Usta puna čokolade
Festival čokolade, nedavno održan u Zagrebu, još jednom je potvrdio veliku važnost tog prehrambenog artikla i natjerao ljude na gužvanje u šatoru premalom za sve one koji su željeli degustirati ponuđeno. Kao što se moglo vidjeti na štandovima, postoje vrlo različite vrste čokolada koje se mogu kombinirati sa svim mogućim i nemogućim sastojcima. Vjerovali ili ne, ljudski mašta čokoladu združuje čak i s kulenom, ne pitajući se kako će sve to probaviti naš želudac.
Brojna znanstvena istraživanja stalno ističu pozitivan učinak kontinuiranog konzumiranja čokolade. S obzirom na ogromne količine čokoladnih proizvoda koji se godišnje progutaju širom svijeta, lako možemo doći u napast da zaključimo kako čovječanstvo na taj način uspješno poboljšava svoje zdravlje. Istina je, nažalost, suprotna. Čokolada koju konzumira većina ljudi po svom je sastavu sve samo ne ona originalna nezašećerena čokolada koja se dobiva od plodova drveta kakaovca.
Prosječni konzument čokolade uglavnom preferira njezinu slatku varijantu, koja uz 20 do 25 posto kakaa sadrži velike količine šećera. Vrlo često toj se kombinaciji dodaje i prah kondenziranog mlijeka, što je u konačnici nešto vrlo različito od toliko hvaljene čiste čokolade. U istu kategoriju spada i takozvana bijela čokolada, koja nastaje miješanjem kakao maslaca, šećera i mlijeka. Ono što je najbliže pravoj čokoladi krije se iza imena “tamna čokolada”, no i tu postoje brojne manipulacije s pravim postotkom kakaa.
Ne tako davno, svijetom se proširila vijest o genskom sekvencioniranju genoma kakaovca. U velikom projektu koji je potaknula američka firma znanstvenici su stvorili sve preduvjete za genetsko modificiranje kakaovca i stvaranje preduvjeta za veći urod. Najavljujući čokolade napravljene od genetski modificiranog kakaa, predstavnici čokoladne industrije istakli su kako će se na taj način moći stvoriti puno kvalitetnije čokolade s još neslućenim novim okusima. S obzirom na postojeću praksu genetskog modificiranja, neće biti nimalo čudno ukoliko u čokoladama pronađemo gene miševa, riba i žohara, sve u svrhu podizanja kvalitete čokoladnih proizvoda. Pritom nikome ne pada na pamet da potrošače upita žele li ovakve genetski modificirane čokolade. Za razliku od nekih prošlih vremena, kada su se još vodile javne polemike o negativnom utjecaju genetski modificiranih biljaka i životinja na ljudsko zdravlje, sada se genetske strukture mijenjaju neopisivom lakoćom i bez ikakve grižnje savjesti. Proizvodi koji se nakon toga plasiraju na tržište najčešće se vrlo teško raspoznaju jer se prodaju bez jasno istaknutih deklaracija. Plasiranje nekvalitetnih i potencijalno zdravstveno opasnih čokolada trebalo bi zabrinuti čitav svijet jer ih se u godini pojede preko tri tone.
Pogledamo li povijest korištenja čokolade, teško je ne primijetiti kako s vremenom raste njezina popularnost i istovremeno opada kvaliteta. Arheološka istraživanja pokazuju da su oko 400. godine Maje s velikom pažnjom uzgajali kakaovac čije su sjemenke koristili za pripremanje gorkog napitka koji se posluživao u sklopu religijskih rituala. Za njih je čokolada, uz pozitivan učinak na tijelo, omogućavala i duši da uspostavi kontakt s bogovima.
U našem modernom svijetu čokolada je izgubila svoje mistične karakteristike, osim možda sposobnosti uklanjanja depresije. Njezin karakterističan gorak okus nestao je zbog velikih količina šećera i raznoraznih drugih dodataka. Jedino što još možda priziva osjećaj gorčine je činjenica da se pri dobivanju kakaa širom svijeta uglavnom koristi dječja radna snaga. Prema najnovijim izvješćima, samo na zapadu Afrike 1,8 milijuna djece u teškim uvjetima svakodnevno odlazi na polja kakaovca. Ne bi bilo loše da se toga sjetite kada sljedeći put u samoposluzi posegnete za svojim omiljenim čokoladnim slatkišima.