Sisak postaje Hipograd?

Grad Sisak pod hipoteku je stavio većinu svojih nekretnina kako bi financirao nastavak gradnje sportske dvorane: založno pravo upisano je na 72 gradska stana, od kojih su 22 dodijeljena socijalno ugroženim građanima, poslovni prostor Karitasa, u kojem je i javna kuhinja, mjesne odbore Centra i Zelenog brijega te Društveni dom Galdova. U Capragu je založena cijela zgrada u kojoj su socijalni stanovi i poslovni prostori, a pod hipotekom se našla i zgrada županije, gdje su ured županice i državni ured za opće poslove. Da je Gradska vijećnica upisana kao vlasništvo grada a ne države, i nju bi, bez sumnje, založili. A sve s ciljem okončanja izgradnje sportske dvorane kojoj je cijena od prvotnih 129 milijuna, uz tajne ugovore narasla na vrtoglavih pola milijarde kuna. Prava brojka se ne zna, no može se nagađati prema ratama koje će sljedećih 26 godina Grad Sisak morati izdvajati Hipo banci iz ionako siromašnog proračuna.

Tajni ugovori

Više od desetljeća u Sisku se spominje projekt izgradnje sportske dvorane za potrebe nove Obrtničke škole. Ideja je bila da Sisačko-moslavačka županija sagradi školu, a Grad Sisak dvoranu, koja bi služila i za potrebe sportskih klubova. Gradnju škole inicirali su Obrtnička škola i Županija, a spornu lokaciju predložio je Grad Sisak idejno-urbanističkim rješenjem iz 2003, na temelju kojega je Županija raspisala natječaj za idejno rješenje škole s dvoranom i dobila građevinsku dozvolu. No, gradnja nije započela sve do 2008, kada je gradonačelnik Dinko Pintarić Hipo banci – odnosno njezinoj tvrtki kćeri Epsilon građenje, osnovanoj samo za tu namjenu – osigurao zakup na pravo građenja dvorane.

– Ugovor o pravu građenja Pintarić nije dao na uvid Gradskom vijeću sve dok ga građani Siska, gledajući prijenos utakmice hrvatske reprezentacije na europskom nogometnom prvenstvu, nisu vidjeli kako oduševljen odlazi sa stadiona i daje izjavu HTV-u. Novinari su tad iskopali da je Dinko Pintarić u Klagenfurtu bio gost Hipo banke i ondje potpisao tajni ugovor. Otkriveno je da projekt ne predviđa nikakva vrata dvorane, jer je trebala biti spojena sa školom, koja se neće još dugo graditi. Nije predviđeno ni grijanje ni hlađenje dvorane, što je nezamislivo za dvoranu sa 3.000 sjedala, a zastarjela je i konstrukcija, koju je trebalo prilagoditi. No, najveći je problem nastao kada je otkriveno da se gradnja planira na lokaciji na kojoj je nekada bio deponij otpada koji treba sanirati, na što nitko od strane Grada nije upozorio Hipo banku, koja to nije željela financirati – kaže Kristina Ikić Baniček, predsjednica sisačkog SDP-a.

Jedini projekt dvorane Gradskom vijeću Siska predstavljen je 2010, dvije godine od potpisivanja, a iznosio je 129 milijuna kuna, no ta je cijena pala u vodu kada je prva lopata zagrabila smeće na bivšem deponiju. Za sanaciju deponija i gradnju betonske konstrukcije potrošeno je oko 160 milijuna kuna, što je samo procjena, jer se ne zna koliko je stajala komunalna infrastruktura. Potom je Hipo banka ponovno prekinula gradnju i za nastavak tražila potpisivanje novog ugovora od 103 milijuna kuna i založno pravo na nekretnine. Kada se sve zbroji, nagađa se da je ukupna cijena dvorane – prema iznosu rata koje će Grad morati otplaćivati, 18 milijuna puta 23 godine najma, plus dodatnih 24 milijuna za prve tri godine, plus PDV i još nepoznati iznos za konačni otkup dvorane po isteku najma – viša od pola milijarde kuna.

– Grad je popisao sve svoje nekretnine na koje je banka bacila oko. Uvjeti pod kojima je većina u Gradskom vijeću (HDZ, HSP, AS i nekoliko manjih stranaka) založila svu vrijednu gradsku imovinu i dalje su potpuna tajna. Ni javnost ni oporba u Vijeću nisu vidjeli ugovor ni bilo kakav papir koji bi pojasnio uvjete pod kojima Pintarić pristaje na ucjenu Hipo banke. Navodno će Grad prvu ratu, u iznosu od četiri milijuna kuna, platiti 2013, potom osam milijuna 2014, pa 12 milijuna 2015. godine. Preostale 23 rate, 18 milijuna kuna, plaćale bi se do 2038, nakon čega bi Sisak dvoranu za još nepoznati iznos trebao otkupiti od banke – kaže Kristina Ikić Baniček.

Grad zreo za bankrot

Godišnja rata za sportsku dvoranu tri je puta viša nego što Sisak trenutačno izdvaja za investicije, što znači da se narednih 26 godina ne bi moglo ući u nijedno novo gradsko ulaganje ni kada bi se rate mogle otplaćivati. No, sada je gradski proračun manji od 200 milijuna kuna (glavnina ide na plaće u upravi i ustanovama te na subvencioniranje gradskih gubitaša), a nemoguće je porezima i prirezom za godinu prikupiti toliko dodatnog novca. U tom će se slučaju Hipo banka naplatiti preuzimanjem založene gradske imovine i njezinom prodajom na tržištu.

– Sisak je i bez afere Hipograd zreo za bankrot. Proračun donijet prije tri mjeseca na dohodovnoj se strani ne ostvaruje, pa je Pintarić obustavio isplate prema korisnicima koje smatra najmanje važnima, a to su studenti i rodilje. Pravi uvid u proračun ima samo gradski šef financija, a on šuti. Prema nekim neslužbenim informacijama, ima važnijeg posla, jer mu Uskok izuzima sve dokumente vezane uz gradnju sportske dvorane. Sva raspoloživa sredstva, nakon što se isplate plaće, dosad su išla za pokrivanje gubitaka gradskih tvrtki i u sportske klubove kojima upravlja Veljko Novak. To su prioriteti, a sve ostalo je obustavljeno. U Sisku nema apsolutno nikakvih investicija. Sva sredstva koje u gradsku blagajnu šalje svakim danom sve manji broj zaposlenih Siščana troše se za preživljavanje gradske vlasti, a tek u budućnosti na otplatu trebaju doći najveće investicije, poput pročistača otpadnih voda koje financira EBRD – objašnjava Kristina Ikić Baniček.

Najavivši nedavno kandidaturu za gradonačelnicu Siska, ona je Hipo banci poručila da će svim pravnim sredstvima krenuti u bitku da se ništavnim proglase svi štetni ugovori o pravu građenja, najmu i založnom pravu. Sportsku dvoranu koja bi zadovoljila gradske potrebe, smatra, moguće je izgraditi za dvadesetinu cijene na koju je pristao Pintarić. Štoviše, dvorana ne bi morala stajati ni lipe kada bi se Sisak poveo za primjerom Delnica, čija je dvorana u cijelosti izgrađena bespovratnim sredstvima Europske unije. Kristina Ikić Baniček, kao stručnjakinju za EU-fondove, garantira da će Sisak nakon 2013. postati jedan od hrvatskih šampiona u privlačenju novca iz tih izvora.