Hrvatska je SF supersila

Hrvatska je evropska supersila u znanstvenoj fantastici: po broju posjetilaca SF konvencija, koje se održavaju svake godine, četvrta je u Evropi. Najveći festivali znanstvene fantastike su u Velikoj Britaniji, Finskoj i Poljskoj, a odmah iza njih je hrvatski SFerakon, s oko tisuću posjetilaca godišnje. Tu je i nekoliko drugih sličnih događanja, poput Istrakona. Usprkos dominaciji angloameričke književnosti, u Hrvatskoj se objavljuje i razmjerno puno domaćeg SF štiva – kaže Petra Bulić, predsjednica Društva za znanstvenu fantastiku SFera.

Najvažniji događaj Društva, kojem je jedna od zadaća promoviranje domaćega književnog SF stvaralaštva, skup je ljubitelja znanstvene fantastike, koji svake godine održavaju pod nazivom SFerakon. Ove je godine SFera domaćin i Eurokona, evropske godišnje konvencije ljubitelja SF-a, koja se svake godine održava u drugoj zemlji, a u Zagrebu je ponovno nakon 25 godina. Pod zajedničkim nazivom Kontakt, ovogodišnji Eurokon i 34. SFerakon održat će se od 26. do 29. travnja na Fakultetu elektronike i računarstva te u Hotelu “Internacional”.

Druženje na festivalu

– Trodnevni SF festival raznoliko je koncipiran, bit će predavanja, panel-diskusija, radionica, igara, kvizova. Na festival se dolazi zbog druženja. Naša publika su visokoobrazovani ljudi, uglavnom urbanoga životnog stila. Prosječni ljubitelj SF-a je radoznao, svašta ga zanima i puno čita, pa na ovakvim susretima štandove imaju i izdavači literature na hrvatskom i engleskom jeziku. Imamo i dosta predavanja iz popularne znanosti. Dugogodišnji su predavači Davor Horvatić iz Zavoda za teorijsku fiziku i Korado Korlević, voditelj višnjanske Zvjezdarnice – kaže Petra Bulić.

Gosti Kontakta bit će trojica stranih pisaca. Jedan je Tim Pauers, američki književnik, dobitnik brojnih svjetskih žanrovskih nagrada, čiji je roman bio predložak za scenarij četvrtog dijela filma “Pirati s Kariba”, a kojeg hrvatski čitatelji znaju po romanu “Anubisova vrata”. Doći će i Čarli Stros, mladi britanski SF pisac dosad neprevođen na hrvatski, čija je zbirka priča pripremljena za konvenciju. Iz Rusije dolazi Dmitrij A. Gluhovski, koji je svoj prvi roman “Metro 2033” objavio na internetu, nakon čega je u tiskanom izdanju postao bestseler. Domaći počasni gost je Darko Macan, ugledni književnik i strip-scenarist, dobitnik brojnih nagrada.

Osim SFere, u Hrvatskoj djeluju i druge SF udruge i razne interesne skupine, poput ljubitelja fantastike, “Star treka” i mangi, japanskih stripova. One će na konvenciji predstaviti svoj rad kroz, primjerice, radionice klingonskog jezika ili izrade kostima SF junaka, u čemu prednjači dizajnerica Tajana Štasni.

– Prije svake konvencije objavimo likovno-literarni natječaj na koji svoje SF priče i crteže šalju učenici, od kojih na festivalu nagradimo pedesetak najboljih. Od 1981. dodjeljujemo i žanrovsku književnu nagradu SFERA za najbolja SF ostvarenja objavljena u Hrvatskoj prethodne godine – objašnjava naša sugovornica.

SFera svake godine objavljuje i zbirku SF priča najboljih mladih autora, ali i onih starijih, koji nikada prije nisu objavili SF priče.

– Osamdesetih je bio jako popularan časopis “Sirius”, nakon kojeg više nije bilo mjesta za objavu znanstvenofantastičnih priča. To je promijenila SFerina zbirka, koja je počela izlaziti sredinom devedesetih. U prvih nekoliko godina izlaženja podržala je rad cijele nove generacije književnika. U međuvremenu smo krenuli dalje, pa će se zbirka sa 15-20 priča raznih autora ove godine tiskati i na engleskom jeziku. SFera objavljuje i prve zbirke pojedinih autora, što mladih i neafirmiranih, što onih poznatijih, koji prvi put objavljuju SF priče. Objavili smo, primjerice, zbirku SF priča Zvonimira Furtingera, autora poznatog dječjeg romana “Ništa bez Božene”. Izdajemo i klupski časopis, pa zbog velike produkcije priča, koje objavljuju i još neke hrvatske SF udruge, građani imaju prilike čitati kvalitetnu domaću znanstvenu fantastiku – kaže Petra Bulić.

Fejsbuk kao fantastika

Kroz godinu održe i nekoliko programa, od literarnih radionica i tribina do gledanja filmskih klasika, koji su postavili standarde tog žanra. Imaju i golemu knjižnicu s više od 5.000 naslova koja privlači nove članove, od kojih je pola mlađe od 25 godina. Zajedničku ljubav prema znanstvenoj fantastici i srodnim žanrovima trenutačno dijeli 80 članova SFere, koja je nastala još 1976. Okupljaju se u prostorijama Mjesnog odbora Novi Zagreb zapad, na Kajzerici, utorkom od 20 sati. Prisutni su i na internetu, gdje predstavljaju niz svojih aktivnosti.

– Posljednjih se godina pojavio i novi termin, spekulativna fikcija, koja obuhvaća sve ono što je na neki način “pomaknuto”; žanrovi, naime, nisu “odrezani”, uvijek ima mješavina. Bavimo se svime što je takva fikcija, bez obzira na to je li riječ o literaturi ili filmskoj umjetnosti. Iako nas neki nazivaju frikovima, to je tako dok nas ne upoznaju i ne vide da normalno razmišljamo o mogućnostima razvoja svijeta. Cijelo se društvo i inače bavi onime što bi se moglo zbiti. Svaki novi izum, neka inovacija, pa na kraju i svaki novi društveni ili politički pokret, nešto je “što bi bilo kad bi bilo”, a sama znanstvena fantastika jedan je aspekt takvog razmišljanja. Ljudi koji vole čitati i gledati SF razmišljaju što će biti za stotinu godina, što bi se dogodilo da je naše društvo malo drugačije, da nam tehnologija ode korak naprijed… Po mnogim serijama od prije pola stoljeća vidimo da se dosad mnogo toga već dogodilo. Iako još nemamo virtualnu stvarnost, ipak je dvojbeno žive li ljudi koji su na Fejsbuku u stvarnom svijetu ili su na neki način otišli korak dalje. Jer, mladi danas ne mogu zamisliti dan bez te društvene mreže – zaključuje Petra Bulić.