Grčić: Podržavamo donatorsku konferenciju

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i njegov čelni čovjek Branko Grčić važan dio svojih aktivnosti u naredne četiri godine posvetit će procesu povratka, za koji se procjenjuje da je pri kraju, a pozornost će se usmjeriti i na razvoj povratničkih područja, od kojih su mnoga bila pasivna još u predratnim vremenima, a sada su suočena i s posljedicama ratnih razaranja.

– Svjesni smo da je u prethodnom razdoblju bilo određenih zastoja u ostvarivanju različitih povratničkih prava, kako u brzini ostvarivanja tako i u obimu prava. Upravo zato Vlada je u svom programu jasno definirala prioritete i vodit će proaktivnu politiku u rješavanju preostalih izbjegličkih pitanja – kaže za “Novosti” ministar Grčić.

Dodaje da njegovo Ministarstvo naročito važnim smatra provođenje programa razvoja potpomognutih područja i programa poticanja regionalne infrastrukture i gospodarstva, koji obuhvaćaju obnovu i izgradnju stambenih jedinica te izgradnju socijalne i komunalne infrastrukture na područjima posebne državne skrbi (PPDS).

– Uvjereni smo kako će dosljedna provedba navedenih programa pomoći u ostvarivanju održivog povratka i ostanka prognanika i izbjeglica – dodaje Grčić.

Stambeno zbrinjavanje

Spomenuti programi imaju za cilj unapređenje razvoja i ostvarivanje kvalitetnijih životnih uvjeta građana na područjima koja bilježe manji stupanj razvijenosti. U ovoj godini planirana su sredstva u iznosu od 35 miliona kuna za projekte izgradnje ili obnove objekata komunalne i socijalne infrastrukture na tim područjima.

Ti programi uključuju stambeno zbrinjavanje i obnovu ratom oštećenih stambenih jedinica, a unutar toga posebna pažnja posvećuje se stambenom zbrinjavanju bivših nosilaca stanarskog prava. U Ministarstvu smatraju da će se planirana izgradnja i obnova stambenih jedinica u ovoj godini u potpunosti ostvariti. Već je lani započela izgradnja većeg broja stanova, dok se u ovoj godini očekuje završetak radova i realizacija ostatka plana. Za ovu godinu osigurana je i kvota za izgradnju 834 nove stambene jedinice za bivše nosioce stanarskog prava.

Program stambenog zbrinjavanja napravljen je za trogodišnje razdoblje u kojem se očekuje i njegov završetak. Sredstva za realizaciju za sada su uglavnom predviđena iz proračunskih stavki, a od iduće godine bit će dostupna i donatorska sredstva, što će značajno ubrzati proces izgradnje i obnove stambenih jedinica.

U Ministarstvu nastoje riješiti i problem nedovoljne pomoći općinama za projekte. Mnogi su se načelnici općina požalili da neke projekte gradnje ili obnove infrastrukture moraju sufinancirati sa 50 posto sredstava, za što nemaju novca ili teško dobivaju kredit, pa projekti propadaju. Novo rukovodstvo Ministarstva upoznato je s problemima općina i gradova koji nisu dostigli potrebnu razinu razvijenosti i nisu u mogućnosti pripremiti projektnu dokumentaciju, niti realizirati projekte zbog nedostatka sredstava za sufinanciranje. Zbog toga stručne službe u Ministarstvu rade na analizi postojećeg stanja i traže modele rješavanja tih problema.

U aprilu će se održati i međunarodna donatorska konferencija, od koje se očekuje da će definirati okvir za konačno rješavanje izbjegličkog pitanja u regiji.

– U tom smislu, Vlada u potpunosti podržava organizaciju konferencije, odnosno regionalnog programa za ostvarivanje održivih rješenja za izbjeglice i interno raseljene osobe – kaže Grčić i dodaje da naročitu važnost programu daje činjenica da su ga dogovorile četiri države regije, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, a u bliskoj suradnji s međunarodnim partnerima, UNHCR-om, EK-om, OESS-om, SAD-om i Razvojnom bankom Vijeća Europe.

Lokalna integracija

Kako program predstavlja integralni dio zajedničke deklaracije koju su u novembru 2011. u Beogradu potpisali ministri vanjskih poslova četiri države regije, dogovoren je regionalni okvir za konačno rješavanje izbjegličkog pitanja, jednog od najvećih otvorenih regionalnih problema. Ukupna financijska sredstva za provođenje programa iznose 582,7 miliona eura, od čega će države regije osigurati 82,7 miliona eura, dok se preostala sredstva očekuju od strane međunarodnih donatora. Što se tiče učešća svake pojedine države, Bosna i Hercegovina trebala bi dobiti 101 miliona eura, Crna Gora 27,7 miliona eura, Hrvatska 119,7 miliona eura, a Srbija 355,2 miliona eura.

