Kult ličnosti

MERYL STREEP dobitnica je ovogodišnjeg Oscara za glavnu ulogu u filmu “Željezna lady” u kojem glumi bivšu britansku premijerku Margaret Thatcher. To je njezin treći Oscar, dok je prva dva osvojila za uloge u filmovima “Kramer protiv Kramera” i “Sofijin izbor”. Meryl Streep se tako pridružila maloj skupini glumaca koji su osvojili tri Oscara: Jacku Nicholsonu, Ingrid Bergman i Walteru Brennanu, dok ih je glumica Katharine Hepburn dobila čak četiri.

Ove godine pet Oscara osvojio je “Umjetnik”, koji je najbolji film, Michael Hazanavicius nagrađen je za režiju, Jean Dujardin za glavnu mušku ulogu, a isti film odnio je Oscare za glazbu i kostime. Film Martina Scorsesea “Hugo” također je dobio pet Oscara: za fotografiju, scenografiju, vizualne efekte, montažu i zvuk. Oscara za najbolji strani film dobio je iranski “Nader i Simin se rastaju” redatelja Asghara Farhadija.

DAMIR OČKO, multimedijalni umjetnik iz Zagreba, predstavit će se u pariškome muzeju suvremene umjetnosti, u okviru festivala hrvatske umjetnosti koji u Parizu počinje u rujnu. Antički brončani kip Apoksiomen iz Lošinja bit će izložen u pariškom Louvreu, Sanja Iveković i Igor Eškinja predstavit će se u Muzeju MAC/VAL, a domaći autori stripa u kulturnom centru La Rotonde. U Musée de Cluny održat će se izložba hrvatske srednjovjekovne umjetnosti, a pregled domaće fotografije predstavit će Peter Knapp u Mois de la Photo. Eksperimentalni film se predstavlja u Centru Georges Pompidou, filmski program u Cinematique française, dok Zagrebački solisti sviraju u Théâtreu de la Ville pod ravnanjem Marca Coppeyja.

DŽEVAD KARAHASAN, bosanskohercegovački književnik, ovogodišnji je dobitnik najuglednije njemačke književne nagrade “Heinrich Heine” i ujedno prvi književnik koji je zaslužio to priznanje, a dolazi s područja izvan njemačkog jezičnog kruga.

Lothar Mueller, književni kritičar i novinar, podsjetio je na Karahasanovu neobičnu životnu sudbinu, od rođenja u tadašnjem Duvnu, preko rata u Sarajevu koje će bitno obilježiti njegovo stvaranje kroz “Dnevnik selidbe” i njegova lutanja između Sarajeva, Graza i Berlina. “Ova nagrada mnogo znači svakom piscu koji želi ozbiljno raditi na književnosti i koji piše s ambicijom da služi jeziku i da traži sugovornike”, izjavio je Karahasan.

DUŠAN MAKAVEJEV, slavni i zabranjivani filmski redatelj, jedan od glavnih protagonista crnog vala na prostoru bivše Jugoslavije, predstavio je na 40. FEST-u knjigu “Teror i radost” australske autorice Lorraine Mortimer, posvećenu njegovim filmovima. Tom prilikom Makavejev je rekao da je pravio filmove koji su “bili toliko jeftini da nitko nije mogao da ga mrzi i s nikim nije morao da se natječe”. “Postojbina filma je najjeftinija zabava. Volio bih, kada govorimo o filmu, da ne zaboravimo i tu vulgarnu stranu života. Da bi film mogao da se gleda, mora da ima dobru sliku, dobre glumce i dinamiku. Može da bude i glup, ali mora da bude zanimljiv”, rekao je Makavejev.

FARUK ŠEHIĆ, bosanskohercegovački književnik i novinar, nedavno je objavio roman “Knjiga o Uni”. Šehić je predvodnik tzv. pregažene generacije, pisac koji piše o ratu, ali ne na način zbog kojeg je među čitateljima već pomalo došlo do zasićenja zbog ponavljanja istog obrasca. “Knjiga o Uni” pokušaj je jednog ratnog veterana da sastavi krhotine vlastitog života koji mu neprestano izmiče u tegobnim, ali intrigantnim smjerovima. Njegova su sjećanja “prljava i odvratna”, a stvarnost nezanimljiva i dosadna. Upravo zato obilježavaju ga jaka svijest i težnja da se iz tog labirinta ipak pokuša izvući. “Knjiga o Uni” istovremeno je i knjiga o jednom gradu na rijeci i bliskosti s vodom koja seže do mitskih i snovitih dimenzija

ANDY WARHOL (1928 – 1987), kultni američki dizajner, umro je točno prije 25 godina od posljedica rutinske operacije žuči. U prvoj polovici 1960-ih godina postaje vodeća ličnost pop-arta, umjetničkog pokreta koji se služi ikonografijom i štamparskim tehnikama masovne kulture. Prikaze konzumerističkih predmeta umnožava i izvodi u sitotisku (juha “Campbell’s”, “Coca-Cola”, sapuni “Brillo”), te kasnije uvećava portrete tzv. super-zvijezda, prikazujući ih u smjelim kromatskim kontrastima (Elvis Presley, Marilyn Monroe, Elizabeth Taylor…).

Producirao je prvi album utjecajne rock grupe Velvet Underground, pokrenuo reviju “Interview” i vlastitu televizijsku stanicu te snimao avangardne filmove. Objavio je knjigu “POPism” i zbirku fotografija “America”. Preživio je atentat koji je na njega izvršila radikalna feministkinja Valerie Solanas, nakon čega se nije zdravstveno oporavio sve do kraja života.

SERGEJ MARKOV, ruski teoretičar kulture, priprema knjigu pod nazivom “Bludnice i diktatori Gabriela Garcie Marqueza”. Prema mišljenju autora, “riječ je o tome da je ispitivanje prirode vlasti jedna od glavnih tema Marquezovog stvaralaštva, dok su bludnice prisutne u skoro svakom piščevom djelu, s crtama biblijskih likova”. U knjizi je i poznata priča o Marquezu i Mariju Vargasu Llosi, koji su bili kućni prijatelji. Na premijeri filma po Llosinom scenariju, Llosa je Marqueza udario u oko zbog, kako se priča, Marquezove ljubavne veze s njegovom suprugom.

Od seksa do politike – poznata je Marquezova opsjednutost Lenjinom i Staljinom, kao i dugogodišnje prijateljstvo s Fidelom Castrom. Što se tiče bludnica, Marquez je više puta govorio da su prostitutke bile njegovi prijatelji, podsjeća Markov.