vlasti u Sloveniji nastaviti, budući da oporbeni ešalon najavljuje “konstruktivnu, ali oštru borbu”. Oštar odgovor stigao je i od magazina “Mladina”, koji je otvoreno apelirao na zastupnike da ne podrže Janšu, navodeći da on, koji je već bio premijer Slovenije u periodu decembar 2004. – novembar 2008. nije primjeren za funkciju šefa vlade, jer interese svoje političke stranke ispostavlja ispred interesa države. Uredništvo “Mladine” podsjeća da je kao premijer Janša zadužio Sloveniju, da je uništio dio javne ekonomije postavljanjem politički zaslužnih na odgovorna mjesta u javnim preduzećima, da je nepromišljeno rasprodao državnu imovinu, da nije proveo strukturne reforme, da je omogućio tajkunizaciju, da je odbacio socijalnu državu, da je medije podredio sebi i ispolitizirao RTV Slovenije, da je privatizirao i ispolitizirao školski sistem, da produbljuje sporove s Hrvatskom, da širi mržnju, etničku netrpeljivost i ličnu diskreditaciju protivnika, te da je pripomogao militarizaciji i kriminalizaciji društva. Janša je jedan od osumnjičenih u korupcijskoj aferi zbog kupovine oklopnih vozila finskog koncerna Patria. Nakon Janšine najave “druge republike” i reforme pravosuđa, realno je očekivati ispunjenje predskazanja slovenskih lijevo orijentiranih intelektualaca, prema kojima bi desnica na vlasti neminovno vodila u “orbanizaciju Slovenije”.

DURAKOVIĆ

U Sarajevu je u nedjelju, 29. januara, umro političar i dugogodišnji profesor na Fakultetu političkih nauka Nijaz Duraković. Nijaz Duraković rođen je 1. januara 1949. u Stocu, gdje je stekao osnovno i gimnazijsko obrazovanje. Studij sociologije završio je 1971. godine, magistrirao je 1975. i doktorirao 1979. godine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Objavio je 16 knjiga i više od 200 studija i istraživačkih radova. Bio je predsjednik Saveza komunista BiH, predsjednik SDP-a BiH, član ratnog Predsjedništva Republike BiH, te član Predsjedništva SDU BiH. Duraković je bio redovni profesor na Fakultetu političkih nauka na predmetima Uporedni politički sistemi i Međunarodni odnosi. Sahranjen je u utorak u haremu Ali-pašine džamije, uz najviše počasti.

MAKEDONIJA

U provali međuetničkog nasilja u selu Labuništu kraj Struge u Makedoniji, za sada nepoznati počinitelji podmetnuli su požar u pravoslavnoj crkvi, koja je skoro cijela izgorjela. Dva stoljeća stara crkva u tom selu, u kojoj se čuvaju vrijedne ikone, zapaljena je nakon nekoliko dana međuetničkih tenzija u Strugi. Kako navode agencije, regiju naseljava etnički i vjerski mješovito stanovništvo, a protest islamskih vjernika počeo je poslije Karnevala u selu Vevčanima, naseljenom Makedoncima, na kojem su ismijavani islam i Kur’an. Nakon tog incidenta, navode makedonski mediji, albanski žitelji su u Strugi spalili makedonsku zastavu i počeli su protesti Albanaca i muslimanskih vjernika. Skopski list “Vest” objavio je da je požar ugašen i da su vrijedne relikvije iz crkve sačuvane. Karneval u Vevčanima ne prestaje raspirivati strasti – nakon protesta zvanične Grčke zbog spaljivanja grčke zastave, uslijedili su i protesti muslimana. Mještani Vevčana, većinom etnički Makedonci, izdali su saopćenje u kojem izričito tvrde da im nije bila namjera uvrijediti bilo koga, već da “politika stoji iza provale nasilja” na jugozapadu Makedonije. U Strugi je pojačano prisustvo policije.

IMAMOVIĆ

Pravu pometnju prošle je sedmice u Bosni i Hercegovini izazvalo hapšenje Nusreta Imamovića, kontroverznog lidera radikalnih muslimana, poznatih kao vehabije. Uz Imamovića, uhapšen je i njegov brat Eldin, te Jasmin Mustajbašić, svi stanovnici sela Gornje Maoče kraj Brčkog. Stotinu i pedeset pripadnika policijskih snaga pretraživali su selo za dokaznim materijalom, potrebnim za napada na ambasadu SAD-a u BiH-u, koji je u oktobru prošle godine počinio 24-godišnji Mevlid Jašarević. Napadač je upravo iz Gornje Maoče otišao u Sarajevo, gdje je, pucajući u američko diplomatsko predstavništvo, ranio jednog policajca, a nakon toga je uhapšen.

Iz bosanskohercegovačke Državne agencije za istrage i zaštitu, SIPA, potvrđeno je da će dokazi, pronađeni u brčanskom selu, biti predati Tužilaštvu BiH. Prema saopštenju iz te institucije, pretresi su obavljeni po nalogu tužioca iz Posebnog odjeljenja za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH. Nusret Imamović, koji slovi za neformalnog lidera bosanskohercegovačkih vehabija, i ranije je hapšen i sumnjičen za Organizirani kriminal, napad na ustavni poredak BiH, ugrožavanje teritorijalne cjeline, izazivanje rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti i nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija, ali je uvijek puštan na slobodu. Radikalni “šejh” Imamović “proslavio” se tvrdnjama da “samoubilački napadi nisu zabranjeni, ali ih treba koristiti za izuzetne prilike”, te da je “musliman koji vjeruje u Alahov zakon, a poštuje i državne zakone, samo napola musliman”.

Nusret Imamović porijeklom je iz sela Lipovice kraj Kalesije, a izvjesno vrijeme živio je u Beču, gdje je smatran jednim od najbližih saradnika Muhameda Porče, radikalnog vehabijskog vođe iz austrijske prijestolnice. Bosanski mediji bilježe da je Imamović nakon rata u Ujedinjenim Arapskim Emiratima završio Fakultet šerijatskog prava, odakle se vratio sa tvrdim i radikalnim stavovima i shvatanjima. Bio je optužen da je sa još šest vehabija 2006. pretukao Mihajla Kisića, kraj Brčkog, ali ga je nadležni sud oslobodio.