Dodatnu vrijednost tog programa predstavlja najava da će 45 posto iznosa udjela pojedine zemlje osigurati institucije EU-a kroz dodjeljivanje sredstava namijenjenih regionalnim i nacionalnim programima predpristupne pomoći IPA. Drugim riječima, sredstva iz predpristupnog programa IPA dodijelit će se pojedinim državama, koje će biti u obvezi dio novca osigurati za stambeno zbrinjavanje osjetljivih skupina izbjeglica i raseljenih osoba.

Izuzetno je značajno i što program predviđa da će raseljene osobe moći slobodno izabrati mjesto gdje će dobiti zbrinjavanje, što olakšava lokalnu integraciju, a to je posebno važno u produženoj izbjegličkoj situaciji kada većina još raseljenih više nema stvarnu želju za povratkom.

Hrvatska vlada snažno podržava usuglašeni program, naročito u kontekstu osiguranja stambenog zbrinjavanja osoba kojima je pomoć neophodna, uključujući i osobe u kolektivnim centrima i bivše nosioce stanarskog prava. Ministarstvo će i dalje predano raditi na provođenju nacionalnog Programa stambenog zbrinjavanja i biti intenzivno uključeno u organizaciju donatorske konferencije. Donatorska sredstva, čije se korištenje očekuje od početka iduće godine, značajno će olakšati napore Vlade da stvarno zbrine sve bivše nosioce stanarskog prava koji su izrazili želju da se vrate u Hrvatsku, jer će se na taj otvoriti prostor da se proračunska sredstva više koriste za stvaranje uvjeta održivog povratka.

Europski fondovi za razvoj

Pitanje je koliki je prostor za korištenje europskih fondova, posebno fondova za prekograničnu suradnju, naročito na područjima povratka, te kako će država ohrabrivati one koji bi ih htjeli koristiti.

– Mogućnost korištenja europskih fondova u području prekogranične suradnje iznimno je velika – ističe Branko Grčić.

U predpristupnom razdoblju do 1. srpnja 2013. godine, Hrvatska sudjeluje u ukupno osam programa prekogranične i transnacionalne suradnje, od kojih su tri s državama nečlanicama EU-a (Srbija, BiH i Crna Gora), tri s državama članicama EU-a (Slovenija i Mađarska te program Jadranske prekogranične suradnje), uz dva transnacionalna programa (Jugoistočna Europa i Mediteran).

Važnost prekogranične suradnje za Hrvatsku proizlazi iz specifičnog geografskog oblika i

činjenice da samo dvije županije i Grad Zagreb nemaju direktne granice s nekom od susjednih zemalja. Svaki od prekograničnih programa definira prihvatljivo područje u kojem se aktivnosti trebaju odvijati po odobrenju projekata.

Jedinice lokalne i regionalne samouprave na područjima posebne državne skrbi imaju problema u pripremi dokumentacije i provedbi projekata iz europskih fondova zbog nedostatka vlastitih sredstava kojima bi sufinancirali njihovu pripremu i provedbu. Međutim, u ovoj i prvoj polovini 2013. godine planira se otvaranje nekoliko poziva za dostavu projektnih prijedloga, naročito u programima s državama nečlanicama, koje po geografskom području uključuju i PPDS. Prije otvaranja poziva i neposredno nakon, Ministarstvo će organizirati informativne radionice i seminare za sve koji prijavljuju projekte, na kojima će moći dobiti sve potrebne informacije, pa će ih se poticati na apliciranje.

– Prema dosadašnjim iskustvima, prekogranična suradnja pokazala se kao iznimno uspješan oblik suradnje, pa u svim programima broj prijavljenih projekata uvelike nadmašuje broj onih koji se mogu financirati prema dostupnim sredstvima. U tom pogledu, i nakon ulaska Hrvatske u EU prekogranična i transnacionalna suradnja bit će bitan dio regionalne politike Hrvatske – ističe ministar.

Naravno, različite grupe prijavitelja s područja cijele Hrvatske, uključujući i PPDS, imaju mogućnosti da svoje projekte prijavljuju i u okviru svih ostalih IPA komponenti, odnosno odgovarajućih Operativnih programa, u skladu s propozicijama relevantnih natječaja. Svi oni koji su zainteresirani za prijavljivanje projekata koji ulaze u tu grupu mogu prisustvovati edukativnim radionicama koje relevantni organi organiziraju za potrebe prijave na natječaj u cilju pripreme kvalitetnih projekata. Štoviše, u izdvojenim slučajevima moguće je ostvariti i pravo na sufinanciranje dijela troškova od strane relevantnih nacionalnih organa.

– Ministarstvo je u svom proračunu predvidjelo 218 miliona kuna za regionalne razvojne projekte, od čega iz zajmova Europske investicijske banke 67,5 miliona kuna. Navedeni iznos obuhvaća cijelu državu, a samim time podrazumijeva i područja posebne državne skrbi – kaže Grčić.