Pobjeda za nastavak privatizacije

Ruski premijer Vladimir Putin pobijedio je prošle nedjelje u prvom krugu predsjedničkih izbora sa 64,7 posto glasova, uz nedvosmislenu ocjenu da su izbori bili neregularni. Organizacija za promatranje izbora Golos zaprimila je tisuće dojava o kršenjima procedure od kojih se većina odnosila “putujuće birače”, a šef promatračke misije OESS-a Tonino Picula rekao je da izbori “nisu bili pošteni”, te napomenuo da je u kampanji 70 posto medijskog prostora bilo posvećeno Putinu. Novinarka magazina “Foreign Policy” Julia Ioffe izvijestila je da je Moskva tijekom cijelog izbornog dana bila zakrčena autobusima, te da je “velika inovacija” ovih izbora takozvana priznanica o odsustvu koja je i omogućila glasanje jednih te istih birača na različitim mjestima.

Proturaketni štit

Čak ni režirani skup potpore nije ispao uvjerljivo, pa su novinari na moskovskim ulicama vidjeli tisuće stanovnika provincije kako s mapama grada bauljaju prema Crvenom trgu, na kojemu im se Putin obratio suznih očiju. Dan kasnije na ulice je izašla specijalna policija i uhapsila stotine prosvjednika koji su tražili nove izbore.

Još jedna inovacija bile su kamere na biračkim mjestima, s obzirom da su na parlamentarnim izborima u prosincu, na kojima je pobijedila Putinova Jedinstvena Rusija, optužbe o raširenim prevarama dovele do masovnih demonstracija. No te kamere nisu snimale one koji broje listiće, već građane kako glasaju.

Iako je u jeku protesta Putin obećao reforme poput ponovnog uvođenja izbora za regionalne čelnike i olakšavanja registracije političkih stranaka, njegovi potezi uoči izbora pokazuju da će on ići u smjeru učvršćivanja moći.

Od početka kampanje pisao je dugačke eseje u kojima je ocrtavao smjernice “nove” ruske politike i u kojima se upadljivo često spominjala “država”, za razliku od “građana”, kao i “destruktivne snage” koje u Rusiju navodno pokušavaju “izvesti demokraciju”.

Putin je u listu “Rossijskaja gazeta” objavio tekst u kojemu se govori o “namjernom izazivanju kaosa”, te stoga najavljuje ogromne investicije u modernizaciju vojske i izgradnju proturaketnog štita koji će biti u stanju parirati onome NATO-a u Europi.

Odlučio je zauzdati radio Eho Moskve, jedan od rijetkih neovisnih medija, čiji 66-postotni vlasnik plinski div Gazprom sada traži da ima šest, umjesto dosadašnja četiri člana u deveteročlanom nadzornom odboru. Prije izbora proveo je i stranačku čistku u regijama i gradovima u kojima je Jedinstvena Rusija loše prošla na parlamentarnim izborima, a takvih je bilo podosta.

Nova rasprodaja

Rusiju sada očekuje novi val prebacivanja 50 milijardi dolara državne imovine u privatne ruke, pa se u zemlji posvemašnje centralizacije i birokratiziranosti, neslobodnog sudstva i korupcije za koju se procjenjuje da je za Putinove vladavine progutala 400 milijardi dolara državnog novca, strahuje od još jedne netransparentne privatizacije.

Obećao je udvostručenje plaća učitelja i znanstvenika i čak deset milijuna novih “high-tech” radnih mjesta, no stručnjaci tvrde da bi mu za sve to trebao gospodarski rast od 20 posto. Dapače, Rusija je deindustrijalizirana zemlja čija ekonomija ovisi o cijenama nafte i plina, samo u prošloj godini tamošnji su ulagači iz nje iznijeli 80-ak milijardi dolara, a zemlju napustili milijuni obrazovanih građana.

Stoga se ovaj Putinov mandat smatra početkom njegovoga kraja, no on je već najavio da će se i 2018. godine kandidirati za ruskog predsjednika “ako građani to budu htjeli”